{"id":44676,"date":"2025-02-04T22:42:39","date_gmt":"2025-02-04T22:42:39","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44676"},"modified":"2025-02-04T22:42:39","modified_gmt":"2025-02-04T22:42:39","slug":"franka-maslov-prikaz-zbornika-ljudi-s-margine-prilozi-iz-socijalne-historije-banske-hrvatske-u-19-stoljecu-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44676","title":{"rendered":"Franka Maslov – prikaz zbornika – “Ljudi s margine. Prilozi iz socijalne historije Banske Hrvatske u 19. stolje\u0107u”, 2024."},"content":{"rendered":"\n

Luka Peji\u0107 (ur.), Ljudi s margine. Prilozi iz socijalne historije Banske Hrvatske u 19. stolje\u0107u<\/em>, Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2024., 397 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Davanje glasa odre\u0111enim marginaliziranim skupinama koje su \u201eplesale\u201c po dru\u0161tvenim rubovima na podru\u010dju Banske Hrvatske 19. stolje\u0107a i obradu pojedinih sociohistorijskih fenomena iz istoga razdoblja omogu\u0107ili su povjesni\u010dari \u010diji su \u010dlanci prona\u0161li svoje mjesto u zborniku Ljudi s margine. Prilozi iz socijalne historije Banske Hrvatske u 19. stolje\u0107u<\/em>. Urednik zbornika je Luka Peji\u0107, profesor povijesti na osje\u010dkom Filozofskom fakultetu, instituciji koja je ujedno i omogu\u0107ila nakladni\u0161tvo ove knjige. Va\u017enost zbornika ogleda se u tome \u0161to su vi\u0161egodi\u0161nja istra\u017eivanja istaknutih autora o pojedinim marginalnim dru\u0161tvenim skupinama u razdoblju \u201edugoga\u201c 19. stolje\u0107a po prvi puta okupljena na jednome mjestu, \u0161to predstavlja va\u017ean historiografski doprinos istra\u017eivanju tema socijalne historije 19. stolje\u0107a pomo\u0107u metodolo\u0161kih postavki historije odozdo.<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj zbornika obuhva\u0107a predgovor s podnaslovom Kako pristupiti margini?<\/em> nakon kojeg  slijedi jedanaest \u010dlanaka u kojima se analiziraju i prikazuju raznovrsne kategorije marginaliziranih slojeva devetnaestostoljetnog dru\u0161tva, poput Roma, prosjaka, djece, prostitutki, ku\u0107ne slu\u017ein\u010dadi, radni\u0161tva, zlo\u010dinaca i zatvorenika i mentalno oboljelih. U istoj grupaciji \u010dlanaka pojedini tekstovi odnose se na odre\u0111ene sociohistorijske probleme poput antisemitizma, alkoholizma, rodnih odnosa i ratnog dezerterstva, poslije kojih slijedi dodatna literatura i kazalo imena.<\/p>\n\n\n\n

