{"id":44281,"date":"2025-01-13T16:58:51","date_gmt":"2025-01-13T16:58:51","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44281"},"modified":"2025-01-13T16:58:51","modified_gmt":"2025-01-13T16:58:51","slug":"edin-omercic-brzina-mraka-politicka-djelatnost-srpske-pravoslavne-crkve-u-bosni-i-hercegovini-1989-1996","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44281","title":{"rendered":"Edin Omer\u010di\u0107, \u201eBrzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini 1989.- 1996.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Instituta za historiju je krajem 2024. godine iza\u0161la knjiga Edina Omer\u010di\u0107a pod naslovom \u201eBrzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini 1989.- 1996.\u201c koja predstavlja djelomi\u010dno prera\u0111en i nadopunjen tekst doktorske disertacije koju je autor knjige odbranio 3. marta 2023. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu pred Komisijom koju su \u010dinili: prof. dr. Dubravka Stojanovi\u0107, prof. dr. Martin Previ\u0161i\u0107 i prof. dr. Hrvoje Klasi\u0107, predsjednik Komisije. Disertacija je pisana pod mentorstvom prof. Tvrtka Jakovine.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovoj se knjizi analizira na\u010din politi\u010dkog djelovanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) na prostoru Bosne i Hercegovine od 1989. do 1996. godine te odnos predstavnika SPC prema Bosni i Hercegovini kao subjektu me\u0111unarodnog prava. Ispituje se utjecaj institucija i predstavnika SPC na ratna de\u0161avanja i dono\u0161enje politi\u010dkih odluka vezanih za mirovne pregovore o Bosni i Hercegovini. Knjiga ima za cilj ispitati utjecaj SPC na ratna de\u0161avanja i ukupne bosanskohercegova\u010dke dru\u0161tveno-politi\u010dke prilike u razdoblju od 1989. do 1996. godine. Jedan od ciljeva je i ispitivanje uloge SPC u procesu homogenizacije i politi\u010dke mobilizacije Srba u Bosni i Hercegovini. U knjizi se postavlja i pitanje uloge SPC u dehumanizaciji nesrpskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu teorijskih postavki o socijetalnoj konstrukciji zbilje u knjizi je utvr\u0111eno na koji je na\u010din Srpska pravoslavna crkva djelovala i sudjelovala u konstrukciji \u201fnove objektivne zbilje\u201d u Bosni i Hercegovini tokom kasnih osamdesetih i prve polovine devedesetih godina 20. stolje\u0107a te na koji je na\u010din u ovom razdoblju vrh Srpske pravoslavne crkve vr\u0161io dehumanizaciju nesrpskog i nepravoslavnog bosanskohercegova\u010dkog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ean problem koji se ovdje sagledava bilo je pitanje obnove, izgradnje i povrata crkvene imovine, a koji je Srpska pravoslavna crkva postavila na dnevni red, te \u0107e na narednim stranicama biti prikazano na koji je na\u010din crkva ispolitizirala ova pitanja te kako je na taj na\u010din vr\u0161ila pritisak na politi\u010dku elitu.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi je izme\u0111u ostalog prikazano i na koji je na\u010din u artikulaciji nacionalnog poraza Srpska pravoslavna crkva koristila <em>religijski ritual<\/em>, a oslanjav\u0161i se na atmosferu konstruiranu u Srbiji tokom 80-ih godina, kojom je \u201fradikalno prekodirana pro\u0161lost\u201d i na koji je na\u010din situaciju \u201f\u017ertvene krize\u201d nastojala rije\u0161iti <em>obredom \u017ertvovanja<\/em>, odnosno ritualiziranim nasiljem \u2013 ratom protiv nesrpskog, nepravoslavnog stanovni\u0161tva kao \u201freligioznom prevencijom\u201d \u2013 u svrhu homogenizacije srpskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da \u201fljudsku kogniciju i percepciju\u201d u izvjesnoj mjeri oblikuju ideologije, religijske doktrine, simboli i mitovi, u knjizi se ne uzima u obzir samo politi\u010dka sfera doga\u0111aja. Prikazat \u0107e se kako je Srpska pravoslavna crkva sudjelovala u stvaranju ideolo\u0161kog konteksta u kojem je nasilje zamislivo, mogu\u0107e i izgledno, a simboli i mitovi imaju ulogu da doprinose nastajanju i prihvatanju kolektivnog nasilja i ubijanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Razmatranje