{"id":44281,"date":"2025-01-13T16:58:51","date_gmt":"2025-01-13T16:58:51","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44281"},"modified":"2025-01-13T16:58:51","modified_gmt":"2025-01-13T16:58:51","slug":"edin-omercic-brzina-mraka-politicka-djelatnost-srpske-pravoslavne-crkve-u-bosni-i-hercegovini-1989-1996","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44281","title":{"rendered":"Edin Omer\u010di\u0107, \u201eBrzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini 1989.- 1996.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Instituta za historiju je krajem 2024. godine iza\u0161la knjiga Edina Omer\u010di\u0107a pod naslovom \u201eBrzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini 1989.- 1996.\u201c koja predstavlja djelomi\u010dno prera\u0111en i nadopunjen tekst doktorske disertacije koju je autor knjige odbranio 3. marta 2023. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu pred Komisijom koju su \u010dinili: prof. dr. Dubravka Stojanovi\u0107, prof. dr. Martin Previ\u0161i\u0107 i prof. dr. Hrvoje Klasi\u0107, predsjednik Komisije. Disertacija je pisana pod mentorstvom prof. Tvrtka Jakovine.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovoj se knjizi analizira na\u010din politi\u010dkog djelovanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) na prostoru Bosne i Hercegovine od 1989. do 1996. godine te odnos predstavnika SPC prema Bosni i Hercegovini kao subjektu me\u0111unarodnog prava. Ispituje se utjecaj institucija i predstavnika SPC na ratna de\u0161avanja i dono\u0161enje politi\u010dkih odluka vezanih za mirovne pregovore o Bosni i Hercegovini. Knjiga ima za cilj ispitati utjecaj SPC na ratna de\u0161avanja i ukupne bosanskohercegova\u010dke dru\u0161tveno-politi\u010dke prilike u razdoblju od 1989. do 1996. godine. Jedan od ciljeva je i ispitivanje uloge SPC u procesu homogenizacije i politi\u010dke mobilizacije Srba u Bosni i Hercegovini. U knjizi se postavlja i pitanje uloge SPC u dehumanizaciji nesrpskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu teorijskih postavki o socijetalnoj konstrukciji zbilje u knjizi je utvr\u0111eno na koji je na\u010din Srpska pravoslavna crkva djelovala i sudjelovala u konstrukciji \u201fnove objektivne zbilje\u201d u Bosni i Hercegovini tokom kasnih osamdesetih i prve polovine devedesetih godina 20. stolje\u0107a te na koji je na\u010din u ovom razdoblju vrh Srpske pravoslavne crkve vr\u0161io dehumanizaciju nesrpskog i nepravoslavnog bosanskohercegova\u010dkog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ean problem koji se ovdje sagledava bilo je pitanje obnove, izgradnje i povrata crkvene imovine, a koji je Srpska pravoslavna crkva postavila na dnevni red, te \u0107e na narednim stranicama biti prikazano na koji je na\u010din crkva ispolitizirala ova pitanja te kako je na taj na\u010din vr\u0161ila pritisak na politi\u010dku elitu.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi je izme\u0111u ostalog prikazano i na koji je na\u010din u artikulaciji nacionalnog poraza Srpska pravoslavna crkva koristila <em>religijski ritual<\/em>, a oslanjav\u0161i se na atmosferu konstruiranu u Srbiji tokom 80-ih godina, kojom je \u201fradikalno prekodirana pro\u0161lost\u201d i na koji je na\u010din situaciju \u201f\u017ertvene krize\u201d nastojala rije\u0161iti <em>obredom \u017ertvovanja<\/em>, odnosno ritualiziranim nasiljem \u2013 ratom protiv nesrpskog, nepravoslavnog stanovni\u0161tva kao \u201freligioznom prevencijom\u201d \u2013 u svrhu homogenizacije srpskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da \u201fljudsku kogniciju i percepciju\u201d u izvjesnoj mjeri oblikuju ideologije, religijske doktrine, simboli i mitovi, u knjizi se ne uzima u obzir samo politi\u010dka sfera doga\u0111aja. Prikazat \u0107e se kako je Srpska pravoslavna crkva sudjelovala u stvaranju ideolo\u0161kog konteksta u kojem je nasilje zamislivo, mogu\u0107e i izgledno, a simboli i mitovi imaju ulogu da doprinose nastajanju i prihvatanju kolektivnog nasilja i ubijanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Razmatranje navedenih pitanja vodit \u0107e do odgovora koji se odnosi na problematiku uloge Srpske pravoslavne crkve u mobiliziranju i homogeniziranju pravoslavnog stanovni\u0161tva, ali i njenom direktnom utjecaju na dono\u0161enje va\u017enih politi\u010dkih odluka. Brani se teza da je politi\u010dko djelovanje Srpske pravoslavne crkve krajem 80-ih godina imalo klju\u010dnu ulogu u procesu dehumanizacije nesrpskog stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini, kao jedne od faza koja je izravno vodila ka \u010dinjenju zlo\u010dina protiv me\u0111unarodnog prava i zlo\u010dinima genocida na prostoru Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 90-ih godina 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Od samog po\u010detka ratnog stanja 1990. godine u Jugoslaviji, Srpska pravoslavna crkva je bila institucija koja je podr\u017eavala ciljeve srpske nacionalisti\u010dke politi\u010dke elite i legitimizirala ratno stanje, te je suprotno svom vjerskom poslanju po\u010detkom 1990-ih godina postala dru\u0161tvena institucija koja je djelovala s ciljem raspirivanja ratnog sukoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 1995. godine Srpska pravoslavna crkva postaje predvodnik u negiranju genocida i po\u010dinjenih zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava na prostoru Bosne i Hercegovine. U zborniku radova koji je objavljen 1996. godine, pod naslovom <em>Jagnje bo\u017eije i zvijer iz bezdana. Filosofija rata<\/em>, Srpska pravoslavna crkva nastojala je ponuditi ideolo\u0161ko-politi\u010dko tuma\u010denje de\u0161avanja tokom devedesetih godina, te se u radu ovaj tekst tako\u0111er promatra kao <em>monumentalni<\/em> i uzima kao krajnji vremenski me\u0111a\u0161.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Preneseno s portala <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/najava-nove-historijske-monografije-u-izdanju-instituta-za-historiju-u-sarajevu\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/bosna-i-hercegovina\/najava-nove-historijske-monografije-u-izdanju-instituta-za-historiju-u-sarajevu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44282,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-44281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Omercic-knjiga-Brzina-mraka.jpg?fit=450%2C482&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":44281,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":44281,"position":1},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":44281,"position":2},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52891,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52891","url_meta":{"origin":44281,"position":3},"title":"Okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c. U raspravi \u0107e sudjelovati Amila Kasumovi\u0107, Valentina Kezi\u0107i Marija \u017divkovi\u0107, uz moderiranje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":44281,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":44281,"position":5},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44281"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44283,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281\/revisions\/44283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}