{"id":44177,"date":"2025-01-02T21:27:30","date_gmt":"2025-01-02T21:27:30","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44177"},"modified":"2025-01-02T21:27:30","modified_gmt":"2025-01-02T21:27:30","slug":"mary-beard-car-rima-vladanje-drevnim-rimskim-carstvom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44177","title":{"rendered":"Mary Beard, \u201eCar Rima \u2013 Vladanje drevnim Rimskim Carstvom\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Knjiga Car Rima \u2013 Vladanje drevnim Rimskim Carstvom<\/em> autorice Mary Beard pru\u017ea fascinantan i izuzetno detaljan uvid u \u017eivot rimskih careva i na\u010din na koji su vladali jednim od najve\u0107ih carstava u povijesti. Mary Beard, ugledna povjesni\u010darka anti\u010dke povijesti, poznata je po svom pristupa\u010dnom i znanstveno utemeljenom stilu pisanja, a u ovoj knjizi uspijeva rasvijetliti mnoge aspekte vladavine rimskih careva koji su \u010desto zanemareni ili iskrivljeni u popularnoj kulturi.<\/p>\n\n\n\n

Mary Beard u ovoj knjizi ne idealizira rimsku povijest, niti se fokusira isklju\u010divo na poznate figure poput Cezara, Augusta ili Nerona. Umjesto toga, daje \u0161iri pogled na ulogu cara u rimskom dru\u0161tvu, prikazuju\u0107i careve ne samo kao mo\u0107ne vladare, nego i kao ljude koji su se suo\u010davali s brojnim izazovima i odgovornostima. Autorica se oslanja na \u0161irok raspon izvora, uklju\u010duju\u0107i povijesne zapise, arheolo\u0161ke nalaze i vlastite uvide, kako bi rekonstruirala svakodnevni \u017eivot careva i onih koji su ih okru\u017eivali.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga postavlja va\u017eno pitanje: \u0161to je zapravo zna\u010dilo biti rimski car? Beard istra\u017euje kako su carevi balansirali izme\u0111u politi\u010dke mo\u0107i, vjerske uloge i dru\u0161tvenih o\u010dekivanja, ali i kako su se nosili s intrigama, zavjerama i \u010destim opasnostima koje su dolazile s takvom pozicijom. Beardova otkriva i na\u010dine na koje su carevi koristili simboliku i propagandu kako bi u\u010dvrstili svoju mo\u0107 i predstavili se kao gotovo bo\u017eanske figure.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to ovu knjigu \u010dini posebno vrijednom jest autori\u010din stil pisanja. Iako se radi o povijesnom tekstu, autorica koristi pristupa\u010dan i \u017eivopisan jezik, \u0161to \u010ditatelju omogu\u0107uje da se lak\u0161e pove\u017ee s temom. Umjesto suhoparnog nabrajanja \u010dinjenica, Beard nudi narativ pun zanimljivih anegdota i detalja iz svakodnevnog \u017eivota careva i njihovih podanika.<\/p>\n\n\n\n

Car Rima<\/em> nije samo povijesna kronika rimskih careva, ve\u0107 i duboka analiza politi\u010dkih i dru\u0161tvenih slojeva Rimskog Carstva. Mary Beard uspijeva unijeti svje\u017einu u ovu temu, donose\u0107i slo\u017een i fascinantan portret rimske vladavine. Knjiga \u0107e zasigurno privu\u0107i ljubitelje povijesti, ali i \u0161iru publiku koja tra\u017ei dublje razumijevanje \u017eivota i izazova s kojima su se suo\u010davali vladari jedne od najmo\u0107nijih civilizacija svih vremena.<\/p>\n\n\n\n

O autorici:<\/p>\n\n\n\n

MARY BEARD profesorica je emerita klasi\u010dnih znanosti na sveu\u010dili\u0161tu Cambridge te urednica klasi\u010dnih znanosti u \u010dasopisu Times Literary Supplement. U\u017eiva svjetsko priznanje u akademskim krugovima. Njezine prethodne knjige uklju\u010duju uspje\u0161nicu Pompeji, nagra\u0111enu Wolfsonovom nagradom, Confronting the Classics, SPQR, Women & Power i, najnovije, Twelve Caesars. Snimila je brojne televizijske serije, a njezine su knjige prevedene na vi\u0161e od trideset jezika. Na hrvatskom jeziku objavljena joj je knjiga SPQR \u2013 Povijest starog Rima (\u0160kolska knjiga, d. d., 2018.).<\/p>\n\n\n\n

S engleskoga preveli: Ivan i Katarina Ott.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u0160ifra 062396<\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n

Uvez tvrdi<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica 464<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja 2024<\/p>\n\n\n\n

ISBN 978-953-0-62396-5<\/p>\n\n\n\n

Format 15.5 x 23.5<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prelistaj izdanje:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/car-rima.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44178,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-44177","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Beard.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":44177,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":44177,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":44177,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":44177,"position":3},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":44177,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":44177,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44177"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44179,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44177\/revisions\/44179"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}