{"id":44188,"date":"2025-01-03T21:34:28","date_gmt":"2025-01-03T21:34:28","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44188"},"modified":"2025-01-03T21:46:36","modified_gmt":"2025-01-03T21:46:36","slug":"objavljen-osmi-broj-godisnjaka-udruzenja-bathinvs-acta-illyrica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44188","title":{"rendered":"OBJAVLJEN OSMI BROJ GODI\u0160NJAKA UDRU\u017dENJA BATHINVS \u201eACTA ILLYRICA\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Udru\u017eenje Bathinvs<\/em> iz Sarajevo je objavilo osmi broj godi\u0161njaka \u201eActa Illyrica\u201c. Na stranicama izdanja za 2024. godinu stru\u010dna i zainteresirana javnost \u0107e mo\u0107i pro\u010ditati rezultate istra\u017eivanja iz oblasti anti\u010dke arheologije i historije, teoretske arheologije, klasi\u010dne filologije i rimskog prava. Radovi problematiziraju \u0161irok spektar tema, poput anti\u010dke religije i kultova, identiteta indigenih zajednica, urbanizma na primjerima Aquae S (….?) i Domavije, historije arheologije, administrativno-pravnog ure\u0111enja rimskih provincija i novih nalaza iz oblasti epigrafije.<\/p>\n\n\n\n

U prvom radu Drago \u017dupari\u0107 i Seada Brkan govore o obredu koji se zvao Lektisternij. Rije\u010d je o specifi\u010dnom obredu u anti\u010dkom Rimu koji se sastojao od postavljanja stolova\u00a0za\u00a0bogove\u00a0i\u00a0ponude\u00a0hrane\u00a0na\u00a0njima\u00a0kao\u00a0simbol\u00a0gostoprimstva\u00a0i\u00a0molbe\u00a0za\u00a0bo\u017eansku naklonost.\u00a0U ovom \u010dlanku autori su istra\u017eili\u00a0historijat i zna\u010denje lektisternija, njegovu ulogu u rimskom dru\u0161tvu i religiji, kao i na\u010dine na koje je ovaj obi\u010daj utjecao na kasnije kulturne\u00a0i\u00a0vjerske\u00a0prakse,\u00a0demonstriraju\u0107i\u00a0njegovu\u00a0ulogu\u00a0u\u00a0integraciji\u00a0duhovnih\u00a0i\u00a0dru\u0161tvenih aspekata zajednice.\u00a0Amra \u0160a\u010di\u0107 Be\u0107a je pak problematizirala pitanje identiteta indigene zajednice Daorsa. U radu je analiziran pojam\u00a0Daorsa\u00a0u\u00a0kontekstu\u00a0gr\u010dko-rimskih\u00a0izvora,\u00a0epigrafskih\u00a0svjedo\u010danstava\u00a0i\u00a0objavljenih rezultata arheolo\u0161kih istra\u017eivanja. Kroz analizu izvorne gra\u0111e prepoznata je uloga Delmata i Rimljana u formiranju identiteta Daorsa u periodu kasne republike. <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er \u010ditatelji \u0107e mo\u0107i prepoznati kriti\u010dki\u00a0osvrt\u00a0na\u00a0izjedna\u010davanje\u00a0pojma\u00a0Daorsi\u00a0iz\u00a0vremena\u00a0Ilirskog\u00a0kraljevstva\u00a0u\u00a0odnosu\u00a0na\u00a0pojam\u00a0civitas\u00a0peregrina\u00a0Daversi\u00a0koji\u00a0susre\u0107emo\u00a0na\u00a0Plinijevom\u00a0popisu\u00a0zajednica iz Naronitanskog konventa. Tre\u0107i rad \u010diji je autor Goran Popovi\u0107 predstavlja objavu i analizu do sada nepoznatih rimskih nadgrobnih spomenika iz Konjevi\u0107 Polja i Ra\u0161eva koji su prona\u0111eni u isto\u010dnoj Bosni. Oba spomenika\u00a0predstavljaju vrijedan izvor za prou\u010davanje anti\u010dke pro\u0161losti u regionu oskudnom pisanim i materijalnim izvorima.<\/p>\n\n\n\n

