{"id":44756,"date":"2025-02-07T23:01:53","date_gmt":"2025-02-07T23:01:53","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44756"},"modified":"2025-02-07T23:05:31","modified_gmt":"2025-02-07T23:05:31","slug":"milos-timotijevic-prikaz-knjige-kosta-nikolic-bosna-i-hercegovina-rat-koji-su-mnogi-zeleli-1992-1995-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44756","title":{"rendered":"Milo\u0161 Timotijevi\u0107 &#8211; prikaz knjige &#8211; Kosta Nikoli\u0107, &#8220;Bosna i Hercegovina, rat koji su mnogi \u017eeleli (1992-1995)&#8221;, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kosta Nikoli\u0107, <em>Bosna i Hercegovina, rat koji su mnogi \u017eeleli (1992-1995). Knjiga prva. U ime smrti (1992)<\/em>, Novi Sad: Akademska knjiga, 2024, 750 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga \u201eBosna i Hercegovina, rat koji su mnogi \u017eeleli (1992-1995). U ime smrti (1992)\u201d Koste Nikoli\u0107a predstavlja prvi deo ambicioznog projekta rekonstrukcije rata u Bosni i Hercegovini. Ova monografija predstavlja logi\u010dan nastavak Nikoli\u0107evih ranijih studija o raspadu Jugoslavije, pru\u017eaju\u0107i iscrpan pregled politi\u010dkih odluka, po\u010detnih sukoba i klju\u010dnih vojnih operacija koje su oblikovale tok rata u Bosni i Hercegovini 1992. i po\u010detkom 1993. godine. U kontekstu nedostatka sistematskog prou\u010davanja raspada socijalisti\u010dke Jugoslavije u srpskoj istoriografiji, a posebno rata u Bosni i Hercegovini, Nikoli\u0107ev rad dobija dodatnu vrednost.<\/p>\n\n\n\n<p>Kosta Nikoli\u0107 primenjuje tradicionalni istoriografski pristup, utemeljen na analizi dokumenata i arhivske gra\u0111e. Me\u0111u kori\u0161\u0107enim izvorima su arhivi Ha\u0161kog tribunala, Digitalni arhiv Bele ku\u0107e, kao i dokumenti nema\u010dkih i jugoslovenskih zvani\u010dnih institucija. Oslanjanje na sudske spise doprinosi uverljivosti iznesenih \u010dinjenica, koji su ponekad i transkripti presretnutih telefonskih razgovora komandanata na terenu, \u0161to nas potpuno pribli\u017eava ratnoj dinamici, ne samo najva\u017enijih aktera doga\u0111aja ve\u0107 i iz perspektive ni\u017eih nivoa vlasti.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je podeljena na devet tematskih celina, pri \u010demu su dominantne teme politi\u010dki kontekst po\u010detka sukoba u Bosni i Hercegovini, etni\u010dki sukobi i vojni aspekti rata. Autor nudi detaljan prikaz doga\u0111aja, sa posebnim usmerenjem na srpsku stranu rata, ali uz nagove\u0161taj da \u0107e u slede\u0107im tomovima biti razmotrene i ostale strane sukoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno se isti\u010du opisi klju\u010dnih vojnih operacija, poput bitke za Posavinu, sukoba u Hercegovini i opsade Sarajeva, gde autor analizira strategije svih strana, vojnu dinamiku, razmere ratnih zlo\u010dina i posledice po civilno stanovni\u0161tvo. Zna\u010dajan deo knjige posve\u0107en je doga\u0111ajima u Srebrenici, koja je postala simbol najte\u017eih zlodela u ratu, koja su okarakterisana i kao genocid. Autor detaljno analizira politi\u010dki i vojni kontekst doga\u0111aja iz 1992. i 1993, uklju\u010duju\u0107i i zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n<p>Nikoli\u0107 se zala\u017ee za pristup oslobo\u0111en mitologizacije i politizacije, uz istovremeno nagla\u0161avanje uloge ekstremnih nacionalisti\u010dkih ideologija u eskalaciji sukoba. Posebno insistira na objektivnosti i nepristrasnom istorijskom istra\u017eivanju zasnovanom na verodostojnim izvorima. Autor ne preska\u010de zlo\u010dine, ve\u0107 o njima pi\u0161e op\u0161irno i detaljno, sa otvorenim izno\u0161enjem imena osoba koje su izvr\u0161ile takva dela, analiziraju\u0107i nasilja svih strana u sukobu, po\u010dev od srpske. Njegova analiza ukazuje na razmere i u\u017ease nasilja i posledice po civilno stanovni\u0161tvo, pri \u010demu ne umanjuje odgovornost nijednog aktera rata. Nikoli\u0107 tako\u0111e insistira i na \u201estihiji gomile\u201d kao faktoru koji je uticao na \u0161irenje nasilja, ali u kontekstu jasne odgovornosti najva\u017enijih aktera rata koji su posedovali politi\u010dku i vojnu mo\u0107 neophodnu za pokretanje vojnog sukoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od klju\u010dnih teza knjige je da je rat bio neizbe\u017ean zbog nacionalisti\u010dkih projekata koji su dominirali politi\u010dkim scenama zara\u0107enih strana. Nikoli\u0107 posve\u0107uje zna\u010dajan prostor unutra\u0161njim podelama unutar politi\u010dke i vojne elite, kako na samom prostoru Bosne i Hercegovine, tako i u Srbiji i Crnoj Gori, uklju\u010duju\u0107i i politi\u010dke stranke sa svojim partijskim vojskama, paravojne formacije i obi\u010dne kriminalne grupe.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi tom Nikoli\u0107eve trilogije predstavlja va\u017ean doprinos prou\u010davanju rata u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu analize politi\u010dkih odluka, vojnih strategija i ratnih zlo\u010dina. Njegova detaljna faktografska obrada doprinosi boljem razumevanju sukoba, koja \u0107e tek nakon objavljivanja druga dva najavljena toma uklju\u010diti i detaljnije analize hrvatskog i bo\u0161nja\u010dkog faktora u ratu i naro\u010dito me\u0111unarodnih aktera koji su uticali na ovaj sukob.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Milo\u0161 Timotijevi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-44756","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":44756,"position":0},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, &#8220;Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":44756,"position":1},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54643,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54643","url_meta":{"origin":44756,"position":2},"title":"Objavljen 12. broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu tematski je posve\u0107en 75. obljetnici osnivanja Odsjeka za historiju, najstarije visoko\u0161kolske institucije ove vrste u Bosni i Hercegovini. Za razliku od uobi\u010dajenih izdanja fokusiranih na u\u017ei kronolo\u0161ki okvir, ovaj broj okuplja radove alumnija Odsjeka s ciljem prikaza suvremenih istra\u017eiva\u010dkih dosega i institucionalnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":44756,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":44756,"position":4},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54442,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54442","url_meta":{"origin":44756,"position":5},"title":"Barbara Matej\u010di\u0107, &#8220;Ubijanje za fotografiju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Barbara Matej\u010di\u0107 provela je detaljno novinarsko istra\u017eivanje o slu\u010daju ubojstva civila s po\u010detka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada su dvojica fotoreportera u Br\u010dkom serijom fotografija dokumentirali egzekuciju dvojice civila. Fotografije su preko agencije Reuters obi\u0161le svijet, bile su dokazni materijal na su\u0111enjima u Haagu, fotograf je nagra\u0111en\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Matejcic.jpg?fit=360%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44756"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44760,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44756\/revisions\/44760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}