Ouvrages de la collection Croatica<\/a><\/p>\n\n\n\nKomemoriranje pro\u0161le godine 35. godi\u0161njice pada Berlinskog zida diljem Europe je ujedno bila prilika za raspravu izme\u0111u povjesni\u010dara, politologa i sociologa oko dana\u0161nje bilance u europskim postkomunisti\u010dkim zemljama, na podru\u010dju temeljnih gra\u0111anskih sloboda, ekonomskih tr\u017ei\u0161nih postignu\u0107a, demokratskih dru\u0161tvenih ste\u010devina kao i posttotalitarnih memorijalnih narativa, koje je raspad komunisti\u010dkog bloka omogu\u0107io. Me\u0111utim, nakon razdoblja euforije i trijumfalizma 90-ih, danas se u zapaljivom geopoliti\u010dkom okru\u017eju rata u Ukrajini, u Europi di\u017eu glasovi za izgradnju novih zidova, zbog neoimperijalnih prijetnji Putinove Rusije, koji je izjavio u vi\u0161e navrata da gubitak raspada Sovjetskog Saveza i ostalih zemalja koje su postale neovisne smatra najve\u0107om traumom i najve\u0107om tragedijom u ruskoj povijesti. Naime, kako bi oja\u010dala svoju sigurnost, Poljska ja\u010da granicu s Bjelorusijom, saveznicom Rusije. Plan vrijedan vi\u0161e od dvije milijarde eura nazvan je \u201cIsto\u010dni \u0161tit\u201d. S druge stranu, EU se suo\u010dava sa novim \u201eiliberalnim\u201c dr\u017eavama \u010dlanica koji poput Ma\u0111arske o\u0161tro kritiziraju migracijsku politiku EU-a, a mnoge desni\u010darske stranke u Europi \u017eele podi\u0107i barijere u svojim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
U tom kontekstu, nova knjiga politologa i pravnika Jure Vuji\u0107a, na francuskom jeziku \u201ePostkomunizam u Hrvatskoj\u201c (Le moment postcommuniste en Croatie) objavljena kod izdava\u010da L’Harmattan, upravo se bavi fenomenom postkomunizma od 90-ih, u doba demokratske politi\u010dke i ekonomske tranzicije do danas, kao vi\u0161eslojnim fenomenom koji, prema rije\u010dima autora, \u010dini politi\u010dki, dru\u0161tveni, mentalni i ekonomski fenomen, ali prije svega predstavlja specifi\u010dnu temporalnost, svojevrsni \u201einterregnum\u201c, \u201ere\u017eim povijesnosti\u201c (historiciteta), koji isti\u010de francuski povjesni\u010dar Fran\u00e7ois Hartog, \u010dije konture ostaju paradoksalne i podlo\u017ene pitanjima, kojima jo\u0161 ne znamo to\u010dno trajanje, polazi\u0161te, a posebno kraj. Prema autoru, unato\u010d politi\u010dke i gospodarske uspje\u0161ne tranzicije i integracijskih procesa (EU, NATO itd.), hrvatsko dru\u0161tvo jo\u0161 uvijek ne uspijeva prevladati mentalne blokade koje predstavljaju prepreke ekonomskim, politi\u010dkim i institucionalnim reformama. Razlozi su vi\u0161eslojni, a pluridisciplinarna analiza Vuji\u0107eve knjige poku\u0161ava iznijeti odre\u0111ene odgovore i upitnike kroz razli\u010dita poglavlja knjige: postkomunizam: vremenski jaz, povratak u Europu izme\u0111u stvarnosti i ukronije, sindrom stabilitokracije, duboka dr\u017eava i uspon populizma, rodija\u010dki kapitalizam i metastaze divlje privatizacije, neopatrimonijalizam i pitanje \u201eproma\u0161enih elita\u201c, kriza pam\u0107enja i memorijalno pitanje. S pomo\u0107u brojne znanstvene literature iz podru\u010dja tranzitologije i demokratske konsolidacije, autor analizira sna\u017ean utjecaj sociolo\u0161kog fenomena \u201epath dependency\u201c i naslije\u0111e kulturne sedimentacije iz totalitarne pro\u0161losti kao svojevrsne mentalne zapreke za provo\u0111enje demokratske tranzicije i reforme.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga je popra\u0107ena bogatim predgovorom prof. Marca Gjidare, profesor emeritus Sveu\u010dili\u0161ta Panth\u00e9on Sorbonne-Assas, Pariz 2., stru\u010dnjaka upravnog prava, u kojem se isti\u010de:<\/p>\n\n\n\n
