{"id":43686,"date":"2024-12-02T21:53:41","date_gmt":"2024-12-02T21:53:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43686"},"modified":"2024-12-02T21:53:41","modified_gmt":"2024-12-02T21:53:41","slug":"odrzano-predavanje-dr-sc-marijane-boric-marko-antun-de-dominis-vs-galileo-galilei-od-konstrukcije-do-teorije-dalekozora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43686","title":{"rendered":"Odr\u017eano predavanje dr. sc. Marijane Bori\u0107 \u201eMarko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U ponedjeljak 2. prosinca 2024. predavanje Marko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora<\/em> odr\u017eala je u Knji\u017enici HAZU dr. sc. Marijana Bori\u0107<\/strong>, vi\u0161a znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti, Zavoda za povijest i filozofiju HAZU u Zagrebu, voditeljica projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Ona je istaknula da je Marko Antun de Dominis (Rab, 1560. \u2014 Rim, 1624.) bio svestrani u\u010denjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat, te jedna od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e. Bio je isusovac, no Dru\u017ebu Isusovu napustio je 1596. kad je postao senjski biskup,  od 1602. do 1616. bio je splitski nadbiskup, s titulom primasa Dalmacije i Hrvatske koju je do konca \u017eivota s ponosom isticao, a od 1618. windsorski dekan te ispovjednik kralja Jakova I. Stuarta. No i tada je isticao svoju pripadnost Katoli\u010dkoj crkvi.<\/p>\n\n\n\n

Marijana Bori\u0107 je spomenula da se nikad ne isti\u010de Dominisovo rodoljublje, ve\u0107 ga se tuma\u010di su suprotnom kontekstu, \u010demu je uz ostalo pridonio August \u0160enoa svojom pripovijetkom \u010cuvaj se senjske ruke<\/em> u kojoj je Dominisa kao senjskog biskupa prikazao negativno. \u201cDominis je govorio hrvatskim jezikom, \u010ditao hrvatske pisce, \u010duvao je niz djela hrvatskih pisaca, poput Matije Divkovi\u0107a i Marka Maruli\u0107a i sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo re\u0107i da je bio privr\u017een tradicijama rodnog kraja, sa\u010duvav\u0161i svoj identitet u zajednicama u kojima je slu\u017eio. Zauzimao se i za mise na hrvatskom jeziku, a  prijateljevao je i sura\u0111ivao s Faustom Vran\u010di\u0107em. No zakinuti smo za veliku dimenziju Dominisova \u017eivota jer su mu nakon smrti spaljena sva djela\u201d, kazala je Marijana Bori\u0107, pojasniv\u0161i da se mnogi podaci o Dominisovom \u017eivotu pogre\u0161no i nekriti\u010dki prenose iz generacije u generaciju.  Tijekom predavanja bila je izlo\u017eena Dominisova knjiga od 1700 stranica De republica ecclesiastica<\/em> (O crkvenoj dr\u017eavi<\/em>) iz fonda Knji\u017enice HAZU, jedan od samo sedam sa\u010duvanih primjeraka, a Marijana Bori\u0107 je istaknula da je u njoj Dominis dao svoju viziju reforme Crkve i time digao onodobnu Europu na noge, zbog \u010dega je do\u0161ao pod udar rimske kurije te je morao bje\u017eati u Englesku. \u201cKa\u017eu da ga je kad je odlazio u London mrzila polovica Europe, a kad se vra\u0107ao u Rim da ga je mrzila druga polovica\u201d, dodala je Marijana Bori\u0107, pojasniv\u0161i da je odabrao Englesku jer je Anglikanska crkva bila obredom najbli\u017ea Katoli\u010dkoj crkvi. U Rim se vratio 1622. i do\u0161ao pod udar inkvizicije, a umro je zato\u010den u An\u0111eoskoj tvr\u0111avi tijekom istrage 8. rujna 1624. Progla\u0161en je krivim 21. prosinca iste godine te mu je tijelo iskopano i spaljeno, a pepeo ba\u010den u Tiber.<\/p>\n\n\n\n

Marijana Bori\u0107 govorila je i o odnosu dvojice glasovitih suvremenika, Dominisa i Galilea Galileia, kao svojevrsnih simbola slobode promi\u0161ljanja i propitivanja autoriteta. \u201cObojica su bili profesori matematike u Padovi, jake osobnosti, sna\u017enog intelekta i bogate erudicije. Dijelili su interes za pojedina aktualna fizikalna podru\u010dja i probleme, ali ne i me\u0111usobnu naklonost\u201d, kazala je Marijana Bori\u0107, istaknuv\u0161i da je Galieli izumio dalekozor, ali ga nije teorijski objasnio, jer se nikad prije nije bavio optikom \u0161to je u\u010dinio Dominis u djelu De radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride<\/em> iz 1611. u kojem raspravlja o teoriji le\u0107a, dalekozora i duge. Dominis je ispravno zaklju\u010dio da je pove\u0107anje slike predmeta ovisno o pove\u0107anju vidnog kuta, a ujedno je prigovorio Galileiu \u0161to nije dao obja\u0161njenje dalekozora, iako ga je izumio.<\/p>\n\n\n\n

U povodu obilje\u017eavanja 400. obljetnice Dominisove smrti, u sklopu aktivnosti projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu<\/em>, dr. sc. Marijana Bori\u0107 autorica je izlo\u017ebe Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba<\/em>, kojom se \u017eeljelo o\u017eivjeti sje\u0107anje i odati po\u010dast Dominisu za postignu\u0107a kojima je zadu\u017eio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu ba\u0161tinu. Izlo\u017eba je realizirana u organizaciji Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu uz potporu Zaklade HAZU, a bit \u0107e postavljena u vi\u0161e gradova u zemlji i inozemstvu, me\u0111u ostalim i u Rimu, nakon \u010dega \u0107e biti dio stalnog postava posve\u0107enog Dominisu u njegovom rodnom Rabu.<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Marijana Bori\u0107, matemati\u010darka, fizi\u010darka, filozofkinja i povjesni\u010darka znanosti, istra\u017euje arhivsku gra\u0111u iz podru\u010dja matematike, fizike i astronomije, a posebno se bavi razvitkom matemati\u010dkih metoda i koncepcija koje su omogu\u0107ile nastanak novovjekovne znanosti, te razvoj egzaktnih znanosti i tehnike. Osmislila je i vodi projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu<\/em> i bavi se diseminacijom rezultata istra\u017eivanja te afirmacijom hrvatskog znanstvenog naslje\u0111a u zemlji i svijetu, prezentiraju\u0107i je kao integralni dio hrvatskog identiteta, nagla\u0161avaju\u0107i njen edukativni i odgojni potencijal.<\/p>\n\n\n\n

U povodu 400. obljetnice Dominisove smrti autorica je izlo\u017ebe Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba<\/em>, kojom se \u017eeljelo o\u017eivjeti sje\u0107anje i odati po\u010dast Dominisu za postignu\u0107a kojima je zadu\u017eio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu ba\u0161tinu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Marijane Bori\u0107 Marko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora<\/a><\/blockquote>