{"id":4519,"date":"2017-05-24T17:25:44","date_gmt":"2017-05-24T17:25:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4519"},"modified":"2017-05-24T17:25:44","modified_gmt":"2017-05-24T17:25:44","slug":"norijada-kao-ritual-etnolosko-istrazivanje-maturantskih-proslava-1975-i-1976-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4519","title":{"rendered":"Norijada kao ritual: Etnolo\u0161ko istra\u017eivanje maturantskih proslava 1975. i 1976. u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu upu\u0107uje na \u010dlanak Milivoja Vodopije \u201eMaturiranje kao rite de passage\u201c (1976) te objavljuje fotografije i izbor iz zvu\u010dnih zapisa.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Svake godine u svibnju maturanti u Hrvatskoj obilje\u017eavaju kraj svojeg srednjo\u0161kolskog obrazovanja proslavama u javnosti danas poznatima pod imenom norijada. O toj je temi jo\u0161 1976. godine pisao Milivoj Vodopija u \u010dlanku \u201eMaturiranje kao rite de passage\u201c objavljenom\u00a0 u Narodnoj umjetnosti, \u010dasopisu Instituta za etnologiju i folkloristiku. Vodopija u tom tekstu na temelju vlastitih etnografskih istra\u017eivanja u Zagrebu 1975. i 1976. godine, a oslanjaju\u0107i se na etnolo\u0161ku\/antropolo\u0161ku teoriju obreda prijelaza te kombiniraju\u0107i etnografski i strukturalisti\u010dko-semioti\u010dki opis, analizira i interpretira maturalni obred prijelaza pritom izdvajaju\u0107i sljede\u0107e njegove konstitutivne elemente: proslavu posljednjeg dana \u0161kole i ophod gradom, maturalno putovanje, maturalnu ve\u010deru, polaganje mature igodi\u0161njice. Vodopija u skladu sa svojim interesom za \u201eop\u0107i, dakle apstraktni model\u201c, a ne pojedina\u010dne realizacije, proslavu posljednjeg dana \u0161kole i ophod gradom vezuje uz, primjerice, specifi\u010dno, uniformno odijevanje maturanata, zatim specifi\u010dne rekvizite (sprave za bu\u010denje, instrumenti, transparenti i dr.), ali i specifi\u010dno verbalno i neverbalno pona\u0161anje, odnosno, prigodne govore, pjesme, kratke dramatizacije, defiliranje gradskim ulicama uz zadr\u017eavanje na centralnim mjestima, tr\u010danje, plesanje, paradiranje, reme\u0107enje javnog reda i sl.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor maturantsku proslavu zadnjeg dana \u0161kole promatra kao ritual u kojemu se jasno izdvajaju dvije faze, prva koja je vezana uz prostor \u0161kole, i druga na ulicama grada. \u201e\u010citava ‘atmosfera’ proslave u \u0161koli odi\u0161e rastankom, krajem, a to se me\u0111u ostalim o\u010dituje u izbijanju na povr\u0161inu nekih dugo potiskivanih osje\u0107aja i misli. Trenutak rastanka je uvijek prijeloman i u tom lomu kao da nestaje svjesni (tj. dru\u0161tveni) cenzor\u201c pri \u010demu se razotkrivaju i \u201eduboko skriveni sadr\u017eaji\u201c. U ovoj je fazi ritualno pona\u0161anje obilje\u017eeno humorom i inverzijom vrednota i tabua usmjerenom na podrivanje \u0161kolskog poretka. U drugoj se fazi isti obrazac ritualnog pona\u0161anja prenosi na grad, \u201es tim da je ulogu profesora i \u0161kole preuzelo dru\u0161tvo. Inverzija vrednota ovdje se o\u010dituje u kr\u0161enju javnog reda, a inverzija tabua u ‘opsjedanju’ milicajaca. Time \u0161to organ vlasti ne reagira kad ga maturanti okru\u017ee ili mu posjedaju na auto, on nesvjesno igra svoju ulogu ritualne pasivnosti\u201c kako je opisuju prou\u010davatelji rituala. Neki od Vodopijinih zaklju\u010daka poma\u017eu i u razumijevanju na\u0161e suvremenosti koja, kao i ona u vrijeme istra\u017eivanja, osim spomenute ritualne pasivnosti, uklju\u010duje i otpore i kritiku. Oni se, isti\u010de Vodopija,\u00a0 mogu svesti na dvije to\u010dke: kritiku agresivnosti i nereda s jedne strane, te ismjehivanje infantilnosti, s druge. Prema Vodopiji: \u201eRacionalnost tih prigovora samo je prividna i u svjetlu cjelokupne antropolo\u0161ke teorije rituala takav stav mo\u017eemo smatrati nekom vrstom ritualne nepismenosti, nesposobnosti da se razumije ritualna poruka\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz \u010dlanak \u201eMaturiranje kao rite de passage\u201c koji ovdje nanovo objavljujemo, po prvi puta u cijelosti objavljujemo fotografije, kao i izbor iz zvu\u010dnih zapisa, koje je Vodopija napravio u okviru terenskih istra\u017eivanja maturantskih proslava u svibnju 1975. i 1976. godine u Zagrebu i Samoboru. Originali fotografija i audio zapis dostupni su u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu pod signaturama IEF foto 8393-8460, IEF foto 10476-10500 te IEF mgtf 895.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/norijadakaoritual.yolasite.com\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4520,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/IEF-foto-10483.jpg?fit=1055%2C740&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":4519,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54034,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54034","url_meta":{"origin":4519,"position":1},"title":"Odr\u017eano predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201eOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu odr\u017eano je 9. lipnja 2026. predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d, na koje smo prethodno uputili. Op\u0161irnije o odr\u017eanom predavanju na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.portalnovosti.com\/glazba-u-jasenovcu-bila-je-sastavni-dio-dehumanizacije-i-nasilja-logorasa","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":4519,"position":2},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53948","url_meta":{"origin":4519,"position":3},"title":"Predavanje Mojce Pi\u0161kor “Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kako zvu\u010di i kako se slu\u0161a logor? Mo\u017ee li se i kako o tom iskustvu svjedo\u010diti? Kako razumjeti glazbu koja zvu\u010di nad kontinuiranim, sveprisutnim ostinatom nasilja i smrti? O tome \u0107e nam govoriti Mojca Pi\u0161kor na predavanju pod nazivom \"Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d. Pridru\u017eite nam se\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":4519,"position":4},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":4519,"position":5},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4519"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4521,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4519\/revisions\/4521"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}