U predgovoru urednik se osvr\u0107e na o\u010diglednu zakinutost brojnih dru\u0161tvenih aspekata kada se govori o historiografskim istra\u017eivanjima hrvatske povijesti 19. stolje\u0107a, gdje se, izme\u0111u ostaloga, i dalje najvi\u0161e pozornosti u tom smislu pridaje nacionalnoj problematici, \u010desto zanemaruju\u0107i socijalnu komponentu (str. 7-8). Stvari postavlja u \u0161iri kontekst napominjanjem kako je historija odozdo najve\u0107u afirmaciju dobila me\u0111u francuskim i anglosaksonskim povjesni\u010darima sredinom 20. stolje\u0107a, te da je njezin razvojni put bio dug i neravnomjeran u razli\u010ditim dijelovima Europe i svijeta (str. 8). Poseban fokus stavlja na tekst \u201eOn History from Below\u201c britanskog povjesni\u010dara Erica Hobsbawma, koji sagledava odre\u0111ene posebnosti i istra\u017eiva\u010dke prepreke prilikom posezanja za metodolo\u0161kim zna\u010dajkama historije odozdo (str. 10-12). U krajnjoj liniji, nagla\u0161ava kako postoji jo\u0161 pregr\u0161t prostora za budu\u0107a prou\u010davanja tema koje do sada nisu obra\u0111ene i koje svoje mjesto zasad nisu prona\u0161le u zborniku ovakvoga tipa, stoga materijala za potencijalna istra\u017eivanja zasigurno ima.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107e poglavlje prikazuje odnos prema romskom stanovni\u0161tvu na prijelazu stolje\u0107a, autora Danijela Vojaka. U svojem radu raspravlja o represivno-asimilacijskoj politici usmjerenoj prema Romima, kojoj je cilj bio onemogu\u0107avanje nomadstva i poku\u0161aj nametanja sedentarnog na\u010dina \u017eivota (str. 18). Analizirano razdoblje zapo\u010dinje 1880., godinom koja donosi prvi moderan popis stanovni\u0161tva, pa sve do 1918. godine. U prvom planu istra\u017eivanja je pitanje odnosa vlasti i neromskog stanovni\u0161tva prema Romima (str. 19). Nadalje, isti\u010du se i brojne predrasude potonjih grupacija, koje su promatrale Rome kroz prizmu besposli\u010darenja, prevara, lopovluka i sli\u010dno, s rijetkim primjerima njihova prihva\u0107anja (str. 40).<\/p>\n\n\n\n

Naredno poglavlje bavi se odre\u0111enim antisemitskim pojavama u Banskoj Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u, a u samom tekstu autorica Ljiljana Dobrov\u0161ak analizira hrvatski tisak u kojem se pisalo o \u017didovima. Ponu\u0111en je zanimljiv pogled na antisemitizam kroz prizmu dvojakosti, pri \u010demu se ukazuje da jedna strana tvrdi kako na podru\u010dju Banske Hrvatske u analiziranom razdoblju nije postojao antisemitizam, dok, s druge strane, postoji stav koji nala\u017ee izraziti antisemitski karakter ovih prostora (str. 52). Uz ve\u0107 op\u0107epoznate tradicionalne zazore prema \u017didovima, napominje pogled na \u017didove u smislu nacionalne nelojalnosti, posebice u kontekstu nemira 1883. (narodni protuma\u0111arski pokret) i 1903. godine (postavljanje ma\u0111arskog natpisa i zastave) (str. 59). Zaklju\u010duje kako, neovisno o pojedinim incidentima, hrvatsko stanovni\u0161tvo u cjelini nije bilo pro\u017eeto protu\u017eidovskim karakterom, navode\u0107i kako su slu\u017ebene vlasti efikasno rje\u0161avale ovu problematiku putem sankcioniranja odre\u0111enih antisemitskih pona\u0161anja (str. 91).<\/p>\n\n\n\n

