{"id":44638,"date":"2025-01-30T20:15:11","date_gmt":"2025-01-30T20:15:11","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44638"},"modified":"2025-01-30T20:15:11","modified_gmt":"2025-01-30T20:15:11","slug":"izlozba-ideologija-i-planska-industrijalizacija-1947-1952","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44638","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eIdeologija i planska industrijalizacija 1947. \u2013 1952.\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Muzej grada Zagreba, 6. velja\u010de \u2013 27. travnja 2025.
Vrijeme otvaranja: <\/strong>\u010detvrtak 6. velja\u010de 2025. u 14 sati
Autor izlo\u017ebe:<\/strong> Goran Ar\u010dabi\u0107
Vizualni identitet i oblikovanje izlo\u017ebe:<\/strong> Bili\u0107_M\u00fcller, Zagreb<\/p>\n\n\n\n


Je li prvi petogodi\u0161nji plan (petoljetka) bio isklju\u010divo polazi\u0161te za modernizaciju socijalisti\u010dke Jugoslavije, u \u010dijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine?<\/p>\n\n\n\n

Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s monopolom odlu\u010divanja male skupine ljudi te razgranatom dr\u017eavnom birokracijom?<\/p>\n\n\n\n

Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji?<\/p>\n\n\n\n

Koja su obilje\u017eja industrijalizacije i stanogradnje tijekom petoljetke?<\/p>\n\n\n\n

Na navedena pitanja izlo\u017eba nudi odgovore oslanjaju\u0107i se na \u0161est studija slu\u010daja interpretiranih u \u0161irem kontekstu. U prvim trima rije\u010d je o planiranju, gradnji i poslovanju dr\u017eavnih poduze\u0107a savezne te\u0161ke industrije na podru\u010dju Hrvatske koja su bila upori\u0161te jugoslavenske planske privrede (Rade Kon\u010dar<\/em>, \u0110uro \u0110akovi\u0107<\/em> i \u017deljezara Sisak). Ostale studije prezentiraju planiranje i gradnju triju naselja za radnike poduze\u0107a savezne te\u0161ke industrije u Zagrebu (Prvomajska<\/em> i Tvornica parnih kotlova, Jedinstvo <\/em>te Rade Kon\u010dar<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

Prvi jugoslavenski petogodi\u0161nji plan trajao je \u0161est godina (1947. \u2013 1952.). Gledaju\u0107i iz modernizacijske perspektive, bio je to poku\u0161aj vodstva Komunisti\u010dke partije Jugoslavije (KPJ) da se u kratkom roku, prvenstveno intenzivnom industrijalizacijom kojom je upravljala dr\u017eava odnosno partija, prevlada zaostalost zemlje na europskoj periferiji te da se stvore preduvjeti za dru\u0161tveni napredak. Me\u0111utim, modernizacijska perspektiva neodvojiva je od ideolo\u0161kih i politi\u010dkih ciljeva KPJ. To je podrazumijevalo (politi\u010dku i socijalnu) revoluciju, uspostavljanje jednopartijskog sustava te ukidanje kapitalizma da bi se prema sovjetskome modelu izgradilo novo dru\u0161tvo i \u201enovi \u010dovjek\u201d. Iz te, potpunije perspektive petoljetka je bila instrument ubrzane transformacije Jugoslavije prema socijalizmu.<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj i obuhvat propagande radi ostvarivanja ciljeva petoljetke predstavljeni su djelima i reprodukcijama djela likovnih umjetnika iz fundusa muzeja u Hrvatskoj i inozemstvu (Grga Antunac, Vladimir Beci\u0107, Mato Benkovi\u0107, Marijan Detoni, Zvonimir Faist, Zvonimir Glad, Bo\u017ea Ili\u0107, Ivan Jeger, Ivo Kerdi\u0107, Du\u0161an Kokotovi\u0107, Tone Kralj, Teodor Krivak, Mario Mikuli\u0107, Ismet Mujezinovi\u0107, Edo Murti\u0107, Nikolaj Omersa, Slavko Pengov, Rudolf Spiegler, Svetislav Strala, Mate Zlamalik i dr.) te knji\u017eevnika (Bo\u017eena Begovi\u0107, Ive \u010ca\u0107e, Vladimir \u010cerkez, Branko \u0106opi\u0107, Miroslav Krle\u017ea, Vladimir Nazor, Grigor Vitez, Oton \u017dupan\u010di\u010d i dr.). Me\u0111u ostalim djelima posjetitelji \u0107e imati priliku vidjeti manje poznate slike Pogled na tvornicu Rade Kon\u010dar<\/em> Mladena Ve\u017ee i Tvornica<\/em> (\u017deljezara Sisak) Slavka \u0160ohaja.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu neodvojivosti ideologije od planske industrijalizacije me\u0111u eksponatima se izdvajaju albumi fotografija darovani istaknutim politi\u010darima i knji\u017eevnicima, prvacima partije. Dr\u017eavna poduze\u0107a Rade Kon\u010dar<\/em> i \u0110uro \u0110akovi\u0107<\/em> darovala su takve albume predsjedniku vlade odnosno predsjedniku dr\u017eave Josipu Brozu, a \u017deljezara Sisak knji\u017eevniku Miroslavu Krle\u017ei. Me\u0111u petnaestak propagandnih, uglavnom dokumentarnih filmskih zapisa koje posjetitelji mogu pogledati na izlo\u017ebi izdvaja se digitalizirani film Veliki izvori<\/em> scenarista i redatelja Rudolfa Sremca u produkciji Jadran filma iz 1951. godine kao panegirik planskoj industrijalizaciji i izgradnji socijalizma u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n

