{"id":44477,"date":"2025-01-22T17:55:35","date_gmt":"2025-01-22T17:55:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44477"},"modified":"2025-01-22T18:02:40","modified_gmt":"2025-01-22T18:02:40","slug":"leksikon-imena-srednjovjekovne-bosne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44477","title":{"rendered":"Leksikon imena srednjovjekovne Bosne"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eDram radosti\u201c iz Travnika je objavila knjigu Minje Pje\u0161\u010di\u0107 <em>Leksikon imena srednjovjekovne Bosne. Imena na\u0161ih predaka<\/em> (Glavni urednik: Enes \u0160krgo; Ilustracije: Sabina Masli\u0107).<\/p>\n\n\n\n<p>Leksikon je podijeljen u dva osnovna dijela: Mu\u0161ka imena (<em>Bijeli orlovi<\/em>) i \u017eenska imena (<em>Bijele p\u010dele<\/em>). Autorica je pokazala kako je mu\u0161kih imena znatno vi\u0161e, pa su i u ovom leksikonu navedena na str. od 27. do 462, dok su \u017eenska znatno rje\u0111a (str. 467-534). Od gotovo 6.000 imena navedenih u ovom leksikonu, oko 550 pripadaju \u017eenama. Autorica je na kraju objasnila da je to, izme\u0111u ostalog, i razultat \u010dinjenice da su se \u017eenska imena rje\u0111e zapisivala.<\/p>\n\n\n\n<p>Isto tako, autorica je ukazivala na slovenska i neslavenska porijekla imena, na keltsku ili ilirsku tradiciju, analizirala u\u010destalost varijacija &nbsp;pojedinih imena, pokazala kako se u nekim imenima isti\u010du fitonimi (cvet, cvit, cvijet itd), kao i morfemi nastali na temelju boja (crn, crv&#8230;). Pokazala je kako su imena sa po\u010detnim slovima E i F bila veoma rijetka, dok su sa nekim drugim po\u010detnim slovima (P, R ili S) veoma u\u010destala.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz imena autorica donosi konkretne primjere te precizno upu\u0107uje na izvore i literaturi u kojoj se imena spominju, \u0161to istra\u017eiva\u010dima daje mogu\u0107nost ne samo provjere navoda nego i mogu\u0107nosti daljih istra\u017eivanja. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je va\u017ean prilog analizi srednjovjekovne antroponimije Bosne. U leksikonu su sadr\u017eana brojna imena ljudi razli\u010dite dobi (od djece do staraca) i socijalnog statusa (od vitezova do robinja). Autorica je koristila brojne izvore i literaturi, ali i natpise na nadgrobnim spomenicima \u2013 ste\u0107cima.<\/p>\n\n\n\n<p>Na kraju autorica ukazuje i na razloge za izbor pojedinih imena u srednjovjekovnoj Bosni: \u201eNaj\u010de\u0161\u0107e se radi o potrebi da se za\u0161tite njihovi nosioci ili da se putem \u017eelja \u201eosigura\u201c sretan i zdrav \u017eivot djeteta. Tako neka imena spadaju u skupinu \u017eeljnih, lijepih i milozvu\u010dnih (na morfeme MIL-, DRAG-, DOBR-, BOLJ-, MIR-, RAD-, VESEL-, \u017dELJ-). Druga vr\u0161e za\u0161titnu ulogu na osnovu poruke o snazi i izdr\u017eljivosti (BRAN-, HRAN-, TVRD-, STAN-, STOJ-, (&#8230;) \u0161to je ponekad predstavljeno i kroz nazive \u017eivotinja ili vrsta drveta (simbol snage VUK- i HRAST-). U ovoj skupini za\u0161titnih pripadaju i tzv. ru\u017ena ili opasna imena (Grubi\u0161a, Strahinja, Zlobud, Grde\u0161a), te imena koja sadr\u017ee negativnu semantiku (Nemio, Nerad, Nelipac). Neka imena su inspirisana biljnim svijetom (Jablan, Cvjetko, Duboje, Hrasti\u0107) ili \u017eivotinjskim (Soko, Jastreb, Medvjed, Je\u017e, Zmijan), materijalnim i prirodnim pojavama (Gvozden, Brda, Kamenko, Ognjen, Viganj, Ugljen), fizi\u010dkim izgledom ili osobinama (Brza, Hrabren, Mlado\u0161, Radosni, Star\u010di\u0107, Brko, Zub). Postoje imana uvjetovana porijeklom, vjerovatno nadimci (Drinjanin, Ugrin), polo\u017eajem u zajednici (Striko) ili zanimanjem (Kova\u010d, (P)\u010celar. Iz ove skupine mnoga se nisu odr\u017eala u imenskom korpusu do dana\u0161njih dana\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Leksikon ima veliki zna\u010daj ne samo za historiografiju, nego i za nauku o jeziku. On ukazuje na mnoge jezi\u010dke osobenosti i glasovne promjene i mo\u017ee se, doista, smatrati prvim korakom u leksikografskoj sistematizaciji srednjovjekovnih imena na na\u0161im prostorima.<\/p>\n\n\n\n<p>Uka\u017eimo jo\u0161 i na to da se <em>Dram radosti<\/em> i ovim izdanjem predstavlja kao dobro osmi\u0161ljena izdava\u010dka ku\u0107a, koja je ve\u0107 publicirala nekoliko veoma zapa\u017eenih knjiga (mi smo na na\u0161em portalu ve\u0107 ukazali na <a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/vazne-knjige-i-za-knjizevnost-i-za-historiografiju\">knjigu<\/a> Nenada Veli\u010dkovi\u0107a <em>Karakazand\u017eiluk. Srpski nacionalizam u akademskoj knji\u017eevnoj kritici o djelima pisaca iz Bosne i Hercegovine<\/em>). Osniva\u010d ove izdava\u010dke ku\u0107e je Snje\u017eana K\u00f6pruner. Izdava\u0161tvo je podijeljeno u \u0161est biblioteka:<\/p>\n\n\n\n<p>MEMENTO (historija)<\/p>\n\n\n\n<p>MONUMENT (spomeni\u010dka kulturna ba\u0161tina)<\/p>\n\n\n\n<p>HORIZONT O\u010cEKIVANJA (knji\u017eevnost)<\/p>\n\n\n\n<p>NATURA NATURATA (priroda)<\/p>\n\n\n\n<p>MALI LJUDI (knji\u017eevnost za djecu)<\/p>\n\n\n\n<p>ADDENDUM (Varia)<\/p>\n\n\n\n<p>Knjige se mogu kupiti u raznim knji\u017earama u Bosni i Hrecegovini (Sarajevo, Mostar, Travnik), kao i putem <a href=\"https:\/\/dramradosti.ba\/internet-prodaja\/page\/2\/\">interneta<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Preneseno s portala <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/leksikon-imena-srednjovjekovne-bosne\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/leksikon-imena-srednjovjekovne-bosne<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44478,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-44477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/leksikon-srednjovjekovne-bosne.jpg?fit=251%2C349&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":44477,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":44477,"position":1},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":44477,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":44477,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":44477,"position":4},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":44477,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44477"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44483,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477\/revisions\/44483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}