{"id":45388,"date":"2025-03-20T13:36:58","date_gmt":"2025-03-20T13:36:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45388"},"modified":"2025-03-20T13:36:58","modified_gmt":"2025-03-20T13:36:58","slug":"vatroslav-zupancic-prikaz-knjige-davor-paukovic-sto-s-komunizmom-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45388","title":{"rendered":"Vatroslav \u017dupan\u010di\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Davor Paukovi\u0107, \u201e\u0160to s komunizmom?\u201c, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Davor Paukovi\u0107, <em>\u0160to s komunizmom? Politike povijesti i kultura sje\u0107anja na komunisti\u010dke zlo\u010dine u Europskoj uniji i Hrvatskoj<\/em>, Zagreb: Srednja Europa, 2024, 246 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Povjesni\u010dar i profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku Davor Paukovi\u0107 javnosti je predstavio svoje novo istra\u017eivanje iz podru\u010dja kulture sje\u0107anja vezano na jedno od najkontroverznijih suvremenih povijesnih razdoblja \u2013 period vladavine komunisti\u010dkog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje preto\u010deno u knjigu intrigantnog naslova \u201e\u0160to s komunizmom?\u201c svojevrsni je poziv \u010ditateljima ka raspravi koja se nastoji voditi ve\u0107 vi\u0161e tri i pol desetlje\u0107a kako u Europi tako i u Hrvatskoj, ali sada s novim spoznajama i argumentima. Paukovi\u0107 je svjestan svih prijepora kojim je javni prostor znao biti ispunjen kada god se ova tema otvarala u doma\u0107em kontekstu. Pre\u010desto &nbsp;je to bilo samo prigodni\u010darski povodom odre\u0111enih obljetnica povijesnih doga\u0111anja, i s puno traumatske emocionalnosti. Zato je od po\u010detka vidljivo kako je autor istra\u017eivanju &nbsp;pristupio ozbiljno, vode\u0107i se analiti\u010dkim i znanstvenim smjerom. Ovo postaje jasno ve\u0107 u drugom poglavlju pod nazivom \u201eTeorijske osnove i definiranje pojmova\u201c, gdje su izlo\u017eeni standardi, koncepti i sredstva koja autor koristi kako bi analizirao kulturu sje\u0107anja na komunizam u Europi i kod nas. Konzultirana je vrlo relevantna me\u0111unarodna literatura koja obra\u0111uje procese razvoja nacionalnih sje\u0107anja, poput npr. &nbsp;Bernhardove i&nbsp; Kubike &nbsp;komparativne studije napravljene dvadeset godina nakon pada komunizma i provedene u sedamnaest dr\u017eava srednje i isto\u010dne Europe. Paukovi\u0107 ovome nadodaje i druge relevantne teoreti\u010dare i naslove te na koncu poglavlja isti\u010de ulogu narativa i povijesti, kao i va\u017enost propitivanja odnosa izme\u0111u historije i sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107e poglavlje fokusira se na razmatranja sje\u0107anja na komunisti\u010dke zlo\u010dine i poku\u0161aje njihovog normiranja u kontekstu Europske unije. Ovdje autor iznosi najpoznatije primjere institucionalizacije tog sje\u0107anja, poput politi\u010dki utjecajne <em>Rezolucije o potrebi me\u0111unarodne osude zlo\u010dina totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima u Europi<\/em> koju je donijela Parlamentarna skup\u0161tina Vije\u0107a Europe 2006. godine ili <em>Deklaracije Europskog parlamenta o progla\u0161enju 23. kolovoza europskim Danom sje\u0107anja na \u017ertve staljinizma i komunizma <\/em>iz 2008. godine<em>. <\/em>Navode se i izvaninstitucionalne promocije sje\u0107anja poput<em> Pra\u0161ke deklaracije<\/em> iz 2008. ili <em>Deklaracije o zlo\u010dinima komunizma<\/em> iz 2010. godine. Zajedni\u010dko je za sve te deklaracije da su imale razli\u010dite, ponekad i vrlo opre\u010dne odjeke me\u0111u dru\u0161tvenim predstavnicima, osobito u spektru politi\u010dkih opcija. Konkretni doprinos ovom poglavlju autorovo je stavljanje pod istra\u017eiva\u010dku lupu dviju studija slu\u010daja: obilje\u017eavanje ukrajinskog <em>Holodomora<\/em> koji je ponovno aktualiziran napadom Rusije na Ukrajinu 2022. godine te transnacionalno sje\u0107anje na Holokaust \u010dije se obilje\u017eavanje progresivno mijenjalo s protokom vremena. Autor konstatira kako su mediji u tim raspravama dobili klju\u010dnu ulogu u reprodukciji i oblikovanju narativa kulture sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Sljede\u0107e poglavlje komparativno pokazuje kako je Hrvatska, bez obzira na neke kvazidemokratske koncesije biv\u0161e dr\u017eave poput samoupravljanja, ipak dijelila identi\u010dne totalitarne obrasce s komunisti\u010dkim dru\u0161tvima isto\u010dne Europe. Stoga su europske znanstvene rasprave glede \u010duvanja i promocije kulture sje\u0107anja na komunizam relevantne i vrlo korisne i nama. Me\u0111utim