{"id":45388,"date":"2025-03-20T13:36:58","date_gmt":"2025-03-20T13:36:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45388"},"modified":"2025-03-20T13:36:58","modified_gmt":"2025-03-20T13:36:58","slug":"vatroslav-zupancic-prikaz-knjige-davor-paukovic-sto-s-komunizmom-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45388","title":{"rendered":"Vatroslav \u017dupan\u010di\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Davor Paukovi\u0107, \u201e\u0160to s komunizmom?\u201c, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Davor Paukovi\u0107, <em>\u0160to s komunizmom? Politike povijesti i kultura sje\u0107anja na komunisti\u010dke zlo\u010dine u Europskoj uniji i Hrvatskoj<\/em>, Zagreb: Srednja Europa, 2024, 246 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Povjesni\u010dar i profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku Davor Paukovi\u0107 javnosti je predstavio svoje novo istra\u017eivanje iz podru\u010dja kulture sje\u0107anja vezano na jedno od najkontroverznijih suvremenih povijesnih razdoblja \u2013 period vladavine komunisti\u010dkog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje preto\u010deno u knjigu intrigantnog naslova \u201e\u0160to s komunizmom?\u201c svojevrsni je poziv \u010ditateljima ka raspravi koja se nastoji voditi ve\u0107 vi\u0161e tri i pol desetlje\u0107a kako u Europi tako i u Hrvatskoj, ali sada s novim spoznajama i argumentima. Paukovi\u0107 je svjestan svih prijepora kojim je javni prostor znao biti ispunjen kada god se ova tema otvarala u doma\u0107em kontekstu. Pre\u010desto &nbsp;je to bilo samo prigodni\u010darski povodom odre\u0111enih obljetnica povijesnih doga\u0111anja, i s puno traumatske emocionalnosti. Zato je od po\u010detka vidljivo kako je autor istra\u017eivanju &nbsp;pristupio ozbiljno, vode\u0107i se analiti\u010dkim i znanstvenim smjerom. Ovo postaje jasno ve\u0107 u drugom poglavlju pod nazivom \u201eTeorijske osnove i definiranje pojmova\u201c, gdje su izlo\u017eeni standardi, koncepti i sredstva koja autor koristi kako bi analizirao kulturu sje\u0107anja na komunizam u Europi i kod nas. Konzultirana je vrlo relevantna me\u0111unarodna literatura koja obra\u0111uje procese razvoja nacionalnih sje\u0107anja, poput npr. &nbsp;Bernhardove i&nbsp; Kubike &nbsp;komparativne studije napravljene dvadeset godina nakon pada komunizma i provedene u sedamnaest dr\u017eava srednje i isto\u010dne Europe. Paukovi\u0107 ovome nadodaje i druge relevantne teoreti\u010dare i naslove te na koncu poglavlja isti\u010de ulogu narativa i povijesti, kao i va\u017enost propitivanja odnosa izme\u0111u historije i sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107e poglavlje fokusira se na razmatranja sje\u0107anja na komunisti\u010dke zlo\u010dine i poku\u0161aje njihovog normiranja u kontekstu Europske unije. Ovdje autor iznosi najpoznatije primjere institucionalizacije tog sje\u0107anja, poput politi\u010dki utjecajne <em>Rezolucije o potrebi me\u0111unarodne osude zlo\u010dina totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima u Europi<\/em> koju je donijela Parlamentarna skup\u0161tina Vije\u0107a Europe 2006. godine ili <em>Deklaracije Europskog parlamenta o progla\u0161enju 23. kolovoza europskim Danom sje\u0107anja na \u017ertve staljinizma i komunizma <\/em>iz 2008. godine<em>. <\/em>Navode se i izvaninstitucionalne promocije sje\u0107anja poput<em> Pra\u0161ke deklaracije<\/em> iz 2008. ili <em>Deklaracije o zlo\u010dinima komunizma<\/em> iz 2010. godine. Zajedni\u010dko je za sve te deklaracije da su imale razli\u010dite, ponekad i vrlo opre\u010dne odjeke me\u0111u dru\u0161tvenim predstavnicima, osobito u spektru politi\u010dkih opcija. Konkretni doprinos ovom poglavlju autorovo je stavljanje pod istra\u017eiva\u010dku lupu dviju studija slu\u010daja: obilje\u017eavanje ukrajinskog <em>Holodomora<\/em> koji je ponovno aktualiziran napadom Rusije na Ukrajinu 2022. godine te transnacionalno sje\u0107anje na Holokaust \u010dije se obilje\u017eavanje progresivno mijenjalo s protokom vremena. Autor konstatira kako su mediji u tim raspravama dobili klju\u010dnu ulogu u reprodukciji i oblikovanju narativa kulture sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Sljede\u0107e poglavlje komparativno pokazuje kako je Hrvatska, bez obzira na neke kvazidemokratske koncesije biv\u0161e dr\u017eave poput samoupravljanja, ipak dijelila identi\u010dne totalitarne obrasce s