Gradska knji\u017enica Slavonski Brod, 4. prosinca 2024.<\/p>\n\n\n\n
Prvim skupom pod nazivom Isti rod, razli\u010dite sudbine<\/em>, koji se odr\u017eao 2022., \u017eeljeli smo potaknuti istra\u017eivanja razli\u010ditih modaliteta \u017eenske stvarnosti i \u017eenskih identiteta propituju\u0107i \u017eensku mo\u0107 u srednjem vijeku, povijest obrazovanja \u017eena, nasilje nad \u017eenama (prema istarskim bra\u010dnim procesima iz prve polovice 17. stolje\u0107a), odnos normi, realnosti i imid\u017ea na primjerima iz \u017eivota pripadnica velika\u0161kog sloja u donjem me\u0111urje\u010dju Save i Drave, ulogu \u017eena u formiranju gradskih elita na primjeru srednjovjekovnog Gradeca, te polo\u017eaj \u017eena prema oporukama pe\u010du\u0161kog stanovni\u0161tva u 18. stolje\u0107u. Raspravljalo se nadalje o rodnim aspektima suzbijanja kriminaliteta u Banskoj Hrvatskoj, o djevojkama iz Stenjeva\u010dke republike, o radu \u017eenskih gra\u0111anskih dru\u0161tava u Zagrebu do 1914. usmjerenom pobolj\u0161anju posluge, umjetnicama u Prvom svjetskom ratu, aktivisti\u010dkim praksama radnica u Hrvatskoj krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, medicinskim sestrama kao socijalnim radnicama u me\u0111uratnom Zagrebu, radnoj svakodnevici odgajateljica Dje\u010djeg doma u Nazorovoj 1940-ih i 1950-ih, borbi sestara dominikanki za svoja prava u prvoj polovici 20. stolje\u0107a, \u017eenama u braku i opstanku tradicionalnih uvjerenja te isprepletenosti povijesti feminizma i \u017eenske povijesti.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107i skup, odr\u017ean 2023., fokusirao se prema pitanjima biografskih i autobiografskih formi kroz koje se \u010ditaju \u017eenske sudbine ukazuju\u0107i na vrijednost ovih formi te pluralitete u kori\u0161tenju biografija. Ujedno smo \u017eeljeli ukazati na mogu\u0107nosti koje pru\u017ea stvaranje kolektivnih biografija odre\u0111enih skupina, ali i biografija istaknutih i zanimljivih pojedinki na temelju analiza drugih vrsta izvora, poput knji\u017eevnih formi. Tako su se razmatrali manje poznati ili posve nepoznati aspekti osobnog i dru\u0161tvenog \u017eivota \u017eena kao \u0161to su Anka Mele\u0161, Hanika Ga\u0161pari\u010d Skurjeni, Katarina Bogdanovi\u0107, Anka Mi\u0161e, Dora Peja\u010devi\u0107, Maja Bo\u0161kovi\u0107-Stulli, Snje\u017eana Grkovi\u0107 Janovi\u0107 i \u010ceslava Andreis. Jednako se tako u \u017eelji isticanja kolektivne biografije \u017eena raspravljalo o predod\u017ebama o \u017eenama na osnovu zapisnika prezbiterskih vije\u0107a iz prve polovice 19. stolje\u0107a te \u017eenskom licu Prvog svjetskog rata. Nadalje, razmatrala se me\u0111unarodna \u017eenska aktivisti\u010dka djelatnost, psihijatrijska dokumentacija kao izvor podataka o povijesti neznanih seoskih \u017eena iz kontinentalne Hrvatske krajem 19. i u prvoj polovici 20. stolje\u0107a, kao i mogu\u0107nosti mikrohistorijske rekonstrukcije biografija \u017eena s dru\u0161tvenih rubova u 19. stolje\u0107u, \u017eensko tijelo i maj\u010dinstvo u okvirima me\u0111uratnog javnog zdravstva kroz ostav\u0161tinu \u0160tefanije Vinter Grossman i Lujze Janovi\u0107 Wagner, dnevni\u010dke manipulacije na primjeru dnevnika Marije Vinski i Vladimire Jelov\u0161ek o \u017eivotu Gerde Charlotte i Annete Lucija Bak\u0161i\u0107 te biografije i autobiografije djelatnica propagande nacisti\u010dkih i fa\u0161isti\u010dkih partija i pokreta.