{"id":45384,"date":"2025-03-20T13:18:24","date_gmt":"2025-03-20T13:18:24","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45384"},"modified":"2025-03-20T13:20:28","modified_gmt":"2025-03-20T13:20:28","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-ante-lesaja-zatiranje-povijesne-memorije-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45384","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige &#8211; Ante Le\u0161aja, \u201eZatiranje povijesne memorije\u201c, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Ante Le\u0161aja, <em>Zatiranje povijesne memorije (Spomenici narodno-oslobodila\u010dke borbe i socijalisti\u010dke revolucije)<\/em>, Zagreb: Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske, 2024, 512 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prvi minirani spomenik poginulim borcima i \u017ertvama fa\u0161isti\u010dkog terora bio je onaj u Hrvacama kod Sinja i to na simboli\u010dan datum \u2013 10. travnja 1989. godine, a spomenik je do obilje\u017eavanja Dana ustanka, 27. srpnja iste godine obnovljen. Na proslavi prilikom otkrivanja obnovljenog spomenika, Borka Kora\u0107, tada\u0161nja predsjednica Republi\u010dkog odbora Saveza udru\u017eenja boraca narodnooslobodila\u010dkog rata Hrvatske, rekla je da \u201eto vi\u0161e nisu samo pojedina\u010dni ispadi kako su neki govorili &#8216;nesta\u0161nih mladi\u0107a&#8217;, nego je to organizirani pohod na na\u0161u najve\u0107u tekovinu NOB, na bratstvo i jedinstvo na\u0161ih naroda i narodnosti. (\u2026) Zadnji je \u010das da osujetimo sve one grupe koje raspiruju nacionalnu mr\u017enju, odnosno koji se igraju sudbinom ove zemlje.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u017ealost, bilo je prekasno. Ve\u0107 i prije progla\u0161enja hrvatske neovisnosti, prema izvje\u0161taju Komisije za o\u010duvanje tradicija NOB-a, povijesnu valorizaciju, izu\u010davanje NOB-a i izdava\u010dku djelatnost od 10. lipnja 1991. godine, bilo je preko 200 oskvrnavljenih, sru\u0161enih ili miniranih spomenika i spomen-obilje\u017eja narodnooslobodila\u010dke borbe. Nepuno desetlje\u0107e kasnije Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca (i antifa\u0161ista Republike) Hrvatske proveo je istra\u017eivanje o spomen-obilje\u017ejima NOB-a u Hrvatskoj i ustanovio je u knjizi \u201eRu\u0161enje antifa\u0161isti\u010dkih spomenika u Hrvatskoj 1990.-2000.\u201c da je, prema nepotpunim podacima, od 1990. do 2000. godine sru\u0161eno, o\u0161te\u0107eno, oskvrnuto ili uklonjeno od pogleda 2964 spomen-obilje\u017eja me\u0111u kojima su 731 spomenik i druga spomen-obilje\u017eja od velike umjetni\u010dke i kulturno-povijesne vrijednosti i 2233 razli\u010ditih spomen-obilje\u017eja koja predstavljaju uz pijetet prema \u017ertvama i humanisti\u010dke vrijednosti za lokalne sredine, za obitelji, za potomstvo. Ta knjiga zapravo je bio prvi pregled stanja uni\u0161tene i devastirane spomeni\u010dke ba\u0161tine NOB-a na teritoriju RH bez ula\u017eenja u detalje o svakom spomen-obilje\u017eju. Knjiga je imala i velike manjkavosti jer nisu popisana sva uklonjena spomen-obilje\u017eja niti pobrojana sva postoje\u0107a spomen-obilje\u017eja \u010dak ni na teritoriju koji nije bio zahva\u0107en ratnim razaranjima kao \u0161to su grad Zagreb ili Hrvatsko zagorje.