{"id":43889,"date":"2024-12-12T18:42:30","date_gmt":"2024-12-12T18:42:30","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43889"},"modified":"2024-12-12T18:42:30","modified_gmt":"2024-12-12T18:42:30","slug":"promocija-monografije-petra-puhmajera-stari-grad-cakovec-kroz-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43889","title":{"rendered":"Promocija monografije Petra Puhmajera \u201eStari grad \u010cakovec kroz stolje\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U petak, 13. prosinca 2024. u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Me\u0111imurja u \u010cakovcu, Stari grad \u010cakovec, odr\u017eat \u0107e se promocija monografije Petra Puhmajera \u201eStari grad \u010cakovec kroz stolje\u0107a\u201c na kojoj, uz autora, sudjeluju Katarina Horvat-Levaj i Andrej \u017dmega\u010d.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Nakon dvije godine pripremnih radova koji su uklju\u010divali: konzervatorska istra\u017eivanja, pronalazak stru\u010dne literature i \u010dlanaka, pisanje tekstova, lociranja diljem \u010ditave Europe i potom dobivanja dozvola za objavu reprodukcija slika, fotografija, portreta, nacrta, karti, arhitektonskih prikaza i sli\u010dnog, nakon \u010dega je uslijedilo fotografiranja gra\u0111e i arhitektonskog sklopa na licu mjesta, pa obrada grafi\u010dkih prikaza, zatim obavezno recenziranje tekstova od strane dvaju recenzenata, tek nakon \u010dega je uslijedila grafi\u010dka priprema i dizajn te napokon tisak same knjige, mo\u017eemo se pohvaliti da je spremna za promociju prva ikad napisana stru\u010dna monografija o kompleksu Starog grada u \u010cakovcu!<\/p>\n\n\n\n<p>Monografija \u201eStari grad kroz stolje\u0107a\u201c nastala je kao projekt zapo\u010det 2022. godine ispred dr. sc. Petra Puhmajera kao autora, Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec kao vlasnika Starog grada u \u010cakovcu i ArTresor naklade iz Zagreba kao sunakladnika knjige.<\/p>\n\n\n\n<p>Monografija je tiskana u 2024. godini povodom 70. obljetnice Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada \u010cakovca, Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec i ArTresor naklade.<\/p>\n\n\n\n<p>Kompleks Staroga grada u \u010cakovcu kao najve\u0107i i najvrjedniji profani spomenik Me\u0111imurske \u017eupanije u\u017eiva status za\u0161ti\u0107enoga nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnoga zna\u010denja za Republiku Hrvatsku. Nalazi se na Listi za\u0161ti\u0107enih kulturnih dobara pod brojem Z-908 te na Listi kulturnih dobara od nacionalnoga zna\u010denja pod brojem N-23. Kompleks se sastoji od vanjskih obrambenih zidina \u2013 fortifikacije sa sna\u017enim bastionima i od sredi\u0161nje pala\u010de \u010dija \u010detiri krila formiraju unutra\u0161nje dvori\u0161te \u2013 atrij.<\/p>\n\n\n\n<p>Od prvoga pisanog spomena 1333. godine odvaja ga skoro punih sedam stolje\u0107a. Danas je najpoznatiji po obitelji Zrinski, \u010diji su \u010dlanovi bili hrvatski banovi i neustra\u0161ivi ratnici \u2013 branitelji granica UgarskoHrvatskoga Kraljevstva od prodora Osmanlija. Razdoblje vladavine obitelji Zrinski na podru\u010dju Me\u0111imurja (1546. \u2013 1671.) sa svojim vladaju\u0107im predstavnicima: Nikolom IV. Sigetskim, Jurjom IV., Jurjom V., Nikolom VII. \u010cakove\u010dkim i Petrom Zrinskim vrijeme je kada je \u010dakove\u010dki grad poznat nadaleko po Europi. No, i prije i nakon Zrinskih stolovale su u njemu poznate velika\u0161ke obitelji (Ernu\u0161ti, Lackovi\u0107i, Celjski, Althani, Fe\u0161teti\u0107i) i svaka od njih doprinijela je dana\u0161njem cjelokupnom izgledu Staroga grada. Stolje\u0107ima je Stari grad \u010cakovec bio sredi\u0161te aktivnoga gospodarenja \u010ditavom me\u0111imurskom regijom, a danas, bremenit sje\u0107anjima na povijesne doga\u0111aje i li\u010dnosti koje su njime gospodarile, stoji kao simbol sje\u0107anja i mjesto o\u010duvanja \u010ditave me\u0111imurske povijesti. Od 1954. godine unutar kompleksa djeluje Muzej Me\u0111imurja \u010cakovec koji je ujedno i vlasnik Staroga grada.<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvaljuju\u0107i mogu\u0107nosti kori\u0161tenja financijskih sredstava iz EU fondova, Stari grad \u010cakovec u graditeljskom smislu, kao i sam Muzej u strukovnom smislu, pro\u0161ao je unazad nekoliko godina pravu transformaciju izgleda i rada. Najva\u017enijim projektom zavr\u0161enim 2021. godine obnovljena je i revitalizirana fortifikacija Staroga grada u kojoj je osnovan i opremljen novi Muzej nematerijalne ba\u0161tine pod imenom Riznica Me\u0111imurja. Hrvatsko muzejsko dru\u0161tvo nagradilo je Riznicu Me\u0111imurja za najbolji stalni postav u Hrvatskoj za 2021. godinu, a 2024. godine mati\u010dna institucija Muzej Me\u0111imurja \u010cakovec uspje\u0161no se plasirao u finale dodjele nagrade za najbolji europski muzej EMYA (European Museum of the Year Award). Krajem 2023. godine zavr\u0161ena je i dugogodi\u0161nja stati\u010dka sanacija \u010ditavoga kompleksa koja se odvijala unatrag desetlje\u0107e i pol.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako u 2024. godini slavimo 70. obljetnicu postojanja i rada Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec, jedan vid obilje\u017eavanja ovog nemalog ro\u0111endana je objavljivanje ove stru\u010dne monografije pod naslovom Stari grad \u010cakovec kroz stolje\u0107a. Autor monografije dr. sc. Petar Puhmajer vi\u0161ekratno je boravio na lokaciji od 2004. do 2024. godine vr\u0161e\u0107i konzervatorsko-restauratorska istra\u017eivanja i analize povijesnih struktura gra\u0111evine, pozicioniraju\u0107i se tako u sam vrh poznavatelja materije o kojoj pi\u0161e. Zahvaljuju\u0107i njegovom svesrdnom anga\u017emanu u pisanju ove knjige, Stari grad \u010cakovec kona\u010dno \u0107e imati monografiju kakvu i zaslu\u017euje, velebnu i sjajnu, s opse\u017enim stru\u010dnim tekstovima i ilustracijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova monografija posveta je svima onima koji cijene Stari grad \u010cakovec i njime se ponose, koji su uz njega rasli, \u017eivjeli i radili, kao i svima koji su se istinski trudili zadnjih desetlje\u0107a da se ga o\u010duva i obnovi u ne\u0161to najbolje u kulturnoj ba\u0161tini \u0161to Me\u0111imurje mo\u017ee dati.<\/p>\n\n\n\n<p>Ma\u0161a Hrustek Sobo\u010dan, ravnateljica Muzeja<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mmc.hr\/vijesti\/v20241210.html\">https:\/\/mmc.hr\/vijesti\/v20241210.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43890,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-43889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Cakovec.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43889"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43891,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43889\/revisions\/43891"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}