O prosja\u010denju i polo\u017eaju prosjaka na prostoru Hrvatske i Slavonije pi\u0161e Veljko Maksi\u0107, \u010diji tekst pru\u017ea uvid u kolikoj je mjeri prosja\u010denje smatrano ozbiljnim problemom, \u0161to potkrepljuje tvrdnjom o frekventnom pisanju o ovoj pojavi tijekom 19. stolje\u0107a, koja se \u010desto vezala uz brojna druga devijantna pona\u0161anja (str. 93-94). Uz pisanje o siroma\u0161tvu i prosjacima u ranijim razdobljima, pri \u010demu se ono \u010desto gledalo kroz dimenziju suosje\u0107ajnosti i milosr\u0111a u duhu kr\u0161\u0107anstva, nagla\u0161ava se zaokret u vrijeme nastajanja modernih dr\u017eava, kada se prema prosjacima po\u010dinje vr\u0161iti represija i nadzor (str. 96-97). Nagla\u0161en je sukob prosja\u010dkog \u201ebesposli\u010darenja\u201c s novovjekovnom radnom etikom, koja ni u kojem slu\u010daju nije i\u0161la u prilog pojavi prosja\u010denja (str. 105). Zavr\u0161ne rije\u010di uklju\u010duju pogled na prosjake u kontekstu svojevrsnog buntovni\u0161tva, s obzirom na kr\u0161enje uvrije\u017eenih dru\u0161tvenih pravila (str. 125).<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, istra\u017euju\u0107i pitanje skrbi ugro\u017eene djece u Banskoj Hrvatskoj, \u0160tefka Batini\u0107 osvr\u0107e se na socijalno djelovanje pod okriljem Crkve, ali tako\u0111er isti\u010de i va\u017enost privatnih humanitarnih zaklada i dobrotvornih dru\u0161tava. Nagla\u0161ava va\u017enost u\u010ditelja kao klju\u010dnih osoba u po\u010detcima doprinosa ovom pitanju, kao i intenzivniji interes raznolikih stru\u010dnjaka, poput psihologa, lije\u010dnika, pedagoga i pravnika (str. 128). Tako\u0111er, u tekstu pi\u0161e i o kriminalitetu mlade\u017ei i odre\u0111enim broj\u010danim pokazateljima osu\u0111enika mla\u0111ih od 20 godina (str. 137). U pogledu isticanja va\u017enosti doprinosa hrvatskih u\u010diteljica, nagla\u0161en je njihov plodonosan rad u teoriji i praksi, \u010dime su napravile iskorak u pedago\u0161ko-socijalnom podru\u010dju (str. 143). Napominje i zna\u010daj Udruge u\u010diteljica kraljevine Hrvatske i Slavonije unutar koje je osnovana Sekcija \u201eZa na\u0161u djecu\u201c, kojoj je krajnji cilj bio pru\u017eanje materijalne i moralne pomo\u0107i djeci (str. 147).<\/p>\n\n\n\n

Pitanje odnosa prema \u017eenama obra\u0111uje Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107, koja nagla\u0161ava postojanje heterogenosti \u017eenskih identiteta, a u samom \u010dlanku raspravlja o polo\u017eaju radnica, prostitutki, \u010dlanica gra\u0111anskih humanitarnih dru\u0161tava i sli\u010dno. Govore\u0107i o podre\u0111enom polo\u017eaju \u017eena i njihovoj marginalnosti, upozorava na udaljenost od centara mo\u0107i, koja je naj\u010de\u0161\u0107e uvjetovana klasnim statusom (str. 161). Ne izostavlja spomenuti stavove pojedinih radni\u010dkih vo\u0111a, koji tako\u0111er, suprotno o\u010dekivanom, gledaju na \u017eenski spol kroz dimenziju pod\u010dinjenosti (str. 165-166). U svjetlu analize radnica, navodi se potpla\u0107enost \u017eenske radne snage, radni\u010dki pokret, \u0161trajkovi i njegove pionirke, ali i potreba za obrazovanjem \u017eena. Usredoto\u010duje se na prou\u010davanje prostitucije u okviru radni\u010dke klase, izvje\u0161tava o zakonskom sankcioniranju, iako skre\u0107e pozornost na svojevrsnu sivu zonu u kojoj je prostitucija bila dozvoljena (str. 178-179).<\/p>\n\n\n\n

Idu\u0107e poglavlje obuhva\u0107a prilog o ku\u0107noj slu\u017ein\u010dadi u Zagrebu 1880.-1914. godine, autorice Katarine Horvat. Spominje se visok udio zaposlenih u slu\u017einskom zanimanju te se konstatiraju pravni propisi kojima je primarna svrha bila u\u010dinkovitost u pogledu kontrole pona\u0161anja posluge (str. 189-191). Uz kategorizaciju slu\u017einskih redova, obrazla\u017eu se i vi\u0161estruki razlozi pristupanju ovome zanimanju (str. 192-197). Skre\u0107e se pozornost na povezivanje odre\u0111enih devijantnih pona\u0161anja sa slu\u017ein\u010dadi, od kojih su naju\u010destalija skitnja, prostitucija, kra\u0111a i sli\u010dno (str. 200-201). U vezi obrazovanja, izvje\u0161tava se o ku\u0107anskim \u0161kolama u Zagrebu, diskutira o izazovnoj svakodnevnici i slobodnom vremenu slu\u017ein\u010dadi, koje je \u010desto bilo vrlo ograni\u010deno, te odnosima unutar pojedinog ku\u0107anstva. Tako\u0111er, polemizira o specifi\u010dnoj situaciji prijenosa elemenata kulture vi\u0161ih klasa na one ni\u017ee, koje se odvijalo uslijed pro\u017eetih odnosa izme\u0111u slu\u017ein\u010dadi i poslodavaca (str. 223).<\/p>\n\n\n\n