<\/p>\n\n\n\n<p>Analiziraju\u0107i fenomen uni\u0161tavanja knjiga i knji\u017ene gra\u0111e u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine, tj. knjigocid, u istoimenoj knjizi \u201eKnjigocid. Uni\u0161tavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih\u201c iz 2012. godine Ante Le\u0161aja dotaknuo je temu spomenika NOB-a i zaklju\u010dio kako se ne mo\u017ee mimoi\u0107i da je jedna od manifestacija prevrata 1990-ih bilo i masovno uni\u0161tavanje posebnog dijela spomeni\u010dke ba\u0161tine \u2013 onog povezanog s narodnooslobodila\u010dkom borbom naroda Jugoslavije u toku Drugog svjetskoga rata. Iako se o\u010dekivalo da \u0107e se fenomen uni\u0161tavanja \u201enepodobnih\u201c knjiga i \u201enepodobnih\u201c spomenika zaustaviti, pokazalo se da je rije\u010d o kontinuitetu tog fenomena. Zbog toga je Ante Le\u0161aja odlu\u010dio dokumentirati taj fenomen, kao svojevrsni nastavak knjige o knjigocidu, po\u010dev\u0161i od sredine 2012. godine, zaklju\u010dno s prvom polovicom 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga Ante Le\u0161aje \u201eZatiranje povijesne memorije\u201c o spomenicima narodnooslobodila\u010dke borbe i socijalisti\u010dke revolucije predstavlja iznimno vrijedno djelo kojim je na odre\u0111enim primjerima dokumentiran nastavak uni\u0161tavanja, uklanjanja, zapu\u0161tanja i devastacije spomenika i spomen-obilje\u017eja \u0161to se odnose na narodnooslobodila\u010dku borbu i socijalisti\u010dku revoluciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Na samom po\u010detku knjige je napomena da su stavovi i komentari izneseni u knjizi osobni stavovi autora i ne odre\u0111uju nu\u017eno stav nakladnika i urednice. Kad se pro\u010dita knjiga, jasno je za\u0161to je ova napomena napisana \u2013 autor ima hrabrosti re\u0107i ono \u0161to mnogi nemaju, a s \u010dim se svi (potajno) sla\u017eu. Autor bez okoli\u0161anja poga\u0111a u sr\u017e stvari, razumije procese, uzroke i posljedice, a iako ne navodi uvijek imenom i prezimenom naredbodavce i izvr\u0161itelje ru\u0161enja, uklanjanja ili devastacije spomenika \u010ditatelj ih jasno prepoznaje. Autor vidi jednaku vrijednost spomen-obilje\u017eja posve\u0107enih \u017ertvama i borcima kao i onih monumentalnih spomenika velike umjetni\u010dke vrijednosti jer zna da je svaka \u017ertva ili poginuli borac va\u017ean kao i velike bitke i zna\u010dajni doga\u0111aji.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ibl je u svojoj knjizi \u201eRatni dnevnik\u201c napisao: \u201eLikovi poginulih boraca blijede u na\u0161em sje\u0107anju, trajna uspomena pripast \u0107e samo najzna\u010dajnijima. To je nepravedno! Bitke se dobivaju zahvaljuju\u0107i upravo neznanim junacima. Svaka na\u0161a borba i svaka na\u0161a pobjeda satkana je od mnogo takvih epizoda, koje nam se u okviru cjelokupne operacije, a pogotovo ako ih mjerimo historijskim mjerilima, \u010dine bezna\u010dajnima\u201c. Upravo je ta uspomena na \u0161iroj javnosti neznane junake bila najvi\u0161e na udaru 1990-ih. Na njih se odnose 2233 razli\u010ditih spomen-obilje\u017eja (ne 2333 kako navodi urednica u uvodnoj rije\u010di) koja predstavljaju ne samo pijetet prema \u017ertvama nego i humanisti\u010dke vrijednosti za lokalne sredine, obitelji i potomstvo, a koja su prema nepotpunom istra\u017eivanju Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca sru\u0161ena, o\u0161te\u0107ena, oskvrnuta ili uklonjena od pogleda izme\u0111u 1990. i 2000. godine. Mo\u017eda najve\u0107a zamjerka (ako bi se to tako moglo re\u0107i) jest \u0161to autor tim obilje\u017ejima posve\u0107uje ne\u0161to manju pa\u017enju jer su ona i dalje na najve\u0107em udaru i nakon 2000. godine. Jasno je da autor nije mogao obuhvatiti sva spomen-obilje\u017eja koja su bila na udaru nakon 2012. godine, ali mogao je imati pri ruci vrijedan \u010dasopis koji je te slu\u010dajeve devastiranja bilje\u017eio, a koji se ne