{"id":44238,"date":"2025-01-08T20:56:50","date_gmt":"2025-01-08T20:56:50","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44238"},"modified":"2025-01-08T20:56:50","modified_gmt":"2025-01-08T20:56:50","slug":"jagoda-poropat-darrer-tako-mi-bog-pomogao-predsjednicka-retorika-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44238","title":{"rendered":"Jagoda Poropat Darrer, \u201eTAKO MI BOG POMOGAO. Predsjedni\u010dka retorika u Hrvatskoj\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rije\u010d je o knjizi u kojoj autorica u deset poglavlja detaljno i temeljito, argumentirano i vjerodostojno predstavlja i analizira va\u017enu temu vezanu uz retoriku i javni nastup op\u0107enito, pri \u010demu je iz \u0161irega me\u0111unarodnoga konteksta smje\u0161ta u hrvatski kontekst i u kontekst javnoga nastupa u politi\u010dkoj komunikaciji. Na drugome mjestu, koje tako\u0111er potvr\u0111uje visoku i stru\u010dnu relevantnost ovoga djela, treba istaknuti izvorni osobni doprinos autorice koja je provela istra\u017eivanje predsjedni\u010dkih nastupa hrvatskih predsjednika i otkrila kako govore hrvatski predsjednici (Franjo Tu\u0111man, Stjepan Mesi\u0107, Ivo Josipovi\u0107 i Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107, Zoran Milanovi\u0107) te je svojim istra\u017eivanjem zapravo ponudila i metodolo\u0161ki obrazac za sli\u010dna istra\u017eivanja drugim autorima u budu\u0107nosti. Rije\u010d je o vrijednom interdisciplinarnom djelu u kojemu se autorica vje\u0161to koristi znanjima iz razli\u010ditih podru\u010dja poput lingvistike i retorike, komunikologije i odnosa s javnostima, verbalne i neverbalne komunikacije, politologije i politi\u010dke komunikacije, a kako sama isti\u010de, jo\u0161 \u201eod anti\u010dke Gr\u010dke pa sve do danas, retori\u010dko umije\u0107e je osiguravalo uspjeh i uspon na dru\u0161tvenoj ljestvici te politi\u010dku mo\u0107. S obzirom na svoju govorni\u010dku osobnost predsjednici dr\u017eava mogu ostvariti velik ugled te zna\u010dajnu dru\u0161tvenu i politi\u010dku ulogu. Javnim nastupima oblikuju javno mnijenje, stvaraju sliku o sebi u javnosti, zadobivaju i zadr\u017eavaju povjerenje gra\u0111ana, ali i utje\u010du na dru\u0161tvenu realnost\u201c, tako da ovo djelo odabirom i obradom teme potvr\u0111uje svoju stru\u010dnu i dru\u0161tvenu relevantnost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga je namijenjena svima koji se bave politi\u010dkim govorom, javnim nastupima i retorikom \u2013 a korisna \u0107e biti i politi\u010darima. Bit \u0107e korisna onima koji se \u017eele pobli\u017ee upoznati s politi\u010dkom komunikacijom hrvatskih predsjednika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada d.o.o.<br><strong>Godina izdavanja<\/strong>: 2024<br><strong>Op\u0107e informacije<\/strong>: 265 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.hsn.hr\/product\/1634\/tako-mi-bog-pomogao-predsjednicka-retorika-u-hrvatskoj\">https:\/\/www.hsn.hr\/product\/1634\/tako-mi-bog-pomogao-predsjednicka-retorika-u-hrvatskoj<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44239,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-44238","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/TAKO_MI_BOG_POMOGAO.png?fit=559%2C790&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":44238,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55214,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55214","url_meta":{"origin":44238,"position":1},"title":"Komentari slu\u010daja ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme &#8220;Oj Krajino, moja mila mati&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Slu\u010daj ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 u Zadru zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme \"Oj Krajino, moja mila mati\" prethodno objavljenog na dru\u0161tvenim mre\u017eama izazvao je brojne kriti\u010dke i polemi\u010dke komentare, me\u0111u njima i povjesni\u010dara i drugih autora. Iz medija: https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/pjevacicu-kaznili-zbog-rijeci-krajina-povjesnicar-ta-rijec-je-na-bascanskoj-ploci\/2825843.aspx https:\/\/ideje.hr\/presuda-svetlani-spajic-kako-smo-prognali-vlastitu-rijec-krajina https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/dvostruke-konotacije-postoje-samo-kad-je-u-pitanju-ustasovanje-kod-krajine-i-sajkace-ih-nema-15741356 https:\/\/misao.hr\/zabranimo-pjesmu-i-sve-smo-probleme-u-drustvu-rijesili-slucaj-svetlane-spajic\/ https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/hocemo-li-uskoro-opet-imati-i-verbalni-delikt-1993647 https:\/\/ravnododna.com\/sudenje-svetlani-spajic-sram-nas-bilo https:\/\/www.portalnovosti.com\/krajina-para-sudske-usi https:\/\/www.portalnovosti.com\/oj-krajino-jebem-li-ti-mati https:\/\/www.popodnevnik.hr\/blog\/vlahovic-ideja-velike-srbije-stara-je-barem-200-godina-to-je-kontekst-pjesme-oj-krajino\/581 https:\/\/p-portal.net\/svetlana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":44238,"position":2},"title":"Izdanje &#8220;Glina 1941. &#8211; Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu&#8221; dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":44238,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":44238,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":44238,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44238","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44238"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44238\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44240,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44238\/revisions\/44240"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44238"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44238"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44238"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}