komunisti\u010dkim dru\u0161tvima isto\u010dne Europe. Stoga su europske znanstvene rasprave glede \u010duvanja i promocije kulture sje\u0107anja na komunizam relevantne i vrlo korisne i nama. Me\u0111utim navedene su i specifi\u010dnosti hrvatskog i postjugoslavenskog dru\u0161tva u odnosu prema kulturi sje\u0107anja. Na prvom mjestu vlasti su bri\u017eno promovirale memoriju zasnovanu na partizanskoj pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Iz ovih \u201epovijenih zasluga\u201c su zatim u nedostatku demokratskog nastojale crpiti svoj simboli\u010dki legitimitet. Dodatno tome, ovaj \u201eosobiti\u201c narativ nadogra\u0111ivan je na protusovjetskom otporu i politici nesvrstanosti. Na koncu je sve bivalo utjelovljeno u kultu \u201enepogre\u0161ivog vo\u0111e\u201c koji se promovirao i branio kroz alate represije i indoktrinacije. Smrt Tita donijela je stanovitu liberalizaciju i nove forme u tuma\u010denjima povijesti sje\u0107anja, gdje je svaka federalna jedinica s vremenom oblikovala vlastite narative. Kronolo\u0161ko opisivanje hrvatske dinamike kroz ovo razdoblje je informativno vrlo dobro obra\u0111eni dio knjige. Pritom autor razla\u017ee i detektira osobitosti promoviranja, nijekanja i novog tuma\u010denja kulture sje\u0107anja u Hrvatskoj u usporedbi s primjerima u susjedstvu. Za dubinsko poja\u0161njavanje autor koristi vrijedne doprinose doma\u0107ih autora &nbsp;(Cipek, Jakir, Koren, Duda i dr.), ali i stranih znanstvenika (Kirn, Milosavljevi\u0107 i dr.). U dijelu koji obra\u0111uje doga\u0111aje nakon demokratskih promjena, autor sagledava promjene odnosa koji su zadobili novu dinamiku. Po\u010dev\u0161i od razdoblja Domovinskog rata preko promjene vlasti 2000. godine, suradnje s Haa\u0161kim sudom, polemike oko dr\u017eavnih praznika, Deklaracije Sabora o osudi komunisti\u010dkih zlo\u010dina iz 2006. godine, preko \u201eslu\u010daja Perkovi\u0107\u201c, micanja Titove biste iz Predsjedni\u010dkih dvora, preimenovanja Trga Mar\u0161ala Tita u Zagrebu i drugih komemoracija \u010ditatelju su vrlo jasno predstavljeni antagonizmi i kontroverze oko kulture sje\u0107anja u Hrvatskoj, ali bez velikih ocjena \u0161to je primjer znanstvene zrelosti koju na\u0161a kulturna historija zaslu\u017euje.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao svojevrsni kre\u0161endo ovim suvremenim hrvatskim \u201eprijeporima oko sje\u0107anja\u201c djelo iznosi studije slu\u010daja komemoriranja na Bleiburgu i kod jame Jazovke. Na ova dva primjera su &nbsp;vidljive sve proturje\u010dnosti dru\u0161tvenog, politi\u010dkog i znanstvenog pristupa kulturi sje\u0107anja u Hrvatskoj. Pojmovi poput <em>relativizacija, viktimizacija, revizija, politizacija<\/em>, <em>zabrane i zloupotrebe<\/em> zauzimali su javni prostor kada se otvaralo pitanje tih slu\u010dajeva. Me\u0111utim primjetno je kako je ipak zadnjih godina do\u0161lo do blage deeskalacije u tonu i pristupu &nbsp;raspravama o ovim slu\u010dajevima, ali i op\u0107enito diskusiji o kulturi sje\u0107anja na komunisti\u010dke zlo\u010dine u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakav \u201eblagi povjetarac\u201c, koji je zapuhao nakon \u201evatre i vihora\u201c pro\u0161lih desetlje\u0107a predstavlja &nbsp;pravi znanstveni <em>Kairos <\/em>\u2013 kojeg je Paukovi\u0107 znala\u010dki uhvatio za \u010duperak. Knjiga \u201e\u0160to s komunizmom\u201c je studija visokog znanstvenog profila, koja u njenom najva\u017enijem dijelu nije sterilna nego vrlo lako \u010ditljiva a opet vrlo informativna. Stoga nakon ove knjige mo\u017eemo s optimizmom o\u010dekivati obnovu interesa za ovo va\u017eno historiografsko podru\u010dje, no sada s puno profesionalnijih stajali\u0161ta. Ova knjiga je izuzetni doprinos znanstvenicima, studentima i svima onima koji su otvoreni racionalnom i argumentiranom&nbsp; pristupu kulturi sje\u0107anja na komunizam.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Vatroslav \u017dupan\u010di\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-45388","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45388"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45388\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45389,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45388\/revisions\/45389"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45388"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45388"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}