\u201eU o\u010dima mnogih komentatora, \u010dlanstvo biv\u0161ih takozvanih \u201cisto\u010dnih\u201d zemalja u NATO-u i EU bilo bi jednako izdavanju certifikata demokracije. Taj dojam, me\u0111utim, zaslu\u017euje vi\u0161e ili manje nijansiranje s obzirom na u\u010dinkovitost njihova izlaska iz komunizma. Osim \u0161to nisu u istoj prijelaznoj fazi, neke od njih jo\u0161 su daleko od toga da poka\u017eu sva obilje\u017eja pravog demokratskog poretka. U ovom radu autor to dokazuje s posebnim osvrtom na Sloveniju, a posebice na Hrvatsku, koje su nastale kao rezultat burnog i krvavog raspada kasne jugoslavenske federacije, a ta \u010dinjenica ponekad izmi\u010de pozornosti brojnih promatra\u010da. Ovdje se \u017eeli pobli\u017ee prou\u010diti izlazak iz starog sustava, koji je svojedobno oblikovao um \u201celita\u201d, koje su se, pokazalo se, na\u0161le na \u010delu ovih dviju dr\u017eava. Iz dublje analize procesa demokratske izgradnje u biv\u0161im komunisti\u010dkim zemljama srednje i isto\u010dne Europe proizlazi da je vi\u0161e od trideset godina nakon pada Berlinskog zida i vi\u0161e od \u010detvrt stolje\u0107a nakon nestanka jugoslavenskog komunisti\u010dkog re\u017eima situacija u Sloveniji i Hrvatskoj po mnogo\u010demu jedinstvena. Postkomunizam je kompleksan i vi\u0161edimenzionalan fenomen koji je dio specifi\u010dne temporalnosti, a iznjedrio je pluralizam iskustava, jake varijacije u kvaliteti novih re\u017eima. Promatramo razli\u010dite oblike sustava koji se mogu identificirati u najmanju ruku kao \u201epoludemokratski\u201c, gdje su pluralizam, podjela vlasti, neovisnost medija i pravde, individualne i kolektivne slobode \u010desto teoretski, s posljedicama razo\u010daranja javnosti mnijenja, rascjepkanog dru\u0161tvenog korpusa i nezainteresiranosti bira\u010da koji se kriju u apstinenciji. Ako se istinska demokracija na taj na\u010din isprazni od svog smisla i zamijeni prividnom demokracijom, pogre\u0161no vo\u0111enom, formalnom i instrumentaliziranom, obja\u0161njenje se nalazi, smatra autor, u opstanku, pro\u017eimanju mentalnog sklopa i ideolo\u0161kog habitusa koji ustrajava u post- ili neokomunisti\u010dkim dru\u0161tvima i koji ometaju sazrijevanje demokratske politi\u010dke kulture i naru\u0161avaju dru\u0161tvenu koheziju. Opa\u017eanje je jasno da se demokratizacija dr\u017eave ne mo\u017ee svesti na institucionalni mehanizam i normativnu promjenu, \u010dak ni pod utjecajem EU, ve\u0107 da je u kona\u010dnici odlu\u010duju\u0107a kulturna promjena. U ve\u0107oj ili manjoj mjeri, sve biv\u0161e komunisti\u010dke zemlje Europe u tranziciji zadr\u017eale su tragove nefunkcionalnosti prethodnog razdoblja koje karakterizira korupcija na svim razinama i u svim podru\u010djima, klijentelizam, nepotizam, politi\u010dka diskriminacija, pogodovanje koje ide sve do fenomena klana. Autor kroz svoj rad razvija i argumentira sve nalaze i dijagnoze zajedni\u010dke biv\u0161im europskim komunisti\u010dkim zemljama ili to\u010dnije dvjema novim dr\u017eavama (\u010dlanicama EU) Sloveniji i Hrvatskoj, fokusiraju\u0107i se na hrvatske posebnosti koje su u sredi\u0161tu njegova razmi\u0161ljanja i njegovih primjedbi. Njegove se demonstracije uvijek temelje na obilnom i raznolikom dokumentarnom aparatu koji se odnosi na svako pitanje koje obra\u0111uje. Njegov dosada\u0161nji rad, visina pogleda, eti\u010dka i filozofska perspektiva koja mu pripada, omogu\u0107ili su autoru da skrupulozno opi\u0161e situaciju, \u0161to jo\u0161 uvijek izmi\u010de mnogim promatra\u010dima koji su daleko od o\u0161trine autorovih analiza, \u010diji bi izvorni rad trebao privu\u0107i pozornost \u0161ire javnosti i stru\u010dnjaka u predmetnom podru\u010dju.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-44719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Vujic.jpg?fit=1593%2C2538&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44719"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44719\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44724,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44719\/revisions\/44724"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}