{"id":44477,"date":"2025-01-22T17:55:35","date_gmt":"2025-01-22T17:55:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44477"},"modified":"2025-01-22T18:02:40","modified_gmt":"2025-01-22T18:02:40","slug":"leksikon-imena-srednjovjekovne-bosne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44477","title":{"rendered":"Leksikon imena srednjovjekovne Bosne"},"content":{"rendered":"\n

Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eDram radosti\u201c iz Travnika je objavila knjigu Minje Pje\u0161\u010di\u0107 Leksikon imena srednjovjekovne Bosne. Imena na\u0161ih predaka<\/em> (Glavni urednik: Enes \u0160krgo; Ilustracije: Sabina Masli\u0107).<\/p>\n\n\n\n

Leksikon je podijeljen u dva osnovna dijela: Mu\u0161ka imena (Bijeli orlovi<\/em>) i \u017eenska imena (Bijele p\u010dele<\/em>). Autorica je pokazala kako je mu\u0161kih imena znatno vi\u0161e, pa su i u ovom leksikonu navedena na str. od 27. do 462, dok su \u017eenska znatno rje\u0111a (str. 467-534). Od gotovo 6.000 imena navedenih u ovom leksikonu, oko 550 pripadaju \u017eenama. Autorica je na kraju objasnila da je to, izme\u0111u ostalog, i razultat \u010dinjenice da su se \u017eenska imena rje\u0111e zapisivala.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako, autorica je ukazivala na slovenska i neslavenska porijekla imena, na keltsku ili ilirsku tradiciju, analizirala u\u010destalost varijacija  pojedinih imena, pokazala kako se u nekim imenima isti\u010du fitonimi (cvet, cvit, cvijet itd), kao i morfemi nastali na temelju boja (crn, crv…). Pokazala je kako su imena sa po\u010detnim slovima E i F bila veoma rijetka, dok su sa nekim drugim po\u010detnim slovima (P, R ili S) veoma u\u010destala.<\/p>\n\n\n\n

Uz imena autorica donosi konkretne primjere te precizno upu\u0107uje na izvore i literaturi u kojoj se imena spominju, \u0161to istra\u017eiva\u010dima daje mogu\u0107nost ne samo provjere navoda nego i mogu\u0107nosti daljih istra\u017eivanja.  <\/p>\n\n\n\n

Knjiga je va\u017ean prilog analizi srednjovjekovne antroponimije Bosne. U leksikonu su sadr\u017eana brojna imena ljudi razli\u010dite dobi (od djece do staraca) i socijalnog statusa (od vitezova do robinja). Autorica je koristila brojne izvore i literaturi, ali i natpise na nadgrobnim spomenicima \u2013 ste\u0107cima.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju autorica ukazuje i na razloge za izbor pojedinih imena u srednjovjekovnoj Bosni: \u201eNaj\u010de\u0161\u0107e se radi o potrebi da se za\u0161tite njihovi nosioci ili da se putem \u017eelja \u201eosigura\u201c sretan i zdrav \u017eivot djeteta. Tako neka imena spadaju u skupinu \u017eeljnih, lijepih i milozvu\u010dnih (na morfeme MIL-, DRAG-, DOBR-, BOLJ-, MIR-, RAD-, VESEL-, \u017dELJ-). Druga vr\u0161e za\u0161titnu ulogu na osnovu poruke o snazi i izdr\u017eljivosti (BRAN-, HRAN-, TVRD-, STAN-, STOJ-, (…) \u0161to je ponekad predstavljeno i kroz nazive \u017eivotinja ili vrsta drveta (simbol snage VUK- i HRAST-). U ovoj skupini za\u0161titnih pripadaju i tzv. ru\u017ena ili opasna imena (Grubi\u0161a, Strahinja, Zlobud, Grde\u0161a), te imena koja sadr\u017ee negativnu semantiku (Nemio, Nerad, Nelipac). Neka imena su inspirisana biljnim svijetom (Jablan, Cvjetko, Duboje, Hrasti\u0107) ili \u017eivotinjskim (Soko, Jastreb, Medvjed, Je\u017e, Zmijan), materijalnim i prirodnim pojavama (Gvozden, Brda, Kamenko, Ognjen, Viganj, Ugljen), fizi\u010dkim izgledom ili osobinama (Brza, Hrabren, Mlado\u0161, Radosni, Star\u010di\u0107, Brko, Zub). Postoje imana uvjetovana porijeklom, vjerovatno nadimci (Drinjanin, Ugrin), polo\u017eajem u zajednici (Striko) ili zanimanjem (Kova\u010d, (P)\u010celar. Iz ove skupine mnoga se nisu odr\u017eala u imenskom korpusu do dana\u0161njih dana\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Leksikon ima veliki zna\u010daj ne samo za historiografiju, nego i za nauku o jeziku. On ukazuje na mnoge jezi\u010dke osobenosti i glasovne promjene i mo\u017ee se, doista, smatrati prvim korakom u leksikografskoj sistematizaciji srednjovjekovnih imena na na\u0161im prostorima.<\/p>\n\n\n\n

Uka\u017eimo jo\u0161 i na to da se Dram radosti<\/em> i ovim izdanjem predstavlja kao dobro osmi\u0161ljena izdava\u010dka ku\u0107a, koja je ve\u0107 publicirala nekoliko veoma zapa\u017eenih knjiga (mi smo na na\u0161em portalu ve\u0107 ukazali na knjigu<\/a> Nenada Veli\u010dkovi\u0107a Karakazand\u017eiluk. Srpski nacionalizam u akademskoj knji\u017eevnoj kritici o djelima pisaca iz Bosne i Hercegovine<\/em>). Osniva\u010d ove izdava\u010dke ku\u0107e je Snje\u017eana K\u00f6pruner. Izdava\u0161tvo je podijeljeno u \u0161est biblioteka:<\/p>\n\n\n\n

MEMENTO (historija)<\/p>\n\n\n\n

MONUMENT (spomeni\u010dka kulturna ba\u0161tina)<\/p>\n\n\n\n

HORIZONT O\u010cEKIVANJA (knji\u017eevnost)<\/p>\n\n\n\n

NATURA NATURATA (priroda)<\/p>\n\n\n\n

MALI LJUDI (knji\u017eevnost za djecu)<\/p>\n\n\n\n

ADDENDUM (Varia)<\/p>\n\n\n\n

Knjige se mogu kupiti u raznim knji\u017earama u Bosni i Hrecegovini (Sarajevo, Mostar, Travnik), kao i putem interneta<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Preneseno s portala Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/leksikon-imena-srednjovjekovne-bosne<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44478,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-44477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/leksikon-srednjovjekovne-bosne.jpg?fit=251%2C349&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44477"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44483,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477\/revisions\/44483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}