Polo\u017eaj radni\u0161tva Banske Hrvatske razmotrila je Valentina Kezi\u0107, analiziraju\u0107i ga u okviru njegove heterogenosti. Raspravlja o va\u017enosti utjecaja postupne industrijalizacije i kapitalisti\u010dke proizvodnje na ekonomski, socijalni i politi\u010dki polo\u017eaj radni\u0161tva, \u010diji su se po\u010detni utjecaji na podru\u010dju Banske Hrvatske po\u010deli uvi\u0111ati krajem 1860-ih godina (str. 232-233). Nagla\u0161ava izlo\u017eenost radnika mnogostrukim problemima, poput nedostatnih pla\u0107a, prekomjernog broja radnih sati, ali i izra\u017eenih razlika izme\u0111u kvalificiranih i nekvalificiranih radnika, mu\u0161karaca, \u017eena i djece (str. 237-239). Osim toga, veliku pozornost posve\u0107uje i polemiziranju o higijensko-tehni\u010dkoj za\u0161titi, stambenim uvjetima, bolestima i pojedinim zakonima kojima se poku\u0161alo regulirati brojna pitanja, kao i radni\u010dkom aktivizmu (str. 241-243).<\/p>\n\n\n\n

Pitanje odnosa prema zlo\u010dincima i zatvorenicima u Banskoj Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u istra\u017eio je Luka Peji\u0107. Na po\u010detku upozorava da ovaj tekst ne obuhva\u0107a perspektivu i glasove ljudi koji su pripadali navedenoj skupini ljudi te isti\u010de va\u017enost centara mo\u0107i, koji su neizostavan \u010dimbenik u kontekstu analize marginalnih skupina (str. 253). Autor nudi pregled odre\u0111enih oblika ka\u017enjavanja u ranijim razdobljima, pri \u010demu tvrdi kako je razvoj zatvora bio neravnomjeran proces (str. 257). Tekst uklju\u010duje razradu vrsta zlo\u010dina i kazni, isti\u010du\u0107i pojedine zakone donesene sredinom 19. stolje\u0107a, kojima je cilj bio oduzimanje slobode, umjesto ranijih brutalnih metoda mu\u010denja (str. 271). U pogledu razvoja modernog zatvorskog sustava u Banskoj Hrvatskoj, posebno su istaknute kaznionica u Lepoglavi te \u017eenska kaznionica u Zagrebu (str. 286-287).<\/p>\n\n\n\n

O marginalizaciji du\u0161evno oboljelih s naglaskom na stvaranju diskurzivnih veza izme\u0111u te stigmatizirane skupine ljudi i kriminaliteta pi\u0161e Vinko Korotaj Dra\u010da. Za potrebe ovoga teksta koristio se primarnim medicinskim izvorima (povijesti bolesti i stru\u010dni \u010dlanci) te psihijatrijskim ud\u017ebenicima koji su imali svojevrstan utjecaj na psihijatre Kraljevskog i zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu, instituciji koja je u fokusu primarnog interesa. (str. 304-305). U \u010dlanku se navode brojni autori i njihove teorije u kontekstu povezivanja psihijatrijskih kategorija s nasilnim slu\u010dajevima pona\u0161anja. U tom smislu, u sredi\u0161te zanimanja postavljeni su pojedini \u010dlanci psihijatra Ive \u017dirov\u010di\u0107a, koji je uzor crpio iz Lombrosove \u0161kole kriminalne antropologije (str. 313). U takvim okolnostima, posebno su nagla\u0161eni pojedini koncepti, poput degeneracije i herediteta (str. 315-317).<\/p>\n\n\n\n