Studije slu\u010daja nude uvid u procese planiranja, izgradnje i poslovanja triju vode\u0107ih dr\u017eavnih poduze\u0107a te\u0161ke industrije u Hrvatskoj utemeljenih nakon Drugog svjetskog rata na oduzetoj i podr\u017eavljenoj imovini. Izlo\u017eba pru\u017ea uvid u poslovanje poduze\u0107a Rade Kon\u010dar<\/em>, \u0110uro \u0110akovi\u0107<\/em> i \u017deljezara Sisak u vrijeme centraliziranog dr\u017eavnog rukovo\u0111enja privredom. Izlo\u017eeni su javnosti uglavnom nepoznati digitalizirani nacrti i fotografije navedenih tvornica koji se \u010duvaju u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu i Arhivu Jugoslavije u Beogradu. Posjetitelji imaju priliku prvi put vidjeti neostvarene urbanisti\u010dke vizije za tri naselja planirana 1949. godine u Zagrebu za zaposlenike poduze\u0107a dr\u017eavne te\u0161ke industrije koja \u010dine jezgru dana\u0161njih naselja Gajnice, Volov\u010dica i Voltino.<\/p>\n\n\n\n

Eksponate za izlo\u017ebu te arhivsko gradivo i muzejsku gra\u0111u za izlo\u017ebu u digitalnim presnimkama ustupilo je \u010detrnaest muzejskih ustanova, arhiva i tvrtki iz Hrvatske i inozemstva (Bosna i Hercegovina, Republika Slovenija, Republika Srbija).<\/p>\n\n\n\n

Posuditelji predmeta za izlo\u017ebu:
KON\u010cAR \u2013 Elektroindustrija d.d., Zagreb
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
Hrvatski \u0161kolski muzej, Zagreb
Muzej Jugoslavije, Beograd, Republika Srbija
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

Ustanove koje su ustupile arhivsko gradivo i muzejsku gra\u0111u za izlo\u017ebu u digitalnim presnimkama:
Arhiv Jugoslavije, Beograd, Republika Srbija
Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Zagreb
Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Hrvatska kinoteka, Zagreb
Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Zagreb
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
Mestni muzej Ljubljana, Ljubljana, Republika Slovenija
Muzej grada Zenice, Zenica, Bosna i Hercegovina
Muzej Jugoslavije, Beograd, Republika Srbija
Muzej novej\u0161e in sodobne zgodovine Slovenije, Ljubljana, Republika Slovenija
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Narodni muzej Srbije, Beograd, Republika Srbija<\/p>\n\n\n\n

Reprodukcije fotografija kori\u0161tene za najavu izlo\u017ebe na mre\u017enim stranicama Muzeja grada Zagreba vlasni\u0161tvo su Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva, Fond fotografija Agencije za fotodokumentaciju (HR-HDA-1422).<\/p>\n\n\n\n

Za vi\u0161e informacija o temi preuzmite \u010dlanke s Portala hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa (Hr\u010dak).
Link 1<\/a> i Link 2<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.mgz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozba\/ideologija-i-planska-industrijalizacija-1947—1952,3699.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44639,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-44638","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Izlozba_MGZ.jpg?fit=649%2C441&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44638"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44640,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44638\/revisions\/44640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}