Odjel za geografiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru poziva Vas na predavanje koje \u0107e odr\u017eati Ludovico Maurina The Watermills of Dalmatia in Historical Cartography \u2013 a journey through space and time following the traces of old watermills u \u010detvrtak 12. prosinca 2024. u 18 sati na Odjelu za geografiju u u\u010dionici br. 33.<\/p>\n\n\n\n
Ludovico Maurina student je \u010detvrte godine Doktorskog studija geografije na Sveu\u010dili\u0161tu u Padovi, na Odjelu za geografiju, povijest i antiku. Diplomirao je 2020. godine na temi prou\u010davanja mlinica u Ju\u017enoj Karolini (SAD) s povijesno-geografskog stajali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Sudjelovao je u radu dviju istra\u017eiva\u010dkih grupa, obje usmjerene na primjenu povijesno-geografskih pristupa u prou\u010davanju razli\u010ditih prostora. Prva grupa istra\u017eivala je utjecaj \u0161umskog pokrova na vojna djelovanja tijekom Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata na jugoistoku SAD-a (glavni istra\u017eiva\u010d: prof. Silvia Piovan), dok se druga bavila prou\u010davanjem preobrazbe predgra\u0111a Padove (glavni istra\u017eiva\u010d: prof. Andrea Pase). Kao rezultat tog projekta izdana je monografija \u201cHow many Padovas?\u201d (2020.).<\/p>\n\n\n\n
Od 2023. godine Ludovico Maurina prou\u010dava mlinice u Dalmaciji kroz prizmu povijesne kartografije. To istra\u017eivanje je dio njegovog doktorskog rada pod nazivom: \u201cFollowing the thread of water: a geohistorical approach for studying the watermills in Venetian Dalmatia\u201d. U razdoblju od 2023. do 2024. u dva navrata boravi na Odjelu za geografiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u sklopu Erasmus+ programa i pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ante Bla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Ludovico Maurina odr\u017eat \u0107e predavanje na temu kako razli\u010diti geografski izvori koji prikazuju teritorij sjeverne i sredi\u0161nje Dalmacije mogu poslu\u017eiti za prikaz promjena mlinica tijekom posljednja tri stolje\u0107a. Predavanje \u0107e zapo\u010deti prikazom osnovnih elemenata strukture mlinica, razlike izme\u0111u horizontalnih i vertikalnih mlinica, razli\u010ditih veli\u010dina te arhitektura koje karakteriziraju tip gradnje u razli\u010ditim okoli\u0161nim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n
Uslijedit \u0107e prikaz \u010detiri tipa kartografskih izvora uz naglasak na njihov zna\u010daj za istra\u017eivanje mlinica: 1) mleta\u010dki katastarski planovi od kraja 17. st. do kraja 18. st.; 2.) moderni katastarski planovi, izra\u0111eni tijekom austro-ugarske uprave i nadopunjavani tijekom razli\u010ditih razdoblja do uspostave trenutno va\u017ee\u0107eg digitalnog katastra; 3) slu\u017ebene topografske karte nastale od prve polovice 19. st. do danas. Predavanje \u0107e uklju\u010diti i kratak uvid u suvremeni katastar, uklju\u010duju\u0107i prikaz karata i registara katastarskih \u010destica na kojima se nalaze mlinice.<\/p>\n\n\n\n
Na kraju, Ludovico Maurina objasnit \u0107e sve navedeno na primjeru Milja\u0161i\u0107 jaruge, vodotoka smje\u0161tenog izme\u0111u op\u0107ina Nin i Poli\u010dnik. Pomo\u0107u zapisa u kartografskim izvorima procijenit \u0107e broj i polo\u017eaj mlinica u razdoblju od 1675. do danas. Podatke iz kartografskih izvora usporedit \u0107e sa slikama trenutnog stanja mlinica koje je autor prikupio tijekom terenskih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n