{"id":44467,"date":"2025-01-22T18:00:00","date_gmt":"2025-01-22T18:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44467"},"modified":"2025-01-22T18:00:53","modified_gmt":"2025-01-22T18:00:53","slug":"glagoljica-za-znatizeljne-u-cast-925-godini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44467","title":{"rendered":"\u201eGlagoljica za znati\u017eeljne\u201c u \u010dast 925. godini"},"content":{"rendered":"\n
Uo\u010di ulaska u novu 2025. godinu sredi\u0161nja hrvatska akademska ustanova za istra\u017eivanje hrvatske glagoljice i glagolja\u0161tva, Staroslavenski institut, otisnula je \u201eGlagoljicu za znati\u017eeljne\u201c, popularnoznanstvenu knji\u017eicu o prvom hrvatskom pismu i ba\u0161tini koja mu pripada.<\/p>\n\n\n\n
Vrijeme izlaska knji\u017eice \u201eGlagoljica za znati\u017eeljne\u201c upu\u0107uje na to da su upravo glagoljica i glagolja\u0161tvo, me\u0111u ostalim, teme koje zaslu\u017euju posebnu pozornost u 2025. godini, nositeljici brojnih hrvatskih povijesnih obljetnica. Najistaknutija se od tih obljetnica odnosi na 925. godinu, u kojoj je odr\u017ean Prvi splitski crkveni sabor. Za taj je sabor povezan prvi glas o Tomislavu kao kralju, ali i prvi glas o glagolja\u0161tvu na hrvatskom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
Od te godine pa sve do danas glagolja\u0161tvo se razvilo u jednu od temeljnih sastavnica i nositeljica hrvatskoga identiteta. Potvrdili su to i gra\u0111ani Republike Hrvatske kad su uo\u010di ulaska u eurozonu kao jedan od pet motiva na hrvatskoj strani eurokovanice odabrali upravo glagoljicu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eGlagoljica za znati\u017eeljne\u201c sa\u017eet je, pregledan, znanstveno utemeljen, a mjestimi\u010dno i zabavan vodi\u010d kroz hrvatskoglagoljsku pro\u0161lost, poglavito kroz njezino srednjovjekovno i ranonovovjekovno razdoblje, u kojem je glagolja\u0161tvo izvr\u0161ilo presudan utjecaj na hrvatsku dru\u0161tvenu, crkvenu i kulturnu povijest.<\/p>\n\n\n\n
Na ukupno 87 stranica knji\u017eica \u201eGlagoljica za znati\u017eeljne\u201c obuhva\u0107a devet poglavlja:<\/p>\n\n\n\n
1. Glagolji\u010dna azbuka ili azbuka uglate (hrvatske) glagoljice<\/p>\n\n\n\n
2. Tko pita, ne skita: 12 pitanja i odgovora o glagoljici i glagoljskoj ba\u0161tini<\/p>\n\n\n\n
3. Od Prevlake do Dunava: deset glagolja\u0161kih mjesta u Hrvatskoj koja vrijedi posjetiti<\/p>\n\n\n\n
4. Izvan domovine: mjesta izvan Hrvatske u kojima se nalaze vrijedne hrvatskoglagolji\u010dne zbirke<\/p>\n\n\n\n
6. Glagoljica na kamenu, pergamentu i papiru<\/p>\n\n\n\n
7. Iz glagolja\u0161ke \u010ditanke<\/p>\n\n\n\n
8. Glagolja\u0161ki kviz<\/p>\n\n\n\n
9. Pojmovnik.<\/p>\n\n\n\n
\u201eGlagoljica za znati\u017eeljne\u201c namijenjena je \u0161irokom krugu \u010ditatelja neovisno o dobi, stupnju obrazovanja i upu\u0107enosti u glagolja\u0161ku povijest. Jedini zahtjev koji stavlja pred svoje \u010ditatelje jest \u017eelja za znanjem i \u0161irenjem vlastitih obzora o posebnostima hrvatske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
Knji\u017eicu potpisuju znanstvenici Staroslavenskoga instituta dr. sc. Ana Mihaljevi\u0107, akad. Milan Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Ana \u0160imi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Cijena je knji\u017eice 14 eura, a mo\u017ee se naru\u010diti izravno od izdava\u010da slanjem upita na e-adresu info@stin.hr<\/a>.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Glagoljica-za-znatizeljne_naslovnica.png?resize=502%2C712&ssl=1\")
<\/figure>\n\n\n\n