{"id":45145,"date":"2025-03-05T22:22:03","date_gmt":"2025-03-05T22:22:03","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45145"},"modified":"2025-03-05T22:22:03","modified_gmt":"2025-03-05T22:22:03","slug":"predstavljanje-knjige-cher-monseigneur-pisma-jacquesa-zeillera-don-frani-bulicu-1901-1934","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45145","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige &#8220;Cher Monseigneur\u2026 Pisma Jacquesa Zeillera don Frani Buli\u0107u (1901. \u2013 1934.)&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>U <strong>srijedu, 5. o\u017eujka 2025. godine u 19 sati,<\/strong> Arheolo\u0161ki muzej u Splitu bit \u0107e doma\u0107in izuzetno zna\u010dajnog kulturnog doga\u0111aja \u2013 predstavljanja knjige <strong>&#8220;Cher Monseigneur\u2026 Pisma Jacquesa Zeillera don Frani Buli\u0107u (1901. \u2013 1934.)&#8221;<\/strong>, autora <strong>Charlotte Nicollet i Edija Milo\u0161a<\/strong>. Ova izuzetna publikacija plod je zajedni\u010dke suradnje Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu, Centra &#8220;Don Frane Buli\u0107&#8221; pri Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Splitu te Javne ustanove u kulturi &#8220;Zvonimir&#8221; Solin.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigu \u0107e predstaviti <strong>izv. prof. dr. sc. Edi Milo\u0161 i Arsen Duplan\u010di\u0107, prof.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vrijednost knjige i njena povijesna va\u017enost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga otkriva 276 pisama, dopisnica, telegrama i rukopisa francuskog povjesni\u010dara, arheologa i epigrafi\u010dara Jacquesa Zeillera upu\u0107enih don Frani Buli\u0107u izme\u0111u 1901. i 1934. godine. S velikom precizno\u0161\u0107u i bogatim povijesnim kontekstom, ova korespondencija rasvjetljava raznolike teme &#8211; od arheolo\u0161kih istra\u017eivanja i povijesnih rasprava do refleksija o tada\u0161njem dru\u0161tvenom i politi\u010dkom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n<p>Jacques Zeiller, vrhunski europski intelektualac i istaknuti istra\u017eiva\u010d ranokr\u0161\u0107anske povijesti isto\u010dnojadranskog priobalja, kroz pisma otkriva svoje duboko po\u0161tovanje prema don Frani Buli\u0107u, jednom od najva\u017enijih hrvatskih arheologa i kulturnih djelatnika. Kroz njihovo dugogodi\u0161nje dopisivanje, me\u0111u ostalim saznajemo i detalje o klju\u010dnim prekretnicama u povijesti Europe &#8211; od sutona Austro-Ugarske, preko Prvog svjetskog rata, stvaranja Kraljevine SHS i njezinih unutarnjih previranja, sve do Marsejskog atentata 1934. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim povijesnih previranja, knjiga otkriva fascinantne uvide u razvoj arheolo\u0161ke misli tog vremena te donosi niz osobnih osvrta na stanje kulturne ba\u0161tine, posebice u Dalmaciji i Splitu. Zeillerova su pisma istovremeno znanstveni dokumenti, svjedo\u010danstva o izazovima arheologije toga vremena, ali i dirljivi odrazi prijateljstva i intelektualne povezanosti dvojice izuzetnih ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tko je bio Jacques Zeiller?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ro\u0111en 1878. godine u Parizu, Zeiller se ve\u0107 kao mladi znanstvenik usmjerio na prou\u010davanje ranokr\u0161\u0107anske povijesti, posebice na podru\u010dju Dalmacije. Njegov znanstveni put vodio ga je od presti\u017ene \u00c9cole pratique des hautes \u00e9tudes u Parizu do \u00c9cole fran\u00e7aise de Rome, a kasnije i do profesorskih mjesta na europskim sveu\u010dili\u0161tima. Iako je ve\u0107inu svog \u017eivota proveo u Francuskoj, njegov intelektualni interes i profesionalni anga\u017eman neraskidivo su ga vezali uz Split i don Franu Buli\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao duboko religiozan katolik i anga\u017eirani znanstvenik, Zeiller se tijekom svog rada susretao s brojnim izazovima, uklju\u010duju\u0107i i rasprave o ulogama Crkve u modernom svijetu te politi\u010dkim previranjima koja su obilje\u017eila njegovu domovinu. No, njegova fascinacija dalmatinskom kulturnom ba\u0161tinom i povije\u0161\u0107u nije jenjavala, \u0161to se jasno ocrtava kroz njegovu bogatu korespondenciju s Buli\u0107em.