{"id":4432,"date":"2017-05-17T16:35:35","date_gmt":"2017-05-17T16:35:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4432"},"modified":"2017-05-17T16:35:35","modified_gmt":"2017-05-17T16:35:35","slug":"medunarodni-dan-muzeja-muzeji-i-sporne-povijesti-govoriti-o-neizrecivom-u-muzejima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4432","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan muzeja: ‘Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima’"},"content":{"rendered":"

Od 16. do 21. svibnja 2017. u 60 gradova diljem Hrvatske i stotinjak muzeja s vi\u0161e od 300 programa obilje\u017eit \u0107e se Me\u0111unarodni dan muzeja \u010dija je ovogodi\u0161nja tema ‘Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima’.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Suo\u010davanje s te\u0161kom i spornom povije\u0161\u0107u tema Me\u0111unarodnog dana muzeja<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

vrijeme: 16.05.2017. – 21.05.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

url: http:\/\/www.mdc.hr<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111unarodni dan muzeja obilje\u017eit \u0107e se od 16. do 21. svibnja u 60 gradova diljem Hrvatske, u stotinjak muzeja s vi\u0161e od 300 programa, a ovogodi\u0161nja tema ‘Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima’, posve\u0107ena je propitkivanju uloge muzeja kao institucije u slu\u017ebi dru\u0161tva i njegova razvoja, komuniciranjem univerzalnih i humanisti\u010dkih vrijednosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tema muzeja kao posrednika u komuniciranju “te\u0161ke” pro\u0161losti nametnula se kao misao vodilja slijedom promi\u0161ljanja na\u010dina na koje velike promjene u dru\u0161tvu \u2013 demokratizacija, novi komunikacijski modeli, interaktivnost i dinamizam \u2013 iz temelja mijenjaju rad muzeja, koji tako preuzimaju ulogu novih modela komunikacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ton\u010dika Cukrov iz Muzejskog dokumentacijskog centra, koji je 1980. inicirao obilje\u017eavanje Me\u0111unarodnog dana muzeja u Hrvatskoj, pojasnila je na konferenciji za novinare u MDC-u kako je rije\u010d o temi koja se posljednjih godina pokazuje iznimno va\u017enom za cijelu muzejsku zajednicu svijeta, koja je sve anga\u017eiranija u podru\u010dju otvorene komunikacije “te\u0161ke” pro\u0161losti.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Takva iskustva definiraju i pojedinca i zajednicu. Te\u0161ke emocije va\u017eno je njegovati, kako bi one bile podloga dijalogu i pomo\u0107 pri ozdravljenju od raznih trauma”, rekla je Cukrov.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Ba\u0161tinu treba artikulirati kako bi ona postala memorija a muzej je taj koji komunicira univerzalne humanisti\u010dke vrijednosti \u2013 po\u0161tovanje ljudskih prva, jednakost i solidarnost, slobodu od diskriminacije i odbacivanje od svakog oblika ekstremizma i totalitarizma. Uloga je muzeja uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u emocija svojih posjetitelja i svoje dogovornosti za podu\u010davanje o ljudskoj patnji”, poru\u010dila je.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Hrvatskoj se u tome smislu mo\u017ee razlikovati dvije vrste ba\u0161tine koje se provla\u010de kroz sve ovogodi\u0161nje programe, rekla je, a to su “te\u0161ka” ba\u0161tina i sporna ba\u0161tina.<\/p>\n

 <\/p>\n

Doga\u0111anja \u0107e se u muzejima odr\u017eavati cijeli tjedan, u okviru kojega su obuhva\u0107eni i Me\u0111unarodni dan muzeja, 18. svibnja, i Europska no\u0107 muzeja, 21. svibnja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz izlo\u017ebe i veliki broj radionica na temu, koju je tradicionalno odabrao Me\u0111unarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedi\u0161tem u Parizu, hrvatski muzeji organizirali su predavanja i stru\u010dna vodstva na mjestima sje\u0107anja s namjerom komunikacije “te\u0161ke ba\u0161tine” \u2013 povijesnih, socijalnih i ekolo\u0161kih tema koje trebaju postati podloga dijalogu, potaknuti na suo\u010davanje s neugodnim aspektima povijesti i ozdravljenje dru\u0161tva od kolektivnih trauma te ohrabriti mlade ljude da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima kako se ideolo\u0161ki motivirani zlo\u010dini i kr\u0161enja ljudskih prava ne bi ponovili.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zanimljivi programi posve\u0107eni sje\u0107anju na osobne i kolektivne traume<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Mirjana Pau\u0161ak iz Muzeja Valpov\u0161tine najavila je izlo\u017ebu “Zatvoreni krug \u2013 povijest jedne nacionalizacije”, o postupcima oduzimanja i vra\u0107anja imovine kao posljedici odnosa prema pojedincima u nedemokratskim politi\u010dkim sustavima. Izlo\u017eba kroz sudbinu obitelji Putterer govori o te\u0161koj sudbini njema\u010dke manjine na na\u0161im prostorima neposredno nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata \u2013 upravo je u Valpovu 1945.\/46. bio najve\u0107i logor za pripadnike njema\u010dke manjine na prostoru Hrvatske.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tiflolo\u0161ki muzej u Zagrebu pripremio je izlo\u017ebu “Obilje\u017eje invaliditeta kao predmeta traume \u2013 (NE)vidljive oznake”, koja skre\u0107e pozornost na diskriminaciju osoba s invaliditetom i fizi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama kroz povijest. Posjetitelji \u0107e tako, me\u0111u ostalim, mo\u0107i razgledati oznake koje su slijepe osobe nosile na rukavu kao javno obilje\u017eje svojeg invaliditeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vlatka Filipi\u0107 Maligec iz Muzeja selja\u010dkih buna najavila je izlo\u017ebu Muzeja “Staro selo” Kumrovec, koji je pozvao gra\u0111ane da na izlo\u017ebi “Umro je drugo Tito” podijele svoja i obiteljska sje\u0107anja na dan Titove smrti 4. svibnja 1980.<\/p>\n