Pitanjem urbanog razvoja isto\u010dne Bosne u rimsko doba u ovom broju \u010dasopisa \u201eActa Illyrica\u201c bavila se Ajla \u0160abanija Softi\u0107. Ova arheologinja je istra\u017eivala utjecaj rudarstva na urbani razvoj jedne mikroregije odnosno prostora srednjeg Podrinja gdje se razvio urbani centar rudarske kolonije Domavije. Da je prostor isto\u010dne Bosne zanimljiv istra\u017eiva\u010dima pored Popovi\u0107a i \u0160abanije dokazuje i rad Radmile Zotovi\u0107. U radu posve\u0107enom kultu Libera, Zotovi\u0107 analizira nekoliko votivnih i kultnih spomenika sa prostora Srebrenice i Rudog, ali donosi i analizu nekoliko spomenika iz jugozapadnog dijela dana\u0161nje Srbije.<\/p>\n\n\n\n

Jedini rad iz kasne antike u ovom broju napisao je Salmedin Mesihovi\u0107 koji poku\u0161ava odgovoriti na pitanje koja de\u0161avanja su vodila ka kraju grada Aqu(a)e? U vezi sa tim donosi vrlo zanimljive zaklju\u010dke i nestanak grada dovodi u vezu sa sa gotskim ratovima.<\/p>\n\n\n\n

Posljednji izvorni nau\u010dni rad u osmom broju \u010dasopisa je rad Age Mujkanovi\u0107a. Polaze\u0107i sa stanovi\u0161ta teoretske arheologije donosi pregled arheolo\u0161kih istra\u017eivanja u sjeveroisto\u010dnoj Bosni, koja je proveo oru\u017eni\u010dki stra\u017eme\u0161tar Tomo Dragi\u010devi\u0107. Sekciju \u010dlanaka zaokru\u017euje rad Zdravka Lu\u010di\u0107a. U pitanju je ranije prezentirano izlaganje na konferencije u kojem se autor osvr\u0107e na problematike provincijske uprave u anti\u010dkom Rimu. Posebna pa\u017enja se posve\u0107uje desetoj knjizi Plinijevih Pisama u kojoj se nalazi njegova korespondencija s carem Trajanom na osnovu \u010dijeg je legata upravljao provincijom Bitinijom.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da se 2024. godine obilje\u017eava 110. godina od ro\u0111enja akademika Alojza Benca, Adan Kaljanac je priredio kratku biografiju ovog velikana bosanskohercegova\u010dke arheologije. Benac se smatra jednim od vode\u0107ih stru\u010dnjaka za prahistorijsku arheologiju svoje generacije, te je ostavio neizbrisiv trag u akademskom \u017eivotu Bosne i Hercegovine. U ovom broju objavljeni su i pobjedni\u010dki prikazi, a \u010diji su autori studenti historije i arheologije koji su nagra\u0111eni iz fonda “Prof.dr. Esad Pa\u0161ali\u0107” (Meldin Ke\u0161etovi\u0107, Elma D\u017eigal i Faris \u0160a\u010di\u0107).<\/p>\n\n\n\n

Autori objavljenih radova dolaze sa razli\u010ditih nau\u010dnih institucija poput Univerziteta u Sarajevu (Filozofskog i Pravnog fakulteta), Arheolo\u0161kog instituta iz Beograda, J.U. Zavi\u010dajnog muzeja Visoko i Op\u0107e biblioteke iz Te\u0161nja.<\/p>\n\n\n\n

\u010casopis se objavljuje u printanoj i elektronskoj formi. Online izdanje \u010dasopisa potpuno besplatno mo\u017eete preuzeti sa linka:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/bathinvs.com\/ejournal\/index.php\/acta\/issue\/view\/8<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

Historiografija.ba<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/casopisi\/bosna-i-hercegovina\/objavljen-osmi-broj-godisnjaka-udruzenja-bathinvsacta-illyrica<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44189,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[21,3],"tags":[],"class_list":["post-44188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopisi","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/acta-ilirika-8-2024.jpg?fit=450%2C410&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44188"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44191,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44188\/revisions\/44191"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}