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zna\u010daj Buli\u0107eve i Zeillerove suradnje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Don Frane Buli\u0107, kao nezaobilazna figura hrvatske arheologije, bio je neumorni istra\u017eiva\u010d i promicatelj kulturne ba\u0161tine, a njegova suradnja sa Zeillerom dokaz je sna\u017enih me\u0111unarodnih intelektualnih veza koje su se gradile i razvijale unato\u010d politi\u010dkim i povijesnim previranjima. Njihova korespondencija dokumentira va\u017ene znanstvene i konzervatorske inicijative, ali i njihovu zajedni\u010dku strast prema o\u010duvanju naslije\u0111a anti\u010dke i ranokr\u0161\u0107anske Dalmacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz stranice ove knjige otkrivaju se \u010dinjenice i misli koje su oblikovale tada\u0161nju arheolo\u0161ku i povijesnu scenu, a istovremeno se stvara slika o jednom dubokom prijateljstvu koje nadilazi akademske okvire. U pismima se prepoznaje Zeillerova fascinacija splitskim arheologom, \u010dovjekom koji je ne samo istra\u017eivao, ve\u0107 i neumorno radio na o\u010duvanju ba\u0161tine i promoviranju hrvatske kulturne povijesti na europskoj razini.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Predstavljanje knjige<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljanje knjige &#8220;Cher Monseigneur\u2026 Pisma Jacquesa Zeillera don Frani Buli\u0107u (1901. \u2013 1934.)&#8221; jedinstvena je prilika za dublje razumijevanje konteksta i zna\u010daja objavljenih pisama, kao i za uvid u intelektualnu i znanstvenu povezanost dvojice uglednih istra\u017eiva\u010da. Istodobno, ovaj doga\u0111aj omogu\u0107uje nam da zajedni\u010dki osvijestimo klju\u010dnu ulogu don Frane Buli\u0107a u o\u010duvanju kulturne ba\u0161tine te istaknemo povijesnu i arheolo\u0161ku va\u017enost Dalmacije u razdoblju kada su znanje i informacije putovali mnogo sporije, a komunikacija se odvijala isklju\u010divo kroz strpljivu i promi\u0161ljenu pisanu rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozivamo Vas da nam se pridru\u017eite 5. o\u017eujka 2025. u 19 sati u Arheolo\u0161kom muzeju u Splitu te zajedno s nama uronite u svijet pisama koja su odigrala klju\u010dnu ulogu u oblikovanju europske arheologije i povijesti prve polovice 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.armus.hr\/doga%C4%91anja\/artmid\/1047\/articleid\/315\/predstavljanje-knjige-cher-monseigneur%e2%80%a6-pisma-jacquesa-zeillera-don-frani-buli%c4%87u-1901-1934\">https:\/\/www.armus.hr\/doga%C4%91anja\/artmid\/1047\/articleid\/315\/predstavljanje-knjige-cher-monseigneur%e2%80%a6-pisma-jacquesa-zeillera-don-frani-buli%c4%87u-1901-1934<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45146,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-45145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Pisma.png?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":45145,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":45145,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55028","url_meta":{"origin":45145,"position":2},"title":"Drago Roksandi\u0107\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107,\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nedavno je predstavljena knjiga Drage Roksandi\u0107a\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107a\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c o Hvarskoj konferenciji kulturnih radnika Dalmacije 18. i 19. prosinca 1943. godine, objavljena u izdanju Biblioteke VeDRA u Splitu. Op\u0161irnije: https:\/\/dalmatinskiportal.hr\/cetvrtak-predstavlja-se-knjiga-kulturni-front-na-hvaru-1943 https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/split-i-zupanija\/split\/bila-je-to-intelektualna-reprezentacija-dalmacije-u-splitu-predstavljena-knjiga-o-hvarskoj-konferenciji-iz-1943-1563178 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/u-kojoj-biste-politickoj-stranci-danas-nasli-ljude-koji-bi-zivot-bili-spremni-dati-za-svoja-uvjerenja-1973514","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 3x"},"classes":[]},{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":45145,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":45145,"position":4},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54461,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54461","url_meta":{"origin":45145,"position":5},"title":"Okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt, povodom 15. obljetnice djelovanja, organizira sve\u010dani program na blagdan sv. Benedikta, za\u0161titnika Europe i Udruge. Sredi\u0161nji doga\u0111aj bit \u0107e okrugli stol pod naslovom \u201eEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c, koji \u0107e se odr\u017eati u subotu, 11. srpnja 2026. godine, u Splitu. Program zapo\u010dinje svetom misom u 18:30 u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SV.-BENEDIKT-PLAKAT.png?fit=1024%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SV.-BENEDIKT-PLAKAT.png?fit=1024%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SV.-BENEDIKT-PLAKAT.png?fit=1024%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SV.-BENEDIKT-PLAKAT.png?fit=1024%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45145"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45147,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45145\/revisions\/45147"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}