Zavod za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Razred za medicinske znanosti HAZU organizirali su u \u010detvrtak 9. sije\u010dnja znanstveni kolokvij povodom 65 godina Zavoda kojim je ujedno zaklju\u010deno i obilje\u017eavanje stote godi\u0161njice ro\u0111enja utemeljitelja zavoda i povjesni\u010dara medicine svjetskog glasa Mirka Dra\u017eena Grmeka.<\/p>\n\n\n\n
Kolokvij je otvorio glavni tajnik HAZU akademik Dario\u00a0Vretenar<\/strong> koji je podsjetio da je Zavod za povijest i filozofiju znanosti jedan od 27 Akademijinih znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih jedinica koje djeluju u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske\u00a0 uz jo\u0161 sedam muzejsko-galerijskih jedinica. Istaknuo je da je osnutak Zavoda vezan uz dvije velike osobe iz Akademijine povijesti, Andriju \u0160tampara i njegovog bliskog suradnika Mirka Dra\u017eena Grmeka. \u0160tampar je kao predsjednik Akademije od 1947. do 1958. osnovao 1952. Institut za medicinska istra\u017eivanja unutar kojeg je Grmek osnovao Odjel za povijest medicine i 1953. postao njegov ravnatelj. Odjel je 1960. ujedinjen s \u00a0Muzejem za povijest zdravstva Zbora lije\u010dnika Hrvatske, Zavodom za povijest medicine Medicinskog fakulteta, Institutom za povijest farmacije s muzejskom zbirkom i Spomen-zbirkom \u201eRu\u0111er Bo\u0161kovi\u0107\u201c na Lokrumu u Institut za povijest prirodnih, matemati\u010dkih i medicinskih znanosti \u010diji je slijednik dana\u0161nji Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU. On se danas sastoji od tri jedinice: Odsjeka za povijest medicinskih znanosti, Odsjeka za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti i Odsjeka za filozofiju znanosti. Kao jedinstvena takva ustanova na podru\u010dju Hrvatske Zavod se bavi \u010duvanjem i istra\u017eivanjima znanstvenog naslije\u0111a, a posebno propitivanjem mogu\u0107nosti i granica znanstvene spoznaje. Zavod okuplja povjesni\u010dare znanosti iz podru\u010dja matematike, fizike, biologije, kemije, farmacije, medicine i filozofije. \u201eRazvoj dru\u0161tva i znanosti otvara brojna pitanja te podrazumijeva razumijevanje razvoja i filozofije znanosti kao temelja u sagledavanju mogu\u0107ih posljedica i odgovornosti u razvoju znanosti u budu\u0107nosti. U tom smislu istra\u017eivanja kojima se djelatnici ovoga Zavoda bave uklju\u010duju se u pra\u0107enje razvojnih procesa znanosti u nacionalnim i me\u0111unarodnim okvirima\u201c, kazao je akademik Vretenar koji je podsjetio da je Grmek u Akademiji i njenom tada\u0161njem Institutu djelovao do 1963. otkada je djelovao u Parizu. Ondje je u listopadu 2024. na sveu\u010dili\u0161tu Sorboni odr\u017ean me\u0111unarodni simpozij posve\u0107en jubileju stote godi\u0161njice Grmekova ro\u0111enja kojem je Zavod za povijest i filozofiju znanosti bio suorganizator. Mirko Dra\u017een Grmek rodio se 9. sije\u010dnja 1924. u Krapini, 1951. u Zagrebu je diplomirao medicinu. Od 1963. do 1973. djelovao je u Nacionalnom centru za znanstvena istra\u017eivanja, a zatim je do 1989. bio voditelj studija za povijest znanosti i sveu\u010dili\u0161ni profesor na Sorboni. Istra\u017eivao je povijest hrvatske medicine i doprinos hrvatskih lije\u010dnika svjetskoj medicini, kao i utjecaj bolesti na razvoj civilizacije. Dopisni \u010dlan HAZU bio je od 1966. Umro je u Parizu 6. o\u017eujka 2000. Akademik Vretenar je podsjetio i na Grmekove zasluge za \u0161irenje istine o stanju u Hrvatskoj u vrijeme srpske agresije te za me\u0111unarodno priznanje Hrvatske, ali i za promociju hrvatske kulture.<\/p>\n\n\n\n Uvodno izlaganje na kolokviju odr\u017eao je voditelj Zavoda za povijest i filozofiju znanosti akademik Vjekoslav Jerolimov<\/strong> i dao pregled njegova djelovanja u proteklih 65 godina. Upraviteljica Zavoda Stella Fatovi\u0107-Feren\u010di\u0107<\/strong> i akademik Marko Pe\u0107ina<\/strong> odr\u017eali su izlaganje o pokretanju izdava\u010dkog niza Rasprave i gra\u0111a za povijest znanosti<\/em> koji izlazi od 1963. Rad Odsjeka za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti prikazala je Marijana Bori\u0107<\/strong>, Bojan Marotti<\/strong> govorio je o 60. obljetnici Instituta za filozofiju znanosti i mir, a Silvija Brki\u0107 Mid\u017ei\u0107<\/strong> o Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU kao zna\u010dajnom ba\u0161tinskom projektu Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. <\/p>\n\n\n\n Drugi dio kolokvija bio je posve\u0107en Mirku Dra\u017eenu Grmeku o \u010dijem \u017eivotu i intelektualnom naslije\u0111u je govorila Stella Fatovi\u0107-Feren\u010di\u0107, dok je Martin Kuhar<\/strong> odr\u017eao izlaganje na temu Grmekov metodolo\u0161ki pristup povijesti znanosti.<\/em> Znanstveni doprinos Mirka Dra\u017eena Grmeka istra\u017eivanju povijesti medicine hrvatskog srednjovjekovlja prikazali su \u017deljko Dugac<\/strong> i Branka Grbavac<\/strong>, Josip Balabani\u0107 <\/strong>govorio je o povijesti znanosti i povijesti medicine kao \u201etre\u0107oj kulturi\u201c\u2019, a Tamara Runjak<\/strong> govorila je o Spomeni\u010dkoj knji\u017enici Mirka Dra\u017eena Grmeka \u201ePovijest znanosti slavenskih naroda\u201c koja se kao njegova ostav\u0161tina \u010duva u Knji\u017enici HAZU. Dio knjiga iz Spomeni\u010dke knji\u017enice bio je prikazan na prigodnoj izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n