navedene su i specifi\u010dnosti hrvatskog i postjugoslavenskog dru\u0161tva u odnosu prema kulturi sje\u0107anja. Na prvom mjestu vlasti su bri\u017eno promovirale memoriju zasnovanu na partizanskoj pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Iz ovih \u201epovijenih zasluga\u201c su zatim u nedostatku demokratskog nastojale crpiti svoj simboli\u010dki legitimitet. Dodatno tome, ovaj \u201eosobiti\u201c narativ nadogra\u0111ivan je na protusovjetskom otporu i politici nesvrstanosti. Na koncu je sve bivalo utjelovljeno u kultu \u201enepogre\u0161ivog vo\u0111e\u201c koji se promovirao i branio kroz alate represije i indoktrinacije. Smrt Tita donijela je stanovitu liberalizaciju i nove forme u tuma\u010denjima povijesti sje\u0107anja, gdje je svaka federalna jedinica s vremenom oblikovala vlastite narative. Kronolo\u0161ko opisivanje hrvatske dinamike kroz ovo razdoblje je informativno vrlo dobro obra\u0111eni dio knjige. Pritom autor razla\u017ee i detektira osobitosti promoviranja, nijekanja i novog tuma\u010denja kulture sje\u0107anja u Hrvatskoj u usporedbi s primjerima u susjedstvu. Za dubinsko poja\u0161njavanje autor koristi vrijedne doprinose doma\u0107ih autora &nbsp;(Cipek, Jakir, Koren, Duda i dr.), ali i stranih znanstvenika (Kirn, Milosavljevi\u0107 i dr.). U dijelu koji obra\u0111uje doga\u0111aje nakon demokratskih promjena, autor sagledava promjene odnosa koji su zadobili novu dinamiku. Po\u010dev\u0161i od razdoblja Domovinskog rata preko promjene vlasti 2000. godine, suradnje s Haa\u0161kim sudom, polemike oko dr\u017eavnih praznika, Deklaracije Sabora o osudi komunisti\u010dkih zlo\u010dina iz 2006. godine, preko \u201eslu\u010daja Perkovi\u0107\u201c, micanja Titove biste iz Predsjedni\u010dkih dvora, preimenovanja Trga Mar\u0161ala Tita u Zagrebu i drugih komemoracija \u010ditatelju su vrlo jasno predstavljeni antagonizmi i kontroverze oko kulture sje\u0107anja u Hrvatskoj, ali bez velikih ocjena \u0161to je primjer znanstvene zrelosti koju na\u0161a kulturna historija zaslu\u017euje.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao svojevrsni kre\u0161endo ovim suvremenim hrvatskim \u201eprijeporima oko sje\u0107anja\u201c djelo iznosi studije slu\u010daja komemoriranja na Bleiburgu i kod jame Jazovke. Na ova dva primjera su &nbsp;vidljive sve proturje\u010dnosti dru\u0161tvenog, politi\u010dkog i znanstvenog pristupa kulturi sje\u0107anja u Hrvatskoj. Pojmovi poput <em>relativizacija, viktimizacija, revizija, politizacija<\/em>, <em>zabrane i zloupotrebe<\/em> zauzimali su javni prostor kada se otvaralo pitanje tih slu\u010dajeva. Me\u0111utim primjetno je kako je ipak zadnjih godina do\u0161lo do blage deeskalacije u tonu i pristupu &nbsp;raspravama o ovim slu\u010dajevima, ali i op\u0107enito diskusiji o kulturi sje\u0107anja na komunisti\u010dke zlo\u010dine u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakav \u201eblagi povjetarac\u201c, koji je zapuhao nakon \u201evatre i vihora\u201c pro\u0161lih desetlje\u0107a predstavlja &nbsp;pravi znanstveni <em>Kairos <\/em>\u2013 kojeg je Paukovi\u0107 znala\u010dki uhvatio za \u010duperak. Knjiga \u201e\u0160to s komunizmom\u201c je studija visokog znanstvenog profila, koja u njenom najva\u017enijem dijelu nije sterilna nego vrlo lako \u010ditljiva a opet vrlo informativna. Stoga nakon ove knjige mo\u017eemo s optimizmom o\u010dekivati obnovu interesa za ovo va\u017eno historiografsko podru\u010dje, no sada s puno profesionalnijih stajali\u0161ta. Ova knjiga je izuzetni doprinos znanstvenicima, studentima i svima onima koji su otvoreni racionalnom i argumentiranom&nbsp; pristupu kulturi sje\u0107anja na komunizam.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Vatroslav \u017dupan\u010di\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-45388","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":45388,"position":0},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":45388,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":45388,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":45388,"position":3},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":45388,"position":4},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":45388,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45388"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45388\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45389,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45388\/revisions\/45389"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45388"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45388"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}