Sveu\u010dili\u0161te \u201eAdam Mickiewicz\u201c u Poznanju
Fakultet za poljsku i klasi\u010dnu filologiju
Institut za slavensku filologiju<\/p>\n\n\n\n
Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu \u2013 Filozofski fakultet
Odsjek za knji\u017eevnosti naroda Bosne i Hercegovine<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija Dok se u svibnju 1945. godine gajila nada da su ratovi stvar pro\u0161losti, 80. obljetnicu zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata svijet do\u010dekuje sa sukobima koji se nisu uspjeli sprije\u010diti, uklju\u010duju\u0107i rat u biv\u0161oj Jugoslaviji 1990-ih, rusku oru\u017eanu agresiju na Ukrajinu i novi sukob u Pojasu Gaze. Sve je ve\u0107a zabrinutost da bi se svijet uskoro mogao suo\u010diti s jo\u0161 jednim kolapsom civilizacije poput globalnoga rata te da \u010dovje\u010danstvo nije izvuklo nikakvu pouku iz tragi\u010dnih doga\u0111aja koji su obilje\u017eili 20. st. Na\u017ealost, \u010dini se da je rat redovita stvarnost, ali nove generacije ula\u017eu vi\u0161e napora u o\u010duvanje mira.<\/p>\n\n\n\n Kultura i svi njezini aspekti odigrali su va\u017enu ulogu u zapo\u010dinjanju i vo\u0111enju ratova, kao i u poku\u0161ajima njihova sprje\u010davanja (od jezika i knji\u017eevnosti preko kazali\u0161ta, filma, slikarstva, glazbe i drugih kulturnih fenomena, do historiografije te humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti uop\u0107e). To posebice vrijedi za razli\u010dite diskurse politike kulture i sje\u0107anja. U mnogim trenutcima povijesti kultura i politika kulture, uglavnom politika sje\u0107anja, \u010desto su nadahnjivale, poticale ili opravdavale ratne inicijative, dovode\u0107i do stradanja, \u010dak i zlo\u010dina genocida. S druge strane, upravo kroz kulturu, kulturnu politiku i politiku sje\u0107anja poku\u0161avao se organizirati antiratni diskurs kulture mira kao antiteza \u201ekulturi rata\u201d.<\/p>\n\n\n\n Ako \u017eelimo mir, posebice trajan ili barem dugotrajan mir me\u0111u ljudima, narodima i dr\u017eavama, nu\u017eno je preispitati fenomen rata (\u201efenomen Bellona\u201d) kao upozorenje, s obzirom na posljedice koje ratovanje nosi: broj mrtvih, protjerivanja, izgnani\u010dke sudbine, genocid, urbicid, kulturocid ili nepovratno uni\u0161tavanje okoli\u0161a kao rezultat uporabe kemijskoga, biolo\u0161kog ili \u010dak nuklearnog oru\u017eja. Uz teorijska istra\u017eivanja u akademskoj areni, rasprava o ovoj temi potrebna je i name\u0107e nam se kao dru\u0161tveni imperativ aktualnoga postmodernog stanja \u010dovje\u010danstva pred novim oru\u017eanim sukobima.<\/p>\n\n\n\n Na ovoj svijesti temelji se me\u0111unarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija Kultura i pam\u0107enje \u2013 rat i mir. Njezin je cilj ne samo obilje\u017eavanje 80. obljetnice zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata u Europi ve\u0107 i daljnje propitivanje kulturnih diskursa, posebice diskursa politike i kulture sje\u0107anja. Upravo zbog toga, akademska zajednica Poznanja, u suradnji prijateljskim akademskim centrima u Bosni i Hercegovini, poziva na razgovor o sje\u0107anju na Drugi svjetski rat i njegove posljedice u doti\u010dnim kulturama, pri \u010demu bi, kao prva \u017ertva izbijanja Drugoga svjetskog rata, Poljska trebala postati prostor za raspravu i promi\u0161ljanje rata. Nasuprot tome, jo\u0161 uvijek sukobljeno i politi\u010dki turbulentno podru\u010dje Balkanskog poluotoka, posebice Bosne i Hercegovine, kojim dominiraju teku\u0107i \u201ekulturni ratovi\u201d i \u201ekultura rata\u201d, ostaje zna\u010dajan primjer politi\u010dke nestabilnosti u Europi, unato\u010d gotovo okrugloj obljetnici Daytonskoga mirovnog sporazuma (1995), a uskoro \u0107e se navr\u0161iti i 30 godina od tragi\u010dnih doga\u0111aja genocida u Srebrenici (1995). Polaze\u0107i od pretpostavke da svako, pa i najmanje, promi\u0161ljanje pridonosi izgradnji mira, makar i samo u obliku akademske i dru\u0161tvene rasprave u odnosu na op\u0107u temu konferencije, \u017eelimo potaknuti promi\u0161ljanje o sljede\u0107im i drugim sli\u010dnim pitanjima:<\/p>\n\n\n\n \u2022 Kultura sje\u0107anja i kulturna politika Drugoga svjetskog rata Konferencija je interdisciplinarnoga karaktera, obuhva\u0107a sve discipline humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti te otvara \u0161iroku raspravu o reprezentaciji Drugoga svjetskog rata i sje\u0107anja na rat u jeziku, knji\u017eevnosti, \u0161iroj kulturi i vizualnim umjetnostima. Radni su jezici konferencije poljski, bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski i drugi slavenski jezici te engleski jezik.