U sljede\u0107em poglavlju raspravlja se o fenomenu alkoholizma u drugoj polovici 19. stolje\u0107a, kojeg je analizirala Iva Salopek Bogav\u010di\u0107. Ukazuje na \u010dinjenicu da se alkoholizam po\u010deo promatrati kao svojevrsna socijalna bolest tek krajem stolje\u0107a, uslijed sve ve\u0107e dostupnosti i konzumacije alkohola (str. 328). Skre\u0107e pozornost na prisutnost raznoraznih stereotipa o alkoholu i alkoholi\u010darima, koji su \u010desto bili ambivalentni (str. 345). Detaljnije obra\u0111uje pojedine dru\u0161tvene skupine vezane uz pove\u0107anu konzumaciju alkohola, poput radnika, vojnika, seljaka i djece (str. 347). Kao istaknute aktere u borbi protiv alkoholizma na podru\u010dju Banske Hrvatske autorica navodi lije\u010dnike Frana Gundruma Oriov\u010danina i Andriju \u0160tampara i u\u010ditelja Nikolu \u0110uri\u0107a (str. 352-353).<\/p>\n\n\n\n

U posljednjem poglavlju Zrinko Novosel obra\u0111uje fenomen Zelenog kadra, prikazuje dosada\u0161nje spoznaje o ovoj pojavi i njezinom djelovanju, poku\u0161ava identificirati njegove sudionike, ali tako\u0111er ostavlja i prostora za daljnja istra\u017eivanja ove teme. Posebno nagla\u0161ava \u010dinjenicu o nemogu\u0107nosti utvr\u0111ivanja kona\u010dnog broja ljudi koji su pripadali zelenokadera\u0161ima, zbog raznolikosti grupacija koje su djelovale u njegovim okvirima (str. 365). Raspravlja o motivima za priklju\u010divanje Zelenom kadru, poput negativne atmosfere i niskog morala u vojsci koji ih je ponukao na dezerterstvo, izra\u017eene gladi i siroma\u0161tva uslijed ratnih zbivanja, \u0161to je rezultiralo otvorenim buntom (str. 367). Vrhunac nemira u hrvatskim zemljama vezanih uz ovu tematiku smje\u0161ta u listopad i studeni 1918. godine, pri \u010demu analizira pojedine izvje\u0161taje lokalnih vlasti Narodnog vije\u0107a Slovenaca, Hrvata i Srba iz potonjeg razdoblja (str. 372).<\/p>\n\n\n\n

Na samom kraju ponu\u0111ena je dodatna literatura koja je tematski vezana uz \u010dlanke (str. 383-389), a u prilo\u017eenim tekstovima nije navedena, \u0161to predstavlja adekvatan poticaj i vrijedan putokaz koji \u0107e istra\u017eiva\u010dima, ali i \u010ditateljima zainteresiranima za pojedine teme, biti od velike koristi.<\/p>\n\n\n\n

S razlogom se mo\u017ee polagati velika nada kako \u0107e ovaj zbornik uvelike pomo\u0107i studentima povijesti, profesorima i istra\u017eiva\u010dima u njihovim istra\u017eiva\u010dkim podvizima i pru\u017eiti im metodolo\u0161ke smjernice kako pristupiti margini, uzimaju\u0107i u obzir svojevrsnu zahtjevnost prou\u010davanja ovakvih tema, \u010desto uvjetovanu fragmentiranim izvorima na koje \u0107e istra\u017eiva\u010di zasigurno nailaziti. Stoga, potaknuti prijedlozima ve\u0107 spomenutog povjesni\u010dara Erica Hobsbawma, nastojmo postaviti svrsishodna istra\u017eiva\u010dka pitanja kako bismo prona\u0161li ono \u0161to tra\u017eimo i time dobili \u0161iru sliku pojedine problematike. Takvim pristupom otvaramo mogu\u0107nost pru\u017eanja odgovora na \u010desto zamr\u0161ena pitanja koja obja\u0161njavaju stvari iz pro\u0161losti, ali i nesumnjivo nude poveznice sa sada\u0161njo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Franka Maslov<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-44676","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44676"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44677,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44676\/revisions\/44677"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}