nalaze u knjizi. Publikacija koja nije kori\u0161tena pri radu knjige, a koja je dvomjese\u010dno donosila najvi\u0161e vijesti o devastaciji i uklanjanju spomen-obilje\u017eja bila je \u010dasopis \u201eGlas antifa\u0161ista\u201c (sljednik \u201eInformativnog biltena\u201c) \u010diji je nakladnik ujedno i nakladnik ove knjige. Knjiga bi bila puno bogatija da su nakladnik i urednica uputili autora na tu publikaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Le\u0161aja je detektirao tri fundamentalna obilje\u017eja spomenutog \u201edru\u0161tvenog prevrata\u201c: (1.) nesmiljena plja\u010dka dru\u0161tvene imovine (uz koju ide derogiranje dostignutih radnih i socijalnih prava), (2.) ubojstva, pogrom i progon \u201ene\u017eeljenog\/nepo\u017eeljnog\u201c stanovni\u0161tva-gra\u0111ana i (3.) uni\u0161tavanje \u201enepodobne\u201c knji\u017ene gra\u0111e i \u201enepodobnih\u201c spomenika epohe, protiv koje je obavljen \u201edru\u0161tveni prevrat\u201c, a uz taj postupak vr\u0161e se masovna mijenjanja ulica, trgova, \u0161kola, pre\u0161u\u0107ivanja i falsificiranja povijesnih fakata itd. \u2013 sve u opsesiji da se time mogu poni\u0161titi povijesne \u010dinjenice. Autor je zaklju\u010dio, i dokazao na ve\u0107em broju primjera, da se uni\u0161tavanje knjiga i spomenika izvodilo i izvodi namjerno, ciljano, ustrajno i bez sankcioniranja te da je rije\u010d o \u201enepodobnim\u201c knjigama i spomenicima, tj. o kontinuitetu zatiranja memorije koju te knjige i spomenici simboliziraju.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu opisan je kontinuitet uni\u0161tavanja spomeni\u010dke ba\u0161tine narodnooslobodila\u010dke borbe i socijalisti\u010dke revolucije kroz primjere uni\u0161tenih i devastiranih spomenika, a o kojima je bilo izvje\u0161tavano u elektroni\u010dkim medijima i portalima. U tom dijelu dani su i primjeri otpora javnosti i struke uni\u0161tavanju spomenika. Autor je ustanovio tri modusa zatiranja memorije o NOB-u. Prvi modus, koji je obilje\u017eio 1990-e godine, je fizi\u010dko uni\u0161tavanje spomenika u kojem se spomenici mogu u cjelini uni\u0161titi, sru\u0161iti ili maknuti, zatim se mogu sustavno zna\u010dajno o\u0161te\u0107ivati ili se neodr\u017eavanjem mogu prepustiti propadanju. Drugi je modus novijeg datuma i uklju\u010duje premje\u0161tanje spomenika ili spomen-kosturnica s izvorne lokacije \u010dime se \u017eeli poni\u0161titi izvorno obilje\u017eje. Tre\u0107i modus je otimanje spomenika gdje se odstranjuje izvorno obilje\u017eje i pripisuje mu se drugo obilje\u017eje, \u010dime je to oblik i komponenta povijesnog revizionizma. U drugom dijelu knjige autor postavlja i ostavlja otvorenim pitanje: za\u0161to i do kada \u0107e se ustrajati na uni\u0161tavanju spomeni\u010dke ba\u0161tine NOB-a i socijalisti\u010dke revolucije? U knjizi su, na kraju, reproducirani i tekstovi drugih autora o ovoj temi \u0161to je svakako vrijedan dio knjige.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-45384","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":45384,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":45384,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":45384,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":45384,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":45384,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":45384,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45384"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45387,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45384\/revisions\/45387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}