{"id":44332,"date":"2025-01-15T22:06:01","date_gmt":"2025-01-15T22:06:01","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44332"},"modified":"2025-01-15T22:06:01","modified_gmt":"2025-01-15T22:06:01","slug":"tribina-percepcija-urbanog-prostora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44332","title":{"rendered":"Tribina \u201ePercepcija urbanog prostora\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>petak, 17. sije\u010dnja 2025. 19:00<\/p>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tvo arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1<\/p>\n\n\n\n<p>Arhitektura, sociologija, povijest umjetnosti \u2013 tri discipline, jedan zajedni\u010dki cilj: razumijevanje urbanog prostora. Kroz tri razli\u010dita i inspirativna pogleda na funkcioniranje i transformacije urbanog prostora, arhitekt i urbanist <strong>Tihomir Juki\u0107<\/strong>, sociologinja <strong>Jana Vuki\u0107<\/strong> i povjesni\u010dar umjetnosti <strong>Frano Dulibi\u0107<\/strong> podijelit \u0107e svoja promi\u0161ljanja o tome kako se gradovi mijenjaju, kako oblikuju na\u0161e \u017eivote i kako mi utje\u010demo na njih. Nakon njihovih izlaganja, pozivamo vas da se pridru\u017eite interdisciplinarnoj raspravi i doprinesete dijalogu o suvremenom urbanom prostoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizatori: DAZ i DPUH<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tihomir Juki\u0107: Grad koji zaslu\u017euje urbanizam<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to re\u0107i o gradu arhitektima kada \u2026 svi znamo sve \u2012 i o teoriji i o praksi. Naslov je izazovan kako bi potakao razgovor. Sigurno da grad zaslu\u017euje urbanizam samo je pitanje kakav, humani, kao odraz mo\u0107i, vojni, utilitaran,\u2026 Mo\u017eemo se slo\u017eiti oko tvrdnje da je kroz povijest grad uvijek bio odraz dru\u0161tva i manje ili vi\u0161e oslikavao je uvjete \u017eivota i dru\u0161tveno ure\u0111enje. U raspravi o gradu pitanje je da li je bitnija percepcija pojedinca ili kvaliteta \u017eivota u njemu. No naravno mo\u017eemo govoriti i o percepciji grada, samo je pitanje s \u010dijeg i kojeg gledi\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p>Grad je neizmjerno vrelo inspiracije u knji\u017eevnost, umjetnosti, glazbi, stripu i u svim porama na\u0161eg \u017eivota, a mi smo kao educirani&nbsp; stru\u010dnjaci arhitekti,&nbsp; urbanisti, sociolozi, itd., pozvani ne samo da \u201ecrtamo planove\u201c kako neki to pogre\u0161no misle, nego da <strong>uskla\u0111ujemo razli\u010dite i suprotne interese u istom prostoru, uva\u017eavaju\u0107i tradiciju, suvremene potrebe, etiku i zakonsku regulativu<\/strong>. Ali ne sami \u2012 jer to je posao za sve nas \u2012 i o nama svima ovisi kakav bi grad mogao biti u budu\u0107nosti. Urbanizam nisu samo planovi nego i ono \u0161to im prethodi, a to je zajedni\u010dka svijest o prostoru. \u017delja nam je \u017eivjeti u sre\u0111enom dru\u0161tvu, a odraz toga bit \u0107e i takav grad, grad koji zaslu\u017euje urbanizam.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jana Vuki\u0107: Javni prostori su\u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Gradovi su kroz povijest mjesta inovacija, mjesta razli\u010ditosti i susreta, pokreta\u010di i nositelji dru\u0161tvenog razvoja, ali i mjesta koncentracije \u201edru\u0161tvenih problema\u201c poput razli\u010ditih oblika dru\u0161tvenih nejednakosti, stratifikacije, ali i dru\u0161tvene segregacije te devijantnosti i kriminala. Ono \u0161to ih karakterizira je \u010dinjenica da velik broj ljudi s vrlo heterogenim zna\u010dajkama \u017eivi na relativno malom prostoru. Kad se tome dodaju povijesni i kulturni slojevi dru\u0161tvenih promjena onda dobivamo veliko kulturno bogatstvo i kulturnu heterogenost koja se prote\u017ee kroz prostor i vrijeme. Zato gradovi mogu biti i kroz povijest jesu inspiracija za utopijske i distopijske vizije u jednakoj mjeri! Ljepota grada je u tome \u0161to je u njemu uvijek jedno i drugo, potencijal i ograni\u010denje, utopija i distopija, a na nama je da biramo i ostvarujemo svoju i zajedni\u010dku viziju \u2013 pritom se sve navedeno o\u010dituje u javnim prostorima kao prostorima (su)\u017eivota!