Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo i \u010ce\u0161ka beseda Zagreb\u00a0organiziraju ciklus predavanja povodom 1100. godi\u0161njice uspostave Hrvatskog kraljevstva i 1100. godi\u0161njice dolaska svetog V\u00e1clava na vlast u \u010ce\u0161koj.
U srijedu 19. velja\u010de 2025. u 19 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Pavla \u0160ubi\u0107a 20, predavanje\u00a0Sveti V\u00e1clav, suvremenik kralja Tomislava, simbol \u010de\u0161ke dr\u017eavnosti, odr\u017eao je predsjednik Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva povjesni\u010dar i bohemist\u00a0Marijan Lipovac.<\/p>\n\n\n\n
Odlukom Hrvatskog sabora 2025. je progla\u0161ena Godinom obilje\u017eavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva jer se navr\u0161ava 1100 godina kako se hrvatski vladar Tomislav spominje kao kralj. Istodobno, navr\u0161ava se i 1100 godina kako je u \u010ce\u0161koj vlast preuzeo knez sveti V\u00e1clav pa tako dvojicu vladara suvremenika i njihove narode povezuje zajedni\u010dki jubilej.
O svetom V\u00e1clavu (hrvatski Vjenceslav ili Ve\u0107eslav) nema puno povijesnih izvora iz njegova vremena, ve\u0107 podatke o njemu uglavnom znamo iz kasnijih kronika i legendi. Smatra se da je ro\u0111en 907., a \u010de\u0161ki knez je postao 921. nakon smrti oca, kneza Vratislava, no do 925. umjesto njega vladale su njegova baka sveta Ludmila i zatim majka Drahomira. Bio je obrazovan i pobo\u017ean te se uz njegovu vladavinu ve\u017ee u\u010dvr\u0161\u0107enje kr\u0161\u0107anstva u \u010ce\u0161koj, a 929. priznao je vrhovnu vlast Saske. U Pragu je dao sagraditi crkvu svetog Vida, dana\u0161nju pra\u0161ku katedralu. Ubijen je 28. rujna 935. u Staroj Boleslavi po nalogu brata Boleslava s kojim se razilazio u politi\u010dkim koncepcijama, a 938. tijelu mu je preneseno u Prag te se od tada \u0161tuje kao svetac i glavni za\u0161titnik \u010ce\u0161ke. Kult svetog V\u00e1clava zna\u010dajno je pridonio \u0161irenju i u\u010dvr\u0161\u0107enju \u010de\u0161ke dr\u017eave i njenog me\u0111unarodnog ugleda, a time i oblikovanju \u010de\u0161kog nacionalnog identiteta. Od 1997. sveti V\u00e1clav jedan je od za\u0161titnika katedrale u Pragu, a posve\u0107ene su mu i katedrale u Olomoucu i Krakovu. Jo\u0161 od 14. stolje\u0107a njegov oltar nalazi se u bazilici svetog Petra u Vatikanu. Bio je \u0161tovan i me\u0111u hrvatskim glagolja\u0161ima pa je upravo u hrvatskim glagoljskim brevijarima sa\u010duvan staroslavenski tekst legende o njegovoj smrti iz desetog stolje\u0107a. Blagdan svetog V\u00e1clava, 28. rujna, od 2000. se slavi kao Dan \u010de\u0161ke dr\u017eavnosti.<\/p>\n\n\n\n
Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n