{"id":45207,"date":"2025-03-10T22:29:14","date_gmt":"2025-03-10T22:29:14","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45207"},"modified":"2025-03-10T22:29:14","modified_gmt":"2025-03-10T22:29:14","slug":"tribina-zensko-lice-antifasizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45207","title":{"rendered":"Tribina \u201e\u017densko lice antifa\u0161izma\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U Domu omladine Beograda odr\u017eana je 19. velja\u010de 2025. tribina \u201e\u017densko lice antifa\u0161izma\u201c koju je mogu\u0107e poslu\u0161ati na sljede\u0107oj poveznici:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<span class=\"embed-youtube\" style=\"text-align:center; display: block;\"><iframe loading=\"lazy\" class=\"youtube-player\" width=\"860\" height=\"484\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/cqJPpyGT7AI?version=3&#038;rel=1&#038;showsearch=0&#038;showinfo=1&#038;iv_load_policy=1&#038;fs=1&#038;hl=hr&#038;autohide=2&#038;wmode=transparent\" allowfullscreen=\"true\" style=\"border:0;\" sandbox=\"allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox\"><\/iframe><\/span>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Tribina: <strong>\u017densko lice antifa\u0161izma<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ciklus tribina: <strong>KRAJ RATA!!!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Organizacija: <strong>Centar za jugoslovenske studije i Dom omladine Beograda&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U\u010destvuju: <strong>Stanislava Bara\u0107<\/strong>, Institut za knji\u017eevnost i umetnost; <strong>Ivana Dobrivojevi\u0107 Tomi\u0107<\/strong>, Institut za savremenu istoriju i <strong>Marijana Stoj\u010di\u0107<\/strong>, Centar za \u017eenske studije\/Centar za primenjenu istoriju. Moderatorka: <strong>Ivana Panteli\u0107<\/strong>, Institut za savremenu istoriju\/CEJUS.<\/p>\n\n\n\n<p>U godini kada se obele\u017eava osam decenija od kraja Drugog svetskog rata (1939-1945) odnosno ratnog sukoba koji je poznati britanski istori\u010dar Erik Hobsbaum nazvao \u201etotalnim ratom\u201c, Centar za jugoslovenske studije i Dom omladine Beograd pokre\u0107u nov tribinski program pod nazivom <em>Kraj rata!!! <\/em>Osamdeset godina od trijumfa Antifa\u0161isti\u010dke koalicije, \u010diji je deo bila i Narodnooslobodila\u010dka vojska Jugoslavije, \u017eelimo da podsetimo na tok i nasle\u0111e Drugog svetskog rata ali i da uka\u017eemo na odnos savremenih politi\u010dkih praksi, srpskog i postjugoslovenskih dru\u0161tava&nbsp; prema onome \u0161to je od Rata \u201eostalo\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Prva ovogodi\u0161nja tribina je posve\u0107ena politikama anifa\u0161izma koje su kreirale i sprovodile \u017eene. Ove godine obele\u017eavamo dva zna\u010dajna jubileja koji \u010dine deo antifa\u0161isti\u010dke ideologije i borbe. Prvi je devedeset godina od osnivanja Omladinske sekcije \u017denskog pokreta, a drugi osamdeset godina od odr\u017eavanja prvog kongresa Antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena Jugoslavije (AF\u017dJ).<\/p>\n\n\n\n<p>Mlade su komunistkinje 1935. godine, osnivaju\u0107i u dogovoru s gra\u0111anskim feministkinjama Omladinsku sekciju \u201e\u017denskog pokreta\u201d, otvorile legalni prostor za svoje delovanje unutar tada najra\u0161irenije i najorganizovanije \u017eenske organizacije u Jugoslaviji. Komunistkinje iz Omladinske sekcije pokrenule su 1936. godine u duhu narodnofrontofske politike i novi \u017eenski \u010dasopis, <em>\u017dena danas<\/em>, koji danas mo\u017eemo smatrati osnovnim arhivom AF\u017dJ, u njegovoj prvoj, diskurzivnoj i ilegalnoj fazi \u2013 a koji \u0107e u ratu prerasti u zvani\u010dnu organizaciju. AF\u017dJ je zvani\u010dno osnovan u decembru 1942. u Bosanskom Petrovcu, kada je odr\u017eana Prva zemaljska konferencija. \u010cinile su ga predratne komunistkinje, ali i \u017eene koje su se tokom rata priklju\u010dile partizanskom pokretu. AF\u017dJ predstavlja prvu politi\u010dku masovnu \u017eensku organizaciju. Antifa\u0161izam partizanki bio je u ratu usmeren primarno na zajedni\u010dke ciljeve, a potom i na emancipatorske prakse. Po oslobo\u0111enju AF\u017dJ nastavlja rad u novoj zemlji i novom dru\u0161tvu za koje su se partzanke\/antifa\u0161istkinje borile i izborile. Prvih deset posleratnih godina donelo je potpuno formalno-pravno izjedna\u010davanje \u017eena i mu\u0161karaca, ali je duboko ukorenjene patrijarhalne obrasce bilo veoma te\u0161ko eliminisati i poni\u0161titi u praksi. \u017dene aktivne u AF\u017dJ i nakon njegovom ga\u0161enja 1953, u \u017eenskim organizacijama naslednicama AF\u017d, su uporno i istrajno nastojale da vrednosti antifa\u0161izma i \u017eenske emancipacije ostanu bitan segment novog, socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Borile su se za ravnopravan polo\u017eaj radnica, za bolji status majki, samohranih majki naro\u010dito, za potpunu legalizaciju abortusa kao osnovnog \u017eenskog ljudskog prava\u2026 Svoje ciljeve i aktivnosti \u017eene su naj\u010de\u0161\u0107e definisale tokom zajedni\u010dkih sastanaka. Kako se ove godine navr\u0161ava osamdeset godina od Prvog kongresa AF\u017dJ, koji je odr\u017ean u junu 1945. na\u0161a tribina je prilika za