U novijoj hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti Svetozar Pribi\u0107evi\u0107 je bez sumnje imao va\u017enu ulogu u politi\u010dkim doga\u0111ajima u prvim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a. Stasav\u0161i u Srpskoj narodnoj samostalnoj stranci od 1902, uspio je od 1905. do 1918. godine uspeti se do samog njenog politi\u010dkog vrha i biti jednim od osniva\u010da Hrvatsko-srpske koalicije, da bi, sa stvaranjem Kraljevine SHS 1918. godine, njegovo ime postalo usko vezano za strana\u010dke organizacije kojima je od tada bio na \u010delu ili pak iz kojih je, zbog politi\u010dkih neslaganja, izlazio (Demokratska stranka, Samostalna demokratska stranka).<\/p>\n\n\n\n
Ideolo\u0161ko uobli\u010davanje politi\u010dkih stavova Svetozara Pribi\u0107evi\u0107a glede hrvatsko-srpskih odnosa, nacionalnih identiteta ova dva naroda, ali i stvaranja budu\u0107e zajedni\u010dke dr\u017eave, mo\u017ee se pratiti od onog trena kada je 1897. u Narodnoj misli objavio svoj programski \u010dlanak \u201eMisao vodilja Srba i Hrvata\u201c. Mada je u njemu po\u0161ao od realne pretpostavke da je polo\u017eaj Hrvata i Srba u Hrvatskoj ugro\u017een od ma\u0111arske prevlasti te da se Hrvati i Srbi, do tada podijeljeni, trebaju ujediniti u zajedni\u010dkoj borbi, do\u0161ao je do nerealne ideje da su Hrvati i Srbi jedan narod i stoga trebaju voditi jedinstvenu politiku koja za krajnji cilj ima stvaranje jedinstvene ju\u017enoslavenske dr\u017eave u \u010diji bi sastav u\u0161le ju\u017enoslavenske zemlje Austro-Ugarske, Srbija, Makedonija i Crna Gora. Nacionalni unitarizam postao je glavnom zna\u010dajkom njegove predratne politike, a bit \u0107e klju\u010dan i u vrijeme stvaranja Kraljevstva SHS.<\/p>\n\n\n\n
Izvori:<\/p>\n\n\n\n