Pozivamo Vas na otvorenje izlo\u017ebe \u201cNakon zadnji aprila\u201d fotografa Karla \u010cargonje te pisca i dramaturga Gorana Fer\u010deca koje \u0107e se, u organizaciji Ureda za fotografiju, odr\u017eati ovog petka 17. 1. u zagreba\u010dkoj Galeriji Spot. Prije samog otvorenja izlo\u017ebe, u 18:30 sati zakazano je predavanje o programu Prepoznavanje odsustva Vane Govi\u0107 Markovi\u0107, voditeljice Memorijalnog centra \u201cLipa pamti\u201d, a slu\u017ebeno otvorenje s vodstvom i razgovorom s autorima izlo\u017ebe, kre\u0107e od 19:30 sati. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 5. 2. 2025.<\/p>\n\n\n\n
Selo Lipa, smje\u0161teno u zale\u0111u Hrvatskog primorja neposredno uz granicu sa Slovenijom, tijekom Drugog svjetskog rata bilo je popri\u0161te zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. Nacisti i fa\u0161isti ubili su 30. travnja 1944. u Lipi 269 civila \u2013 \u017eene, djecu i starce \u2013 a potom su selo oplja\u010dkali i spalili. Me\u0111u \u017ertvama bilo je 96-ero djece od kojih je najmla\u0111a Bosiljka Iskra imala svega osam mjeseci. Poslijeratnim povratkom na zgari\u0161te pre\u017eivjeli Lipljani obnavljaju selo, postepeno nastavljaju sa \u017eivotom i \u010duvaju sje\u0107anje na svoje stradale. U tome im poma\u017ee Spomen-muzej Lipa otvoren 1968. godine, kao i njegov nasljednik \u2013 Memorijalni centar \u201cLipa pamti\u201d \u2013 obnovljen 2015. godine. Danas u selu \u017eive \u010detiri generacije pre\u017eivjelih Lipljana, ukupno oko stotinjak mje\u0161tana koji s Memorijalnim centrom usko sura\u0111uju u provedbi muzejskih programa.<\/p>\n\n\n\n
Centar je 2018. godine pokrenuo godi\u0161nji umjetni\u010dki program Prepoznavanje odsustva kojim se nastoje istra\u017eiti mogu\u0107nosti suvremene umjetnosti u razumijevanju te\u0161ko pojmljivih kategorija traume, stradanja i genocida. Ujedno se programom nastoji prepoznati simboli\u010dki potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira. U okviru spomenutog programa, a povodom osamdesete godi\u0161njice stradanja Lipe (1944.\u20132024.), Memorijalni centar je u suradnji s fotografom Karlom \u010cargonjom te piscem i dramaturgom Goranom Fer\u010decom realizirao umjetni\u010dki projekt naziva Nakon zadnji aprila. Naziv se referira na sintagmu kojom se Lipljani koriste kada govore o datumu povijesnog stradanja, umjesto 30. travnja obi\u010dno ka\u017eu na zadnji aprila. Karlo i Goran su \u010ditavu obljetni\u010dku 2024. godinu istra\u017eivali lipajsku svakodnevicu te su putem autorske fotografije i teksta \u201cutjelovili\u201d jedan zaokru\u017een period u \u017eivotu 4 generacije pre\u017eivjelih Lipljana. Materijalizacija sada\u0161njosti autorima je neminovno otvorila put ka materijalizaciji pam\u0107enja i traume kojima je lipajski prezent bremenit.<\/p>\n\n\n\n
Svoje umjetni\u010dko istra\u017eivanje Lipe zaklju\u010dili su knjigom Nakon zadnji aprila koja sa\u017eima iskustva njihova bivanja me\u0111u mje\u0161tanima, osobno i u mislima, suosje\u0107aju\u0107i s obiteljskim tragedijama pre\u017eivjelih. Knjiga odra\u017eava i njihovu potragu za zna\u010denjima koja, proiza\u0161la iz tegobne dijalektike pro\u0161losti i sada\u0161njosti, imaju potencijal mijenjati na\u0161 \u017eivot u budu\u0107nosti. Zbog svega navedenog, knjiga je ujedno i sredi\u0161nja to\u010dka izlo\u017ebe u Galeriji Spot kojom autori svoj rad na projektu Nakon zadnji aprila predstavljaju zagreba\u010dkoj publici. Sve na projektu zabilje\u017eeno, kreirano, promi\u0161ljano, sve isprobano, sve prihva\u0107eno i sve odba\u010deno, sve je u kona\u010dnici knjigu oblikovalo. Izlo\u017ebom se stoga razotkriva cjelokupan proces rada dvojice autora, publici se na uvid daje mno\u0161tvenost fotografskih negativa, tekstova, izlo\u017ebenih materijala prenesenih s lipajske izlo\u017ebe koja je knjizi prethodila, izla\u017eu se probne makete i otisci knjiga. O materijalnosti lipajske sada\u0161njosti i pro\u0161losti progovara se kroz materijalnost umjetni\u010dkog rada.<\/p>\n\n\n\n
Vana Govi\u0107 Markovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Karlo \u010cargonja<\/strong> ro\u0111en je 1987. godine u Rijeci. Godine 2016. napu\u0161ta posao projektanta u gra\u0111evinskom sektoru kako bi se posvetio fotografiji. Pokre\u0107e edukativni projekt Razgovori o fotografiji, koji se odr\u017eava u raznim rije\u010dkim prostorima, uklju\u010duju\u0107i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Mentorira radionice o fotografskim projektima i knjigama te 2021. otvara privremenu galeriju Kada se opet vidimo? u Rijeci, gdje izla\u017ee autorske radove i organizira umjetni\u010dke programe. Sudjeluje na brojnim izlo\u017ebama te 2020. izdaje knjigu Dok smo \u010dekali u \u010detiri sveska. Ured za fotografiju ga je uvrstio me\u0111u 50 va\u017enih hrvatskih autora na web portal Suvremena hrvatska fotografije.<\/p>\n\n\n\n Goran Fer\u010dec<\/strong> diplomirao je na Odsjeku dramaturgije ADU u Zagrebu gdje od 2022. radi kao docent. Djeluje kao pisac i dramaturg. Njegov tekst Pismo Heineru M\u00fclleru izveden je 2012. u ZKM-u. Tekst Radnice u gladovanju izveden je 2014. u koprodukciji fringe ensemblea iz Bonna i Schaub\u00fchne Lindenfelsa iz Leipziga te 2017. u ZKM-u u re\u017eiji Olje Lozice. Autor je tekstova za predstave BADco.-a Ispravci ritma i Rad panike. Uz Matiju Ferlina, autor je predstava Sad Sam Matth\u00e4us i Canti di prigionia izvedenih u programu festivala Wiener Festwochen. Autor je romana O \u017eivotu radnice krajem dvadesetog stolje\u0107a i Ovdje ne\u0107e biti \u010duda, knjige eseja Priru\u010dnik za ju\u010der, zbirke izvedbenih tekstova Prekovremeni rad te knjige Ispravci ritma u suradnji s vizualnim umjetnikom Sini\u0161om Ili\u0107em.<\/p>\n\n\n\n Popratni program:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Realizacija izlo\u017ebe i rad Ureda za fotografiju omogu\u0107eni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.<\/p>\n\n\n\n Izvori:<\/p>\n\n\n\n\n
\n\n\n\n