Uz kraj izlo\u017ebe \u201cKontinuiteti i prekidi\u201d, kojom se obilje\u017eava sedamdeset godina od antologijske izlo\u017ebe \u201cSalon 54\u201d u MMSU u Rijeci \u0107e se odr\u017eati predavanja Ljiljane Kole\u0161nik i Ozrena Pupovca.<\/p>\n\n\n\n
28. 1. u 18 sati \/ Ljiljana Kole\u0161nik, \u201cRije\u010dka Galerija likovnih umjetnosti i poslijeratna moderna umjetnost\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n 29. 1. u 18 sati \/ Ozren Pupovac, \u201cNaknadno o utopiji \u2013 neka razmi\u0161ljanja o formi manifesta\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ljiljana Kole\u0161nik, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju (IPU Zagreb) i stru\u010dna suradnica na izlo\u017ebi \u201cKontinuiteti i prekidi\u201d, odr\u017eat \u0107e predavanje pod naslovom \u201cRije\u010dka Galerija likovnih umjetnosti i poslijeratna moderna umjetnost\u201d 28. 1. u 18 sati. Dan kasnije, 29. 1. s po\u010detkom u 18 sati Ozren Pupovac odr\u017eat \u0107e predavanje \u201cNaknadno o utopiji \u2013 neka razmi\u0161ljanja o formi manifesta\u201d. Ozren Pupovac predaje filozofiju i kriti\u010dku teoriju na Filozofskom fakultetu u Rijeci , a predavanje se nadovezuje i na ovogodi\u0161nju radionicu likovne kritike s temom kolektiva i grupnog rada.<\/p>\n\n\n\n SA\u017dECI PREDAVANJA I BIOGRAFIJE:<\/p>\n\n\n\n Ljiljana Kole\u0161nik, \u201cRije\u010dka Galerija likovnih umjetnosti i poslijeratna moderna umjetnost\u201d. 28.1. u 18 sati, MMSU<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uz Dubrovnik, Rijeka je bila prvo, regionalno kulturno sredi\u0161te u Hrvatskoj u kojem je, odmah nakon njezina formalnog pripajanja matici-zemlji, 1947. godine, osnovana Galerija. Razlozi osnivanja Galerije te njezinog slijednog, ubrzanog uklju\u010divanja u najva\u017enija zbivanja na hrvatskoj i jugoslavenskoj umjetni\u010dkoj sceni 1950-ih i po\u010detka 1960-ih godina, u \u010dijoj se pozadini ispreple\u0107u kulturne s politi\u010dkim politikama, pitanja umjetni\u010dke i kustoske autonomije s reprezentacijskim potrebama socijalisti\u010dke dr\u017eave, me\u0111unarodni odnosi i me\u0111unarodna kulturna razmjena s (hijerarhijskim) odnosima doma\u0107ih kulturnih sredi\u0161ta te dru\u0161tveno odre\u0111enje funkcije muzeja\/galerija moderne umjetnosti u poslijeratnim procesima modernizacije s kulturalnim (i politi\u010dkim) posljedicama aproprijacije bur\u017eoaske institucije umjetnosti, tema su ovoga predavanja. Uzimaju\u0107i kao primjer rije\u010dku Galeriju, predavanje \u0107e se dotaknuti i zbivanja na globalnoj umjetni\u010dkoj sceni, te usporediti ulogu me\u0111unarodnih izlo\u017eaba 1950-ih godina u formiranju kanona europskog poslijeratnog modernizma s ulogom rije\u010dkih Salona u njegovoj artikulaciji unutar \u201ejugoslavenskog umjetni\u010dkog prostora\u201c.