{"id":44170,"date":"2025-01-02T21:13:12","date_gmt":"2025-01-02T21:13:12","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44170"},"modified":"2025-01-02T21:13:12","modified_gmt":"2025-01-02T21:13:12","slug":"robert-graves-ja-klaudije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44170","title":{"rendered":"Robert Graves, \u201eJa, Klaudije\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Tiberije Klaudije Druz Neron Germanik pre\u017eivio je intrige, borbe za prevlast i krvave \u010distke tijekom jednog od najnasilnijih povijesnih razdoblja &#8211; propasti ostataka rimske republike &#8211; jer ga ba\u0161 nitko nije vidio kao prijetnju koju bi trebalo ukloniti. Naprotiv, zvali su ga&nbsp;<em>idiot<\/em>&nbsp;<em>Klaudije, mucavac, ubogi stric<\/em>\u2026 Obitelj ga je prezirala i on se povukao i samo promatrao vrijeme u kojem je \u017eivio i sve bilje\u017eio u svojim memoarima, pa tako i svoj nenadani uspon na carsko prijestolje\u2026<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ja, Klaudije<\/em>&nbsp;najuspje\u0161niji je povijesni roman Roberta Gravesa izvorno objavljen 1934. godine i preveden na desetke svjetskih jezika (prvi hrvatski prijevod Ise Velikanovi\u0107a objavljen je u zagreba\u010dkoj Minervi ve\u0107 1938). Ovim romanom Graves je \u010ditavoj svjetskoj knji\u017eevnoj javnosti pokazao rasko\u0161ni literarni talent, savr\u0161eno i precizno poznavanje i baratanje povijesnim materijalom te zapanjuju\u0107u ma\u0161tovitost i lako\u0107u u rekonstrukciji doga\u0111aja koji nisu ostali zabilje\u017eeni u povijesnim izvorima.<\/p>\n\n\n\n<p>Graves je, mo\u017eda preciznije od mnogih drugih velikana svjetske knji\u017eevnosti, opisao sr\u017e koruptivne razornosti koju utjecaj i mo\u0107 daju pojedincu ponesenom trenutnom naklono\u0161\u0107u sudbine.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ja, Klaudije<\/em>&nbsp;uvr\u0161ten je na 14. mjesto od stotinu najboljih romana na engleskom jeziku u ediciji Modern Library, a magazin Time tako\u0111er ga je 2005. godine uvrstio me\u0111u sto najboljih romana objavljenih od 1923. do danas, u istoj kategoriji. Stoga ne iznena\u0111uje da su u ovom utjecajnom romanu, na kojem su stasale generacije \u010ditatelja, inspiraciju za svoje likove prona\u0161li autori poput Georgea R. R. Martina ili pak scenarista&nbsp;<em>Obitelji Soprano<\/em>&nbsp;Davida Chasea.<\/p>\n\n\n\n<p>Robert Graves (1895-1985) jedan je od najuva\u017eenijih i najutjecajnijih engleskih pjesnika 20. stolje\u0107a, a kao prozaik ostvario je velik uspjeh populariziraju\u0107i povijesne teme na posve netrivijalan na\u010din pridaju\u0107i likovima svojih romana suvremenu \u017eivost i plasti\u010dnost. &#8216;Ja, Klaudije&#8217; dio je Sandorfovog projekta izdavanja&nbsp;<em>Izabranih djela&nbsp;<\/em>Roberta Gravesa \u2013 aktualiziranja kvalitetne \u017eanrovske proze visoke knji\u017eevne vrijednosti velikog engleskog stilista. Nadahnuti prijevod romana potpisuje Dinko Tele\u0107an, koji je u ovoj ediciji preveo jo\u0161 i&nbsp;<em>Pjesme \u2013 moj izbor, Homerovu k\u0107er<\/em>&nbsp;i<em>&nbsp;Bijelu bo\u017eicu<\/em>, za koju je 2017. dobio upravo nagradu Iso Velikanovi\u0107 za najbolji knji\u017eevni prijevod.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=505&amp;type=4&amp;tag=Ja,%20Klaudije\">https:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=505&amp;type=4&amp;tag=Ja,%20Klaudije<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":44171,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-44170","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Graves.jpg?fit=1518%2C2301&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44170"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44172,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44170\/revisions\/44172"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44171"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}