<\/p>\n\n\n\n Ove 2024. se okre\u0107emo mu\u0161karcima propituju\u0107i razli\u010dite modalitete mu\u0161kih identiteta i tra\u017ee\u0107i o\u010ditovanja konstrukcije mu\u0161kosti kroz razli\u010dite primjere i razdoblja, od srednjeg vijeka do 20. stolje\u0107a. Koje su to norme, o\u010dekivanja i dru\u0161tvene uloge utjecale na mu\u0161ki identitet te kada se on pribli\u017eava rubnim podru\u010djima, pitanja su kojima \u0107emo se baviti. Posebna \u0107e se pozornost pritom posvetiti i profesijama koje propituju tradicionalne predod\u017ebe mu\u0161kosti.<\/p>\n\n\n\n Od dosada\u0161njih istra\u017eivanja maskuliniteta u srednjem vijeku pa do teorija feministi\u010dkog maskuliniteta podru\u010dje je kojim \u0107e se kretati istra\u017eiva\u010dki interes produbljuju\u0107i pojedina pitanja kao \u0161to su pitanje profesija ili fiksacije identiteta. U tom \u0107e kontekstu pjesni\u010dke poslanice Pavla Rittera Vitezovi\u0107a poslu\u017eiti za figuraciju maskuliniteta ranog 18. stolje\u0107a, a kroz analizu nekih aspekata polji\u010dkog klera u istom 18. stolje\u0107u pratit \u0107e se izlazak iz zadanog identiteta, kao i na prikazu osje\u010dkih \u017eupnika u pritu\u017ebama osje\u010dke gradske vlasti na po\u010detku 19. stolje\u0107a. Kroz primjer mu\u0161karaca vje\u0161taca te mu\u0161karaca pripadnika pojedinih profesija kao tkalaca, pletilaca i slugu, ili kroz ulazak mu\u0161karaca u zanimanje medicinskih sestara bit \u0107e problematizirano pitanje uobi\u010dajene i neuobi\u010dajene mu\u0161ke profesionalne identifikacije. Jednako \u0107e se tako obratiti pozornost maskulinosti radni\u010dke klase u Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u, ali i mu\u0161kom neradu i mu\u0161kosti 1920-tih, maskulinitetu jugoslavenske revolucije, predod\u017ebama o obiteljskim i pouzdanim mu\u0161karcima kao \u0161to su Karlo Diene\u0161 i Aleksandar Mil\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n Mu\u0161kost se kroz povijest povezivala uz \u010dast, hrabrost, fizi\u010dku snagu, kontrolu emocija, disciplinu, lojalnost, za\u0161titu obitelji i dr\u017eave, vojni\u0161tvo i ratni\u0161tvo. Nadalje, uz te se karakteristike nadovezivala predod\u017eba o intelektualnoj superiornosti i obrazovanju, produktivnosti, radnom statusu i financijskoj neovisnosti. Dvadeseto je stolje\u0107e te kategorije stavilo na novu razinu na kojoj su one jo\u0161 dodatno podcrtane dominacijom tzv. toksi\u010dne mu\u0161kosti koju su podr\u017eale kapital, komunikacija i tehnologije. S druge strane, taj se prenapregnuti balon mu\u0161kosti po\u010deo i ispuhivati \u0161to nemogu\u0107no\u0161\u0107u samih aktera da odr\u017ee tu razinu unutarnje napetosti, a \u0161to promjenama\/podr\u0161kom okoline koja je po\u010dela propitivati stereotipe mu\u0161ke snage i dominacije te razorne posljedice koje proizvodi, otvaraju\u0107i prostor za ulazak emocija te dozvoljavaju\u0107i \u0161ire i raznovrsnije norme u odre\u0111ivanju maskuliniteta.<\/p>\n\n\n\n Da, mu\u0161karac u povijesnom kontekstu mo\u017ee biti i ne\u0161to drugo od onoga \u0161to je tra\u017eio protokol, odredba, op\u0107e prihva\u0107ena predod\u017eba ili jednostavno druga\u010diji od onoga \u0161to je predlagala obitelj i \u0161to je okolina \u017eeljela. Slika mu\u0161karca i o\u010dekivanja od njega razlikovala se od razdoblja do razdoblja, kao i izme\u0111u razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina. Ovaj skup je zami\u0161ljen da u tom kontekstu problematizira istaknuta pitanja.<\/p>\n\n\n\n Organizacijski odbor<\/em><\/p>\n\n\n\n Program i knji\u017eica sa\u017eetaka:<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n