{"id":43986,"date":"2024-12-18T23:36:41","date_gmt":"2024-12-18T23:36:41","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43986"},"modified":"2024-12-18T23:37:27","modified_gmt":"2024-12-18T23:37:27","slug":"dodjela-nagrade-miladin-zivotic-mariji-todorovoj-i-seminar-o-knjizi-izgubljeni-svet-socijalista-na-marginama-evrope-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43986","title":{"rendered":"Dodjela nagrade \u201eMiladin \u017divoti\u0107\u201c Mariji Todorovoj i seminar o knjizi \u201eIzgubljeni svet socijalista na marginama Evrope\u201c u Beogradu"},"content":{"rendered":"\n<p>U petak, 20. decembra u podne, Mariji Todorovoj bi\u0107e dodeljena godi\u0161nja nagrada Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju za kriti\u010dko-teorijski anga\u017eman. Dodela nagrade \u0107e biti u Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju, Kraljice Natalije 45. Nagrada, koja nosi ime istaknutog filozofa Miladina \u017divoti\u0107a, dodeljuje se za kriti\u010dki anga\u017eman vode\u0107im teoreti\u010darkama i teoreti\u010darima \u010dije delanje proizvodi odjeke u dru\u0161tvenoj praksi.<\/p>\n\n\n\n<p>Todorova \u0107e nakon primanja nagrade imati izlaganje pod naslovom \u201eDa li je Balkanu potrebna sopstvena epistemologija?\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Marija Todorova je jedna od najzna\u010dajnijih svetskih istori\u010darki i teoreti\u010darki, poreklom sa Balkana. U svojim delima opisala je vi\u0161evekovnu tradiciju stereotipnog predstavljanja Balkana na Zapadu kao manje vrednog i sna\u017eno joj se suprotstavljala, zala\u017eu\u0107i se za ravnopravan, inkluzivan i kulurno senzitivan odnos prema Balkanu i njegovim narodima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>[Seminar o knjizi] Marija Todorov \u2013 Izgubljeni svet socijalista na marginama Evrope<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>IFDT organizuje u\u017eivo i onlajn diskusiju povodom knjige Marije Todorove <em>Izgubljeni svet socijalista na marginama Evrope: zami\u0161ljanje utopije (od sedamdesetih godina XIX do dvadesetih godina XX veka)<\/em> (London: Bloomsbury Academic, 2020).<\/p>\n\n\n\n<p>Petak, 20. decembar 2024, 16:00<\/p>\n\n\n\n<p>IFDT\/Online<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U\u010destvuju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Tanja Petrovi\u0107 (Institut za kulturne in spominske \u0161tudije, Ljubljana)<\/li>\n\n\n\n<li>Sanja Bojani\u0107 i D\u017eeremi Volton (Centar za napredne studije, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci)<\/li>\n\n\n\n<li>Dubravka Stojanovi\u0107 (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu)<\/li>\n\n\n\n<li>Luka Filipovi\u0107 (Institut za savremenu istoriju, Beograd)<\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/dt_team\/mandic-marija\/\">Marija Mandi\u0107<\/a> i <a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/dt_team\/hristov-djordje\/\">\u0110or\u0111e Hristov<\/a> (Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju, Univerzitet u Beogradu)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Moderira<\/strong> <a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/dt_team\/pavlovic-aleksandar\/\">Aleksandar Pavlovi\u0107<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga Marije Todorove, posve\u0107ena \u201ezlatnom dobu\u201c ideje socijalizma, pru\u017ea \u0161irok pregled ovog perioda oko vremena Druge internacionale, i kriti\u010dki preispituje obe\u0107anja o alternativnoj socijalisti\u010dkoj utopiji davana od 1870-ih do 1920-ih godina. Todorova uklju\u010duje iskustvo periferije u komparativnom kontekstu, veruju\u0107i da margine \u010desto mogu bolje osvetliti karakter nekog fenomena i osloboditi ga provincijalnih i esencijalisti\u010dkih shvatanja. Na taj na\u010din, knjiga <em>Izgubljeni svet socijalista na marginama Evrope<\/em> prevazilazi tradicionalni istoriografski naglasak na ideologiji, posmatraju\u0107i razli\u010dite preseke ili spletove prostora, generacija, rodova, ideja i ose\u0107anja, kao i razli\u010dite tokove istorijskog vremena.