 <\/p>\n

Istaknula je kako to nije izlo\u017eba o Titu, “nego o jednom trenutku povijesti biv\u0161e Jugoslavije koji je ostalo zapam\u0107en kod svih ljudi koji se sje\u0107aju toga vremena”. “Ta izlo\u017eba govori o spornoj povijesti jer smrt Tita svatko prikazuje na svoj na\u010din, a ideja je izlo\u017ebe da poslu\u017ei kao mogu\u0107nost dijaloga”, rekla je Filipi\u0107 Maligec.<\/p>\n

 <\/p>\n

Niz “zanimljivih i neobi\u010dnih” doga\u0111anja za Me\u0111unarodni dan muzeja pripremio je i Gradski muzej Po\u017eega, \u010dija je Maja \u017deb\u010devi\u0107 Mati\u0107 najavila program namijenjen privla\u010denju gra\u0111ana koji ina\u010de ne zalaze u muzeje izlaskom na trg ispred muzeja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Muzej \u0107e izlo\u017ebom nastojati otkriti i skriveni svijet kontroverznog Po\u017ee\u017eanina Friedricha Solomona Krausa, potpuno zaboravljenog filologa, etnografa i seksologa, kojega je povijest jo\u0161 za njegova \u017eivota u 19. stolje\u0107u svjesno i odrje\u0161ito bacila u ropotarnicu, kazala je \u017deb\u010devi\u0107 Mati\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tea Perin\u010di\u0107 iz Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja Rijeka najavila je izlo\u017ebu fotografija zbirke “Lipa pamti” u istarskom selu Lipa, \u010diju cjelokupnu poslijeratnu povijest obilje\u017eava stradanje u nacisti\u010dkom ubila\u010dkom pohodu 30. travnja 1944. 269 stanovnika sela, me\u0111u kojima je bio velik broj djece, od kojih je najmla\u0111e imao tek sedam mjeseci.<\/p>\n

 <\/p>\n

Muzej Moslavine bavit \u0107e se pak stradavanjima \u017didova u drugom svjetskom ratu i Jasenovcu. Mnogi \u017didovi stradavali su upravo na podru\u010dju Kutine, no ideja ravnateljice Jasmine Uroda Kutli\u0107, kako je rekla, bilo je prikazati da je bilo i pozitivnih pri\u010da, akcija spa\u0161avanja, na koje je tako\u0111er htjela skrenuti pozornost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Svake godine u sklopu Me\u0111unarodnog dana muzeja provodi se edukativna muzejska akcija namijenjena djeci i mladima, kojoj je ove godine tema “Tajne”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ukupno je 55 institucija sudionika akcije a njezin je nositelj ove godine Hrvatski \u0161kolski muzej u Zagrebu. Ivana Dumbovi\u0107 iz muzeja istaknula je kako je akcija ve\u0107 u tijeku, traje do 18. svibnja, a djeca kroz nju imaju priliku u\u010diti o, primjerice, tajnama ste\u0107aka, umjetnosti, konceptualnosti, o tome kako nastaju \u017eive slikovnice, o coprnicama u Zagrebu itd.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor ovogodi\u0161njeg vizualnog identiteta je dizajner Boris Ljubi\u010di\u0107, koji je na temu manifestacije odgovorio plakatom s pitanjem “Why not?” (Za\u0161to ne). Partneri manifestacije su ICOM, Francusko ministarstvo kulture i komunikacija i Europski muzejski forum.<\/p>\n

 <\/p>\n

Detaljan program objavljen je na mre\u017enim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra www.mdc.hr, a ulaz na sva doga\u0111anja je besplatan.<\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4433,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/2017_mdm_banner.jpg?fit=965%2C275&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":4432,"position":0},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":4432,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":4432,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":4432,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":4432,"position":4},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":4432,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4432"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4434,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4432\/revisions\/4434"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4433"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}