analizu na\u010dina na koji se njegovo nasle\u0111e danas percipira i reinterpretira u javnom diskursu i institucionalnim politikama. Razgovara\u0107emo i o&nbsp;tome kako odnos prema socijalisti\u010dkim politikama rodne jednakosti koji AF\u017d simbolizuje, osvetljava \u0161ire&nbsp;procese devalorizacije socijalisti\u010dkog jugoslovenskog iskustva, kao&nbsp;i na\u010dinima na koji su te interpretacije povezane sa promenama dru\u0161tvenog i politi\u010dkog konteksta i dana\u0161njicom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><u>Biografije u\u010desnica:<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stanislava Bara\u0107 <\/strong>je vi\u0161a nau\u010dna saradnica Instituta za knji\u017eevnost i umetnost (Beograd), gde je od 2004. godine zaposlena u okviru istra\u017eiva\u010dke jedinice za prou\u010davanje knji\u017eevne periodike. Objavila je \u0161ezdeset nau\u010dnih studija, dve monografije (<em>Avangardna Misao<\/em>, 2008; <em>Feministi\u010dka kontrajavnost<\/em>, 2015) i (ko)uredila \u010detiri zbornika radova:&nbsp; <em>\u010casopis Ruski arhiv 1928\u20131937 i kultura ruske emigracije u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji<\/em>, sa Vesnom Matovi\u0107 (2015<em>), \u010casopisi za decu: jugoslovensko nasle\u0111e 1918\u20131991<\/em>, sa Tijanom Tropin (2019), <em>Prvi svetski rat i slovenske knji\u017eevnosti<\/em>, sa Biljanom Andonovskom (2021) i <em>\u010casopis \u017dena danas 1936\u20131940: prosve\u0107ivanje za revoluciju<\/em> (2022). Predsednica je Centra za jugoslovenske studije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ivana Dobrivojevi\u0107 Tomi\u0107<\/strong> je zaposlena u Institutu za savremenu istoriju u zvanju&nbsp; nau\u010dnog savetnika. Dipomirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na katedri za istoriju Jugoslavije. Na istoj katedri odbranila je magistarski rad Dr\u017eavna represija u doba diktature kralja Aleksandra 1929 \u2013 1935, a zatim i doktorirala sa temom Selo i grad. Transformacija agrarnog dru\u0161tva Srbije 1945 \u2013 1955. Bavi se ista\u017eivanjem&nbsp; dr\u017eavne represije u Kraljevini Jugoslaviji, industrijalizacijom socijalisti\u010dke Jugoslavije, \u017eivotnim standardom obi\u010dnih ljudi, migracijama selo \u2013 grad, \u017eivotom omladine u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji i planiranjem porodice. Bila je gostuju\u0107i istra\u017eiva\u010d u Imre Kertesz Kollegu u Jeni,&nbsp; Insistutu za prou\u010davanje istorije Isto\u010dne i Jugoisto\u010dne Evrope u Regensburgu i Insitutu za istoriju Isto\u010dne i Jugoisto\u010dne Evrope u Gracu. Autorka je dve monografije i preko 60 \u010dlanaka objavljenih u doma\u0107im i me\u0111unarodim \u010dasopisima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Marijana Stoj\u010di\u0107<\/strong>, sociolo\u0161kinja, istra\u017eiva\u010dica, feministi\u010dka i mirovna aktivistkinja. Oblasti interesovanja: kultura se\u0107anja i politike povesti, politike identiteta, istorija feminiz(a)ma i socijalni pokreti. Poslednjih petnaestak godina u fokusu njenog rada je kriti\u010dko promi\u0161ljanje jugoslovenskog nasle\u0111a, aktuelnih politika se\u0107anja i strategija istorijskog revizionizma, njihovih funkcija i povezanosti sa \u0161irim evropskim i globalnim kontekstom. \u010clanica je Centra za primenjenu istoriju (CPI) i Centra za \u017eenske studije iz Beograda.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ivana Panteli\u0107<\/strong> je istori\u010darka,&nbsp; zaposlena&nbsp; kao vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu i jedna je od osniva\u010dica CEJUS-a. Samostalno je objavila monografije <em>Partizanke kao gra\u0111anke \u2013 dru\u0161tvena emancipacija partizanki u Srbiji 1945\u20131953<\/em> i <em>Uspon i pad prve drugaruce Jugoslavije, Jovanka Broz i srpska javnst 1952-2013<\/em>.&nbsp; Kao koautorka sa Danilom \u0160arencem objavila je monografiju <em>Dve polovine se\u0107anja: partizanski dnevnici kao izvor za istoriju Drugog svetskog rata<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus\">https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-dom-omladine-beograda wp-block-embed-dom-omladine-beograda\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"TsSsZ9AwwY\"><a href=\"https:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-zensko-lice-antifasizma\/\">Tribina: \u017densko lice antifa\u0161izma<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Tribina: \u017densko lice antifa\u0161izma&#8221; &#8212; Dom omladine Beograda\" src=\"https:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-zensko-lice-antifasizma\/embed\/#?secret=KtCaxkb85J#?secret=TsSsZ9AwwY\" data-secret=\"TsSsZ9AwwY\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45208,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-45207","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Kraj-rata_02.2025.jpg?fit=2048%2C2048&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45207","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45207"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45207\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45209,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45207\/revisions\/45209"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}