Naslov ove knjige dosjetka je Vesne Parun, jedne od najve\u0107ih hrvatskih pjesnikinja, koju je upotrijebila u intervjuu \u0161to ga je Heni Erceg vodila s njom u sije\u010dnju 1996. godine za tjednik Feral Tribune. \u201e\u010cetiri magarca apokalipse\u201c za Parunovu jesu filozofija, poezija, politika i televizija, zahvaljuju\u0107i \u010dijem je kombiniranom nastupu, veli, \u201eslobodna Hrvatska danas slika i prilika svijeta u malom\u201c: \u201eFilozofija nam je u mi\u0161joj rupi, poezija u arhivima pro\u0161losti, politika u dnevnom i tjednom tisku, a njeno bo\u017eanstvo televizija na marketin\u0161kom smetli\u0161tu povijesti.\u201c Radi se dakle o devedesetim godinama pro\u0161loga stolje\u0107a. Kao vremenska kolijevka dvaju centralnih mitova suvremene Hrvatske \u2013 \u201edomovinskog rata\u201c i \u201estvaranja dr\u017eave\u201c \u2013 devedesete danas u\u017eivaju poseban status u kolektivnoj memoriji, i to na na\u010din da se sa slu\u017ebenih instanci poduzima sve kako bi \u201eslavno razdoblje\u201c bilo \u0161to podrobnije kozmeti\u010dki obra\u0111eno, o\u010di\u0161\u0107eno od neugodnih \u010dinjenica i istina koje su ga obilje\u017eavale. Legende su nadre\u0111ene faktima. Romantizam je potisnuo realizam. Ru\u017ei\u010dasto je pretpostavljeno prljavosivom. Izvorni mrak nestaje pod sna\u017enom retroaktivnom iluminacijom i vatrometima koji se prire\u0111uju na posebne datume. Dana\u0161nja oficijelna slika Franje Tu\u0111mana i njegova re\u017eima iz doba dr\u017eavotvornog zanosa i buktanja nacionalisti\u010dkih strasti uglavnom je plod spomeni\u010dkog, a ne historiografskog pristupa \u201etemi\u201c. Ova knjiga je ne\u0161to drugo. Ona ima respekt prema spomenicima koliko i zapaljeni \u0161tapin dinamita. Najprije zato \u0161to svjedoci okupljeni u njoj reagiraju in vivo \u2013 naime: o devedesetima govore u devedesetima \u2013 a potom i zbog toga \u0161to sam izbor svjedoka, nastao iz rije\u0161enosti Heni Erceg da u vremenu uniformi i sveop\u0107eg jednoumlja traga za glasovima otpora, nipo\u0161to ne odgovara onda\u0161njim dr\u017eavotvornim normativima, a bogme ni dana\u0161njim. U tematskom pogledu, pak, dosjetka Vesne Parun pokazuje se pogo\u0111enom, jer precizno locira polja s kojih su magare\u0107e snage \u201eOca dr\u017eave\u201c sijale ponajve\u0107u dru\u0161tvenu \u0161tetu: ideologiju, kulturu, politi\u010dku vlast i medijsku propagandu. Autorica je izabrala intervjue sa \u0161ezdesetak intelektualaca koje je vodila u periodu od 1993. do 1997. godine i objavljivala u tada\u0161njem Feralu. Ve\u0107ina njenih sugovornika pripadala je soju dru\u0161tvenih otpadnika: piscima, znanstvenicima, glumcima, redateljima, slikarima, glazbenicima\u2026 koji su zbog nepristajanja navladaju\u0107u nacionalisti\u010dku ideologiju ponijeli etikete izdajnika, neprijatelja ili sumnjivaca, te bivali dega\u017eirani na dru\u0161tvenu marginu, tako da im se knjige nisu \u0161tampale, ili su im filmovi bunkerirani, ili su im predstave zabranjivane, poput Slobodana \u0160najdera, Rajka Grli\u0107a ili Izeta Hajdarhod\u017ei\u0107a, ili su pak razli\u010ditim vidovima nasilja bili i doslovno prognani iz zemlje, poput Rade \u0160erbed\u017eije, Mire Furlan ili Dubravke Ugre\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Iz predgovora Viktora Ivan\u010di\u0107a<\/p>\n\n\n\n
Izdava\u010d: Ex Libris<\/p>\n\n\n\n
Mjesto izdanja: Rijeka<\/p>\n\n\n\n
Godina: 2024<\/p>\n\n\n\n
Broj stranica: 622<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n