S francuskoga prevela Vera Vujovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Godine 1938. ruski pjesnik Osip Mandelj\u0161tam<\/strong> ima 47 godina i umire u zatvoru. Nakon godina egzila u vlastitoj zemlji, izgladnio je, promrzao, poreme\u0107ena stanja svijesti i na \u017eivotu se odr\u017eava jedino zahvaljuju\u0107i snazi svoje poezije koja te\u010de njegovim venama. Gleda svoj \u017eivot kako prolazi, osvr\u0107e se na patnje kroz koje je pro\u0161ao s voljenom \u017eenom Nade\u017edom<\/strong>, svojom nepokolebljivom potporom u najmra\u010dnijim trenucima, ali i doziva glasovite suvremenike: Ahmatovu<\/strong>, Pasternaka<\/strong> i mnoge druge. Glavna nit romana sraz je umjetni\u010dke slobode i totalitarnog re\u017eima koji tu slobodu zatire: Mandelj\u0161tamu je, zbog pjesme u kojoj je najmo\u0107nijeg \u010dovjeka u zemlji, Staljina, nazvao \u201ckremaljskom zvijeri, ubojicom i ljudo\u017ederom\u201d, a koja je bila samo kulminacija njegove temeljne neuskla\u0111enosti s poretkom u kojem se sloboda duha tretira kao najmanje po\u017eeljna \u010dovjekova odlika, bilo zabranjeno objavljivati i bio je osu\u0111en na progonstvo, siroma\u0161tvo, prakti\u010dki na gladovanje. Ishod svega toga bila je, dakako, tjelesna smrt, ali neupitno i pjesni\u010dka besmrtnost. Budu\u0107i da autorica i sama tako dobro poznaje snagu pjesni\u010dke rije\u010di, svojim istan\u010danim stilom, uro\u0111enim osje\u0107ajem za tkanje fabule i \u017earom za dramati\u010dnost vra\u0107a u \u017eivot velikog pjesnika i omogu\u0107uje mu da ima posljednju rije\u010d, dokazuju\u0107i da je knji\u017eevnost siguran na\u010din borbe protiv barbarstva.<\/p>\n\n\n\n Godina izdanja: 2025<\/p>\n\n\n\n Broj stranica: 108<\/p>\n\n\n\n Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n