{"id":45302,"date":"2025-03-14T22:01:34","date_gmt":"2025-03-14T22:01:34","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45302"},"modified":"2025-03-14T22:04:00","modified_gmt":"2025-03-14T22:04:00","slug":"znanstveni-skup-xxii-dies-historiae-tezak-hrani-crva-i-cara-povijest-sela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45302","title":{"rendered":"Znanstveni skup XXII. DIES HISTORIAE: “Te\u017eak hrani crva i cara – povijest sela”"},"content":{"rendered":"\n

Znanstveni skup XXII. Dies historiae <\/em><\/strong>odr\u017eat \u0107e se 19. i 20. o\u017eujka 2025.<\/strong> godine na Fakultetu hrvatskih studija. Znanstveni skup tradicionalno se odr\u017eava svake godine u organizaciji Dru\u0161tva studenata povijesti \u201eIvan Lu\u010di\u0107 \u2013 Lucius\u201c, a ovogodi\u0161nja tema skupa je: \u201eTe\u017eak hrani crva i cara<\/em> \u2013 povijest sela\u201c<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je Henri Mendras istaknuo, selo je svijet za sebe u smislu autarki\u010dnosti na kulturnoj, ekonomskoj i duhovnoj razini. Iako je seosko gospodarstvo proizvodilo dovoljno za vlastite potrebe, ono je ujedno bilo nu\u017ean \u010dimbenik prehranjivanja vlastelinstva ili grada \u0161to se napose mo\u017ee o\u010ditati u staroj narodnoj poslovici \u201ete\u017eak hrani crva i cara\u201c. U tome je smislu selo od izuzetne va\u017enosti za \u201evanjske strukture\u201c, a propadanje sela svakako je imalo dalekose\u017ene ekonomske, demografske i dru\u0161tvene posljedice \u0161to se ponajbolje vidi iz primjera Slavonije tijekom osmanskih osvajanja.<\/p>\n\n\n\n

Ono ima specifi\u010dna shva\u0107anja prostora i vremena. Tijekom povijesti, sela su bila organizirana uz prostorno i resursno povoljna podru\u010dja, a vrijeme je bilo percipirano sukladno prirodnom vremenu (izlaskom i zalaskom sunca). Usto, koncepcija slobodnog vremena kod seljaka nije postojala, on je uvijek imao radnih obaveza poput rada na polju, obaveza sa stokom ili drugih obaveza prema feudalcu. On je ujedno oblikovao kulturni pejza\u017e prostora kroz na\u010din interakcije s okoli\u0161em, no oblici prostora mogli su tako\u0111er odrediti pogodnu gospodarsku djelatnost, obi\u010daje ili infrastrukturu sela.<\/p>\n\n\n\n

Selja\u010dka dru\u0161tva nastupaju s tradicionalnim vrijednosnim sustavom, a prema tome cijene svoje obi\u010daje koji su utkani u njihov identitet zajednice \u0161to se napose o\u010dituje u staroj narodnoj poslovici \u201ebolje da propadne selo, nego obi\u010daji\u201c. Njihov se identitet kroz povijest svakako mijenjao i oblikovao putem prilagodbe gospodarskim i politi\u010dkim okolnostima. Posebni su slu\u010dajevi bili u kojima dolazi do prodiranja legitimne strukture mo\u0107i u malu sredinu s vlastitim obi\u010dajnim pravom, a selo je razvilo razli\u010dite strategije i taktike u svrhu suo\u010davanja s potonjima. Takvi mehanizmi svojstveni selu poput susjedskog \u201edobrotinstva\u201c (uzajamne susjedske pomo\u0107i) ili iskustva poput \u201ekolektivne patnje\u201c, bili su \u010dimbenici stvaranja visokog stupanja dru\u0161tvene kohezije i solidarnosti. Naravno, nerijetko su nametnuti zakonski okviri bili kodifikacije obi\u010dajnog prava poput najpoznatijeg primjera za ove prostore \u2013 Verb\u00f6czyjeva Tripartituma<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Selja\u010dko dru\u0161tvo prvenstveno je dru\u0161tvo me\u0111usobnog poznavanja, u kojem svatko svakoga zna. Sukladno tom dru\u0161tvenom odnosu, u kojem su obrasci pona\u0161anja i uloga unaprijed utvr\u0111eni, dolazi do samoreguliranja pona\u0161anja pojedinaca kao nu\u017enost trenutka jer u kona\u010dnici \u201e\u0161to \u0107e susjed re\u0107i?\u201c na odstupanje od norme. Karakteristi\u010dna osobitost takve zajednice predstavljala je zatvorenost prema vanjskom sistemu (ali ne i izoliranost) odnosno prema ne\u010demu \u201estranom\u201c. U tome se smislu postavlja dihotomija \u201emi\u201c i \u201eoni\u201c kao fundamentalna baza utvr\u0111ivanja vrijednosnog sustava, obi\u010daja i profila seoskog dru\u0161tva jer ipak pored uspostavljene tradicije potreban je konstrukt \u201edrugog\u201c u svrhu odre\u0111ivanja obrasca. Ova polarnost proizlazi upravo iz percepcije na \u201esebe\u201c odnosno onog imaginarnog \u0161to je podru\u0161tvljeno. U svrhu poznavanja \u201edrugog\u201c javlja se odre\u0111ena proturje\u010dnost \u2013 prema svakom strancu u selu pristupa se gostoljubivo, dok percepcija prema drugim selima, kulturama ili strukturama ostaje hladna, pogrdna i suzdr\u017eana.<\/p>\n\n\n\n

U povijesti se iz vi\u0161e primjera mo\u017ee uvidjeti kako se selo u razdoblju prilagodbe aktualnom ekonomskom sustavu suo\u010davalo s mnogim pote\u0161ko\u0107ama. Najzna\u010dajniji su primjeri nakon ukidanja feudalizma, a kasnije i tijekom ulaska selja\u010dkog gospodarstva u kapitalisti\u010dke odnose. U dobu globalizacije, selo je po\u010delo poprimati urbane elemente \u010dime se drasti\u010dno promijenila socioekonomska struktura, a ono prestaje biti autarki\u010dno. Postmoderna uklju\u010duje sve pojedince dru\u0161tva u njihovom sastavu potro\u0161a\u010da \u0161to se naro\u010dito odnosi i na aktualni trend propadanja sela. Selja\u010dko dru\u0161tvo kao proizvo\u0111a\u010di odmi\u010du se od svoje proizvodnje iseljavanjem u grad, u kojem postaju jedni od potro\u0161a\u010da. Stoga, tema je od izuzetne aktualne va\u017enosti s obzirom na visoki stupanj deruralizacije u Republici Hrvatskoj i diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, cilj znanstvenog skupa je kroz povijesnu, antropolo\u0161ku, sociolo\u0161ku, demografsku i dr. analizu prikazati razli\u010dite aspekte sela, seoskog \u017eivota te selja\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor i program:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.fhs.unizg.hr\/obavijesti?@=21soa#news_125014<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45303,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-45302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Dies_Historiae_2025.jpg?fit=513%2C516&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45302"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45306,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45302\/revisions\/45306"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}