Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nastavlja ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
U ponedjeljak 2. prosinca 2024. u 14 sati predavanje Marko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora<\/em> odr\u017eat \u0107e dr. sc. Marijana Bori\u0107<\/strong>, vi\u0161a znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti, Zavoda za povijest i filozofiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n Marko Antun de Dominis (Rab, 1560. \u2014 Rim, 1624.) svestrani u\u010denjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat, smatra se jednom od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e. Svojim je znanstvenim opusom i ugledom u crkvenom, dru\u0161tvenom i politi\u010dkom \u017eivotu izazivao divljenje u elitnim europskim krugovima ali i otvoreno neprijateljstvo nekih suvremenika. Na tribini \u0107e se prikazati Dominisov \u017eivot koji se odvijao u \u0161irokom rasponu raznolika djelovanja. Tako\u0111er, razmatrat \u0107e se postignu\u0107a i odnos dvojice glasovitih suvremenika, Dominisa i Galilea Galileia, kao svojevrsnih simbola slobode promi\u0161ljanja i propitivanja autoriteta. Kako se Galilei, slavljeni genij i metafora nove fizike odnosio prema postignu\u0107ima suvremenika? U fokusu istra\u017eivanja obojice velikana bio je dalekozor \u2013 tada uzbudljivi novi instrument koji je izazvao senzaciju i doveo do epohalnih otkri\u0107a. Tko je izumio, tko rastuma\u010dio, a tko prvi nebu usmjerio dalekozor? Usporedba dvojice u\u010denjaka zaokru\u017eiti \u0107e se prikazom ideje koje su ih nadahnjivale, oblikovale i pokretale, te im bile presudne vodilje u tom burnom razdoblju razvitka i revolucionarnih promjena, koje su vodile jednom od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja u ljudskoj povijesti \u2013 utemeljenju novovjekovne znanosti i filozofije.<\/p>\n\n\n\n Dr. sc. Marijana Bori\u0107, matemati\u010darka, fizi\u010darka, filozofkinja i povjesni\u010darka znanosti, istra\u017euje arhivsku gra\u0111u iz podru\u010dja matematike, fizike i astronomije, a posebno se bavi razvitkom matemati\u010dkih metoda i koncepcija koje su omogu\u0107ile nastanak novovjekovne znanosti, te razvoj egzaktnih znanosti i tehnike. Osmislila je i vodi projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu<\/em> i bavi se diseminacijom rezultata istra\u017eivanja te afirmacijom hrvatskog znanstvenog naslje\u0111a u zemlji i svijetu, prezentiraju\u0107i je kao integralni dio hrvatskog identiteta, nagla\u0161avaju\u0107i njen edukativni i odgojni potencijal.<\/p>\n\n\n\n U povodu 400. obljetnice Dominisove smrti autorica je izlo\u017ebe Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba<\/em>, kojom se \u017eeljelo o\u017eivjeti sje\u0107anje i odati po\u010dast Dominisu za postignu\u0107a kojima je zadu\u017eio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu ba\u0161tinu.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n