{"id":43718,"date":"2024-12-03T09:31:13","date_gmt":"2024-12-03T09:31:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43718"},"modified":"2024-12-03T09:31:13","modified_gmt":"2024-12-03T09:31:13","slug":"csaba-g-kiss-hungaro-croatica-od-drave-do-dubrovnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43718","title":{"rendered":"Csaba G. Kiss, \u201eHungaro-Croatica (Od Drave do Dubrovnika)\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Slike pejza\u017ea idealne hrvatske i ma\u0111arske domovine tako\u0111er pokazuju puno sli\u010dnosti. Prikazuju ljepotu, potpunost i zemljopisnu harmoniju \u201enacionalnog kozmosa\u201d. U pjesmi Antuna Mihanovi\u0107a \u201eHrvatska domovina\u201d (koja je kasnije postala hrvatskom himnom) dr\u017eava se pojavljuje kao Arkadija, a vrlo je zanimljivo i obja\u0161njenje koje se mo\u017ee dati uz naslov pjesme \u2013 naime ne radi se o hrvatskoj, ve\u0107 o domovini Hrvata, \u0161to je \u0161iri pojam, a pjesnik vjerojatno ukazuje na povijesno trojedno kraljevstvo. Autor ma\u0111arske himne formulira novu verziju toposa plodne Panonije slikama \u017eitorodnog Kuns\u00e1ga i Tokaja. Pet\u0151fi u pjesmi koja nosi naslov \u201eMa\u0111ar sam\u201d o domovini Ma\u0111ara pi\u0161e: \u201eDomovino, najljep\u0161a si na velikom podru\u010dju pet dijelova svijeta, svijet si ti u malom.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Profesor Csaba G. Kiss izvanredan je primjer \u010dovjeka duboko posve\u0107enoga svome akademskom pozivu ne samo \u0161iritelja znanja i erudita, nego i kultiviranog kulturnog posrednika, promicatelja zajedni\u010dke kulturne i knji\u017eevne suradnje, te u tome zaslu\u017euje svako po\u0161tovanje i uva\u017eavanje. On je \u010dovjek koji tom poslu pristupa iznimno odgovorno, svim srcem i du\u0161om, koji prema tome uvijek daje \u010ditavoga sebe, koji nesebi\u010dno ula\u017ee svoje talente i energije, koji je u tome \u0161to radi prona\u0161ao neki vi\u0161i smisao, koji nadrasta i nas same i vrijeme u kojem \u017eivimo.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Tekstovi su prevedeni s ma\u0111arskoga.<br>Prevoditelji: Franciska \u0106urkovi\u0107-Major, Kristina Katalini\u0107, Lilla Trubi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"pI8MuMsCGs\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/hungaro-croatica-od-drave-do-dubrovnika\/\">Hungaro-Croatica (Od Drave do Dubrovnika)<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Hungaro-Croatica (Od Drave do Dubrovnika)&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/hungaro-croatica-od-drave-do-dubrovnika\/embed\/#?secret=pI8MuMsCGs\" data-secret=\"pI8MuMsCGs\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/hungaro-croatica-od-drave-do-dubrovnika\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/hungaro-croatica-od-drave-do-dubrovnika<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43719,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-43718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/hungaro-croatica.jpg?fit=450%2C675&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43718"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43720,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43718\/revisions\/43720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}