<\/p>\n\n\n\n Prijavnice za konferenciju primaju se do 8. 3. 2025. godine<\/strong>. Molimo da po\u0161aljete elektroni\u010dku prijavnicu na poznan.sarajevo2025@gmail.com<\/strong>. Kotizacija za konferenciju iznosi 500,00 PLN<\/strong> ili 120,00 \u20ac<\/strong> (za inozemne sudionike), a uklju\u010duje organiziranje skupa i pokrivanje tro\u0161kova izdavanja recenzirane monografije. Podatci za uplatu kotizacije bit \u0107e poslani sudionicima nakon obavijesti o prihva\u0107anju prijavnica za konferenciju oko 20. 3. 2025. godine<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Konferencija je planirana u hibridnome obliku: u Poznanju, Collegium Maius, ul. Fredry 10 te na daljinu kori\u0161tenjem aplikacije Microsoft Teams. Kona\u010dne informacije o obliku sudjelovanja potrebno je dostaviti do 25. 4. 2025. godine<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Organizacijski odbor konferencije: Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n
povodom 80. obljetnice zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata u Europi
Kultura i pam\u0107enje \u2013 rat i mir<\/em>
8. \u2013 9. 5. 2025.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\u2022 Slika rata u kulturi (herojstvo, mu\u010deni\u0161tvo, svakodnevica\u2026)
\u2022 Prikaz sje\u0107anja na Drugi svjetski rat
\u2022 Sje\u0107anje na Drugi svjetski rat kao poticaj za daljnje promi\u0161ljanje rata i mira
\u2022 Kulturna politika i sje\u0107anje na holokaust i druge genocide
\u2022 Rat kao urbicid i kulturocid
\u2022 \u017densko iskustvo rata, nasilje nad \u017eenama
\u2022 Rat iz dje\u010dje perspektive
\u2022 Rat kao patnja \u017eivotinja i uni\u0161tavanje okoli\u0161a
\u2022 Kultura i sje\u0107anje kao oru\u0111e rata
\u2022 Uloga kulture, knji\u017eevnosti i medija u ratnom hu\u0161kanju
\u2022 Jezik kao sredstvo rata (ratna retorika, propaganda, govor mr\u017enje\u2026)
\u2022 Ratna ideologija u kulturi, umjetnosti, knji\u017eevnosti\u2026
\u2022 Antiratna retorika u kulturi, umjetnosti, knji\u017eevnosti\u2026
\u2022 Fenomen rata i fenomen mira: Mir kao nepostojano, privremeno stanje izme\u0111u uzastopnih sukoba? Tko je pobjednik, a tko pora\u017eeni?
\u2022 Kultura i sje\u0107anje na mir (kraj rata, prekid vatre ili nu\u017ean kompromis?)
\u2022 Kad po\u010dinje, a kad zavr\u0161ava rat? Od boji\u0161nice i prve crte do prostora kulture, politike, retorike i medija
\u2022 Fenomen hibridnoga rata
\u2022 Europska unija kao mirovni projekt
\u2022 Suvremene prijetnje novoga imperijalizma i kolonijalizma<\/p>\n\n\n\n
Prof. dr. sci. Ewa Szperlik, predsjedavaju\u0107a Organizacijskog odbora, izvanredna profesorica, Odsjek za ju\u017enoslavenske knji\u017eevnosti
Prof. dr. sci. Sanjin Kodri\u0107, kopredsjedavaju\u0107i Organizacijskog odbora, redoviti profesor, Odsjek za knji\u017eevnosti naroda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. sci. Anna Gawarecka, izvanredna profesorica, Odsjek za zapadnoslavenske jezike i knji\u017eevnosti
Prof. dr. sci. Marzanna Kuczy\u0144ska, izvanredna profesorica, Slavisti\u010dko povjerenstvo Poljske akademije znanosti, Poznanj
Prof. dr. sci. Almedina \u010cengi\u0107, redovita profesorica, Odsjek za knji\u017eevnosti naroda Bosne i Hercegovine
Dr. sci. Magdalena Baer, koordinatorica Organizacijskog odbora, Odsjek za ju\u017enoslavenske jezike
Elmir Spahi\u0107, MA, tajnik Organizacijskog odbora, Odsjek za knji\u017eevnosti naroda Bosne i Hercegovine<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n