<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Frano Dulibi\u0107: Grad kao protagonist medija popularne kulture<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Svi mediji proizlaze iz urbanih sredina, prikazuju prostor, propituju, interpretiraju ga. Prikaz grada predo\u010dava odre\u0111eni na\u010din \u017eivljenja, specifi\u010dni urbani karakter prikazanog mjesta i mentalitet njegovih stanovnika, odre\u0111eno stanje svijesti. Promjene u na\u010dinima prikazivanja grada odraz su promjena unutar politi\u010dkog, ekonomskog, tehnolo\u0161kog i kulturnog konteksta. Odabrani primjeri pokazuju na koje na\u010dine i kada se slika grada mijenja izme\u0111u utopijskih i distopijskih prikaza kao i njihovih razli\u010ditih kombinacija. Ikonografska analiza karikature, stripa i animiranog filma pokazuje na\u010dine na koje mediji popularne kulture \u010desto interpretiraju prostor stvarnosti, kao i viziju prostora budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>professor emeritus dr. sc. Tihomir Juki\u0107, ing. arh. cijenjeni stru\u010dnjak za urbanizam, bio je dugogodi\u0161nji nastavnik na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je oblikovao generacije arhitekata i urbanista. Njegovo bogato iskustvo u nastavi i praksi, kao i sudjelovanje u brojnim projektima planiranja i razvoja gradova, \u010dini ga nezaobilaznim sugovornikom u raspravama o budu\u0107nosti urbanih sredina.<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Jana Vuki\u0107, predstojnica Katedre za urbanu sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bavi se urbanom sociologijom, kvalitetom \u017eivota, odr\u017eivim razvojem i za\u0161titom kulturne ba\u0161tine. Predaje kolegije iz sociologije grada i participacije u urbanom planiranju te sudjeluje u doma\u0107im i me\u0111unarodnim projektima vezanim uz prostorno planiranje.<\/p>\n\n\n\n<p>red. prof. dr. sc. Frano Dulibi\u0107, povjesni\u010dar umjetnosti iredoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bavi se istra\u017eivanjem hrvatske umjetnosti 20. stolje\u0107a, s posebnim naglaskom na karikaturu, ilustraciju i slikarstvo. Autor je niza monografija i izlo\u017eaba. Njegova najnovija knjiga, <a href=\"http:\/\/www.dpuh.hr\/index.php?show=page.php&amp;idPage=131\"><em>P<\/em><\/a><em><a href=\"http:\/\/www.dpuh.hr\/index.php?show=page.php&amp;idPage=131\">rikazi grada izme\u0111u utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu izme\u0111u 1945. i 2020.<\/a><\/em> (DPUH, 2024.), poslu\u017eila je kao inspiracija za ovu tribinu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.dpuh.hr\/\">http:\/\/www.dpuh.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.d-a-z.hr\/hr\/vijesti\/percepcija-javnog-prostora,5513.html\">https:\/\/www.d-a-z.hr\/hr\/vijesti\/percepcija-javnog-prostora,5513.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44333,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44332","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Zlatko-Grgic-Zlatko-Bourek-i-drugi-Profesor-Baltazar.jpeg?fit=1183%2C975&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44332","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44332"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44332\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44334,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44332\/revisions\/44334"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}