navedenih pitanja vodit \u0107e do odgovora koji se odnosi na problematiku uloge Srpske pravoslavne crkve u mobiliziranju i homogeniziranju pravoslavnog stanovni\u0161tva, ali i njenom direktnom utjecaju na dono\u0161enje va\u017enih politi\u010dkih odluka. Brani se teza da je politi\u010dko djelovanje Srpske pravoslavne crkve krajem 80-ih godina imalo klju\u010dnu ulogu u procesu dehumanizacije nesrpskog stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini, kao jedne od faza koja je izravno vodila ka \u010dinjenju zlo\u010dina protiv me\u0111unarodnog prava i zlo\u010dinima genocida na prostoru Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 90-ih godina 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Od samog po\u010detka ratnog stanja 1990. godine u Jugoslaviji, Srpska pravoslavna crkva je bila institucija koja je podr\u017eavala ciljeve srpske nacionalisti\u010dke politi\u010dke elite i legitimizirala ratno stanje, te je suprotno svom vjerskom poslanju po\u010detkom 1990-ih godina postala dru\u0161tvena institucija koja je djelovala s ciljem raspirivanja ratnog sukoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 1995. godine Srpska pravoslavna crkva postaje predvodnik u negiranju genocida i po\u010dinjenih zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava na prostoru Bosne i Hercegovine. U zborniku radova koji je objavljen 1996. godine, pod naslovom <em>Jagnje bo\u017eije i zvijer iz bezdana. Filosofija rata<\/em>, Srpska pravoslavna crkva nastojala je ponuditi ideolo\u0161ko-politi\u010dko tuma\u010denje de\u0161avanja tokom devedesetih godina, te se u radu ovaj tekst tako\u0111er promatra kao <em>monumentalni<\/em> i uzima kao krajnji vremenski me\u0111a\u0161.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Preneseno s portala <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/najava-nove-historijske-monografije-u-izdanju-instituta-za-historiju-u-sarajevu\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/najava-nove-historijske-monografije-u-izdanju-instituta-za-historiju-u-sarajevu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44282,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-44281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Omercic-knjiga-Brzina-mraka.jpg?fit=450%2C482&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":44281,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":44281,"position":1},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49060,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49060","url_meta":{"origin":44281,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePOVIJEST \u0160KOLA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. listopada 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografije POVIJEST \u0160KOLA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1880. \u2013 1945.) autorice dr. sc. Viktorie Ko\u0161akO knjizi \u0107e govoriti:predstavnici suizdava\u010daprof. dr. sc. Hrvoje Petri\u0107, recenzentdr. sc. Tihana Lueti\u0107, recenzenticadr. sc. Viktoria Ko\u0161ak, autorica Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":44281,"position":3},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, &#8220;Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":44281,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54643,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54643","url_meta":{"origin":44281,"position":5},"title":"Objavljen 12. broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu tematski je posve\u0107en 75. obljetnici osnivanja Odsjeka za historiju, najstarije visoko\u0161kolske institucije ove vrste u Bosni i Hercegovini. Za razliku od uobi\u010dajenih izdanja fokusiranih na u\u017ei kronolo\u0161ki okvir, ovaj broj okuplja radove alumnija Odsjeka s ciljem prikaza suvremenih istra\u017eiva\u010dkih dosega i institucionalnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44281"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44283,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281\/revisions\/44283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}