<\/p>\n\n\n\n Ljiljana Kole\u0161nik<\/strong> je znanstvena savjetnica u trajnom zvanju na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, koja se bavi poslijeratnim modernizmom iz perspektive odnosa umjetnost i politike, te srednjoisto\u010dnoeuropskom feministi\u010dkom\/\u017eenskom umjetno\u0161\u0107u izme\u0111u 1960-ih i 1990-ih. Zanima je i pozicija vizualnih umjetnosti unutar praksi me\u0111unarodne kulturne razmjene izme\u0111u socijalisti\u010dke Jugoslavije (socijalisti\u010dke Europe) i globalnog juga, kao i odnos izme\u0111u postkolonijalnih kulturnih politika utemeljenih na razli\u010ditim povijesnim iskustvima kolonijalizma i razli\u010ditim kulturnim tradicijama koje uokviruju politi\u010dki univerzum Nesvrstanosti. Posljednjih desetak godina intenzivno se bavi i istra\u017eivanjima u podru\u010dju digitalne povijesti umjetnosti, ispituju\u0107i analiti\u010dki potencijal mre\u017ene analize i vizualizacije prostorno-vremenskih podataka te njihovu primjenu u istra\u017eivanju globalnog kru\u017eenja osoba, predmeta i ideja u razdoblju hladnog rata.<\/p>\n\n\n\n Ozren Pupovac, \u201cNaknadno o utopiji \u2013 neka razmi\u0161ljanja o formi manifesta\u201d, 29.1. u 18 sati, MMSU<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kraj dvadesetog stolje\u0107a ne donosi samo \u201ekraj utopija\u201c ve\u0107 i poziv \u2013 u tome je i paradoks dana\u0161nje reakcije \u2013 na njihovo svestrano obnavljanje. Suvremena konstelacija opskurantizma i dezorijentacije toliko su\u017eava mogu\u0107nosti emancipatornih praksi da op\u0107i sud bilo kakvu realnu drugost kapitalizmu zami\u0161lja tek kao potencijal utopije. Ipak, proteklo nas stolje\u0107e u\u010di i o jednoj druga\u010dijoj vremenitosti radikalne transformacije: kako u umjetnosti tako i politici, ono novo se, naime, nije pisalo samo kao obe\u0107anje i nadanje, kao utopijska projekcija nekog neprisutnog budu\u0107eg, ve\u0107 i kroz geste buntovne proizvodnje sada\u0161njosti kao razlike, kao ustrajanje u mogu\u0107oj prisutnosti onog ekscesivnog i heterogenog, ovdje i sada. Druga vrsta najave ne\u010deg do sada nepostoje\u0107eg, koja prati oblike avangarde, za razliku od utopijske predstave ili imaginacije, smje\u0161ta budu\u0107nost u samu sada\u0161njost: ne kao ne\u0161to naknadno, ve\u0107 kao urgentnost i iznimnost, ali i fragilnost same geste stvaranja ili emancipatorne mjene. Neke op\u0107e obrise ove logike poku\u0161ati \u0107emo trasirati kroz formu manifesta, kao svojevrsnog teksta avangarde, a tako i kroz politi\u010dko mi\u0161ljenje koje se uz njega vezuje, od Machiavellija, preko Marxa do Badioua.<\/p>\n\n\n\n Ozren Pupovac<\/strong> predaje filozofiju i kriti\u010dku teoriju na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje vodi Centar za teorijska i kriti\u010dka istra\u017eivanja. Osnovna podru\u010dja njegovog istra\u017eivanja su suvremena francuska teorija, marksizam i politike emancipacije, te spekulativno naslije\u0111e klasi\u010dnog njema\u010dkog idealizma. Od 2008. godine zajedno s Brunom Besanom koordinira istra\u017eiva\u010dku platformu \u201cVersus Laboratory: Dissensual Relations are Points of Thought\u201d. Autor je monografije \u201cElements for a Critique of Post-Socialism\u201d (Zagreb: Multimedijalni institut, 2023.), kao i urednik zbornika (uz Leonarda Kova\u010devi\u0107a) \u201cUtopije: politike i strategije ne-mjesta\u201d (Zagreb: Bijeli val, 2023.).<\/p>\n\n\n\n Foto: Uredski prostor Galerije likovnih umjetnosti u prostoru Doma kulture \u201eVladimir \u0160valba Vid\u201c nakon 1954. godine<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n