{"id":44338,"date":"2025-01-15T22:25:02","date_gmt":"2025-01-15T22:25:02","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44338"},"modified":"2025-01-15T22:26:01","modified_gmt":"2025-01-15T22:26:01","slug":"jurij-andruhovyc-moskovijada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44338","title":{"rendered":"Jurij Andruhovy\u010d, \u201eMoskovijada\u201c"},"content":{"rendered":"\n

\u010cemu je Otto svjedo\u010dio? Za\u0161to je KGB otvorio sezonu lova na njegovu glavu? Kako se spasiti i zadr\u017eati kartu za vlak ku\u0107i, u rodni Kijev?<\/p>\n\n\n\n

Dani mladog ukrajinskog pjesnika Otta von F., studenta renomiranog knji\u017eevnog instituta Gorki u Moskvi, ispunjeni su bjesomu\u010dnim opijanjima s kolegama, pjesni\u010dkim nadama iz najraznolikijih provincija golemog Sovjetskog Saveza te neobuzdanim seksualnim pustolovinama. Sve dok jedne subote na\u0161 pjesnik alkoholom pomu\u0107ena uma ne skrene krivo pa zavr\u0161i u tajnim tunelima moskovske podzemne \u017eeljeznice, neposredno ispod KGB-ova zatvora Lubjanke i Kremaljskih zidina. Ondje svjedo\u010di bakanalijama i jezovitom simpoziju slavnih mrtvaca pod maskama, od Ivana Groznog i carice Katarine II. do Dzer\u017einskog i Lenjina. Otto von F. od tog trenutka postaje lovina i mora spasiti ne samo vlastiti \u017eivot od KGB-a ve\u0107 i svoju te\u0161kom mukom nabavljenu povratnu kartu za Kijev.<\/p>\n\n\n\n

Moskovijada<\/em>, kultni roman proslavljenog ukrajinskog pisca Jurija Andruhovy\u010da, ispunjen je jetkom ironijom, grotesknim i nadrealnim momentima, no, iznad svega, apsurdnim pojedinostima iz stvarnosti koje su pratile raspad komunisti\u010dkog carstva. Napisan prije vi\u0161e od trideset godina, 1992., roman danas, posebno danas, fascinira svojim aktualnim prikazom neoautoritarne Rusije, briljantnim stilom i karnevalskom atmosferom spektakla.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201cKnji\u017eevni studentski dom Moskovskog sveu\u010dili\u0161ta postaje svojevrsni ruski Grand Hotel, koji slu\u017ei posljednju ve\u010deru sovjetskoga carstva mno\u0161tvu pisaca okupljenih sa svih strana zemlje, ali i \u0161ire. Mladi pjesnici iz Vijetnama, Mongolije, Jakutije, Uzbekistana, Rusije i Ukrajine okupljaju se kako bi u\u010dili, pili, veselili se te istra\u017eivali jedni druge i grad na rubu propasti. Kad se ve\u010dera pretvori u bakanalije, \u010demu \u010du\u0111enje?\u201d \u2013 Askold Melnyczuk<\/p>\n\n\n\n

\u201cMoskovijada<\/em> (to bi mogao biti gotovo generi\u010dki naziv) prozni je komad precizno skrojen za ambijent Moskve, koji mjeri apsurde, krajnosti i nadrealizam u srcu propadaju\u0107eg Sovjetskog Saveza. I zato \u0161to je u njemu sve mogu\u0107e, osnovna boja na kraju nije crna \u2013 ne, ona je mnogobojna i neshvatljiva.\u201d \u2013 Die Zeit<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cU ovom divljem hit-romanu Andruhovy\u010deva pregrijana ma\u0161ta, kao i ona njegova glavnog junaka, ne poznaje ograni\u010denja dok veselo gazi po grobu socrealizma.\u201d \u2013 The Review of Contemporary<\/em> Fiction<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cU katkad lascivnim, katkad kirur\u0161ki preciznim re\u010denicama koje su napete do pucanja Andruhovy\u010d hvata eksplozivnu atmosferu grada na prijelazu epoha.\u201d \u2013 republik.ch<\/p>\n\n\n\n

\u201cRoman Moskovijada<\/em>, prvi put objavljen 1993., vjerojatno je Andruhovy\u010devo najbolje djelo… Uvo\u0111enjem postmoderne estetike osporavanja autoriteta u kulturu koja je sebe \u010desto shva\u0107ala preozbiljno ovo njegovo djelo predstavlja neospornu prekretnicu u ukrajinskoj knji\u017eevnosti…\u201d \u2013 The Times Literary Supplement<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cAndruhovy\u010d je hranio svoju alegorijsku ma\u0161tu znanstvenom fantastikom i horor-filmovima, kao i klasicima podzemlja od Dantea do Poea \u2013 Moskovijada<\/em> je briljantno napisana knjiga.\u201d \u2013 Frankfurter Allgemeine Zeitung<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cIskri\u010davom ma\u0161tom i neukrotivim jezikom Andruhovy\u010d u Moskovijadi <\/em>progovara o gorkom vremenu, u kojem se sve naokolo raspada i ni\u0161ta vi\u0161e ne \u0161tima. Dobro vrijeme za knji\u017eevnost.\u201d \u2013 Die Welt<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u00b7  Jezik izvornika: ukrajinski<\/p>\n\n\n\n

\u00b7  Prijevod: Dariya Pavle\u0161en<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u00b7  Broj stranica: 184<\/p>\n\n\n\n

\u00b7  Datum izdanja: listopad 2024.<\/p>\n\n\n\n

\u00b7  ISBN: 978-953358779-0<\/p>\n\n\n\n

\u00b7  Naslov izvornika: \u041c\u043e\u0441\u043a\u043e\u0432\u0456\u0430\u0434\u0430<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/moskovijada.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44339,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-44338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/moskovijada.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":44338,"position":0},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine – povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":44338,"position":1},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":44338,"position":2},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":44338,"position":3},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":44338,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":44338,"position":5},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44338"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44341,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44338\/revisions\/44341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}