Prevela Dora Kosor\u010di\u0107 Janu\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161ireno i revidirano izdanje.<\/p>\n\n\n\n
U ranom novom vijeku najbrojniji hrvatski imigranti u prijestolnici Osmanskog Carstva Istanbulu bili su Dubrov\u010dani. Kao prijateljska i vazalna dr\u017eava, Dubrova\u010dka Republika i njeni dr\u017eavljani u\u017eivali su \u0161iroke privilegije koje su poticale doseljavanje u Osmansko Carstvo te posebice u Istanbul kao najve\u0107i ekonomski centar. Uz trgovinu, Dubrov\u010dani su igrali va\u017enu ulogu i za katolicizam u Osmanskom Carstvu, bilo kroz diplomatsku podr\u0161ku ili pak kao visoko rangirani katoli\u010dki dostojanstvenici u Istanbulu. Dubrova\u010dki su diplomati djelovali ne samo kao predstavnici istanbulske zajednice Dubrov\u010dana, nego ponekad i kao predstavnici zajednice lokalnih katolika.<\/p>\n\n\n\n
U \u201cdugom 19. stolje\u0107u\u201d ve\u0107ina hrvatskih imigranata u Istanbulu pripadala je radni\u0161tvu. Rje\u0111e, pojedini imigranti bili su poduzetnici ili su obna\u0161ali razli\u010dite du\u017enosti u projektima koji su igrali va\u017enu ulogu u transferu tehnologije u Osmansko Carstvo, istakav\u0161i se u poljima kao \u0161to su rudarstvo, brodarstvo, \u017eeljeznica, duhanska industrija, tiskarstvo i kartografija. Pritom je njihova aktivnost nerijetko prelazila u\u017ee tehni\u010dke okvire i postajala je va\u017ena za dru\u0161tveni i kulturni \u017eivot Istanbula uop\u0107e te posebice za Levantince, dru\u0161tvenu zajednicu zapadnoeuropskog porijekla, u koju su se iseljeni Hrvati ubrzo po dolasku asimilirali.<\/p>\n\n\n\n
Vjeran Kursar (1975), povjesni\u010dar-osmanist, izvanredni je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za engleski je izvornik ove knjige dobio Nagradu \u201cMirjana Gross\u201d za najbolju knjigu iz povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Izvori:<\/p>\n\n\n\n