<\/p>\n\n\n\n<p>Studija nudi dru\u0161tvenu i kulturnu istoriju ranog socijalizma u isto\u010dnoj Evropi, s posebnim osvrtom na Bugarsku (ali pominje i Dimitrija Tucovi\u0107a i Svetozara Markovi\u0107a), koja se mo\u017ee smatrati zemljom s najranijim i najja\u010dim socijalisti\u010dkim pokretom u jugoisto\u010dnoj Evropi, a koja je imala jedinstven odnos i s nema\u010dkom i s ruskom socijaldemokratijom. Na osnovu bogate prosopografske baze podataka sa oko 3500 biografija ljudi ro\u0111enih u 19. veku, knjiga analizira me\u0111usobno delovanje nekoliko generacija levi\u010dara, istra\u017euju\u0107i specifi\u010dnosti na\u010dina na koji su ideje nastajale, prihvatane, preno\u0161ene i transformisane. Na kraju, delo istra\u017euje presek izme\u0111u subjektivnosti i se\u0107anja, kako je reflektovan u jedinstvenom korpusu arhivske gra\u0111e koji sadr\u017ei preko 4000 dokumenata, uklju\u010duju\u0107i dnevnike, usmena svedo\u010danstva i neobjavljene memoare. Mikroistorijski pristup ovom materijalu omogu\u0107ava rekonstrukciju \u201estruktura ose\u0107anja\u201c koje su inspirisale izuzetnu grupu pojedinaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Na seminaru \u0107e, pored autorke, svoja \u010ditanja i refleksije izneti i osmoro nau\u010dnika iz regiona (istori\u010dara, filozofa, filologa i dru\u0161tvenih teoreti\u010dara) koji \u0107e ponuditi svoja \u010ditanja i refleksije ove knjige iz ugla razli\u010ditih humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih disciplina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Marija Todorova<\/strong> je istaknuta istori\u010darka i teoreti\u010darka, najpoznatija po svom uticajnom delu <em>Imaginarni Balkan<\/em> (1997, srpsko izdanje 1999), u kojem uvodi koncept \u201ebalkanizma\u201c i analizira zapadne percepcije ovog regiona. Njena istra\u017eivanja obuhvataju osmansko nasle\u0111e na Balkanu, nacionalizam, socijalizam i postkomunizam u isto\u010dnoj Evropi. Bila je zaposlena na brojnim akademskim institucijama i trenutno je profesor emeritus u Centru za napredne studije Univerziteta Ilinois u Urbana-\u0160ampejnu. Dobitnica je brojnih priznanja za svoj doprinos, me\u017eu kojima su i po\u010dasni doktorati i \u010dlanstvo u Ameri\u010dkoj akademiji nauka i umetnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"484\" data-attachment-id=\"43987\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=43987\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Imagining-utopia.jpg?fit=1280%2C720&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1280,720\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Imagining-utopia\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Imagining-utopia.jpg?fit=860%2C484&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Imagining-utopia.jpg?resize=860%2C484&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-43987\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Imagining-utopia.jpg?resize=1024%2C576&amp;ssl=1 1024w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Imagining-utopia.jpg?resize=300%2C169&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Imagining-utopia.jpg?resize=768%2C432&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Imagining-utopia.jpg?w=1280&amp;ssl=1 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-filozofiju-i-dru-tvenu-teoriju wp-block-embed-institut-za-filozofiju-i-dru-tvenu-teoriju\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"BkpymVscA6\"><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/events\/dodela-nagrade-miladin-zivotic-mariji-todorovoj\/\">Dodela nagrade \u201eMiladin \u017divoti\u0107\u201c Mariji Todorovoj<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#132;Dodela nagrade \u201eMiladin \u017divoti\u0107\u201c Mariji Todorovoj&#147; &#8212; INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU\" src=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/events\/dodela-nagrade-miladin-zivotic-mariji-todorovoj\/embed\/#?secret=RKJbZmGReB#?secret=BkpymVscA6\" data-secret=\"BkpymVscA6\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-filozofiju-i-dru-tvenu-teoriju wp-block-embed-institut-za-filozofiju-i-dru-tvenu-teoriju\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"QBjXJLnZlg\"><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/events\/seminar-o-knjizi-marija-todorov-izgubljeni-svet-socijalista-na-marginama-evrope\/\">[Seminar o knjizi] Marija Todorov &#8211; Izgubljeni svet socijalista na marginama Evrope<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#132;[Seminar o knjizi] Marija Todorov &#8211; Izgubljeni svet socijalista na marginama Evrope&#147; &#8212; INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU\" src=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/events\/seminar-o-knjizi-marija-todorov-izgubljeni-svet-socijalista-na-marginama-evrope\/embed\/#?secret=cBG26GLnS3#?secret=QBjXJLnZlg\" data-secret=\"QBjXJLnZlg\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43988,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-43986","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Maria-Todorova.jpg?fit=2019%2C1135&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43986"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43986\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43991,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43986\/revisions\/43991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}