{"id":43624,"date":"2024-11-28T14:06:17","date_gmt":"2024-11-28T14:06:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43624"},"modified":"2024-11-28T14:06:17","modified_gmt":"2024-11-28T14:06:17","slug":"izlozba-dualnost-milene-pavlovic-barili-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43624","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eDualnost Milene Pavlovi\u0107 Barili\u201c u Beogradu"},"content":{"rendered":"\n<p>7.11.2024.\u2013 17.3.2025.<\/p>\n\n\n\n<p>Muzej savremene umetnosti, U\u0161\u0107e 10, Beograd<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Izlo\u017ebom Dualnost Milene Pavlovi\u0107 Barili predstavlja se stvarala\u0161tvo na\u0161e zna\u010dajne umetnice i isti\u010de njen doprinos srpskoj ali i svetskoj modernoj umetnosti u me\u0111uratnom periodu. Postavka otkriva jedinstvo sna\u017ene, originalne i nekonvencionalne li\u010dnosti Milene Barili sa savremenim, sofisticiranim umetni\u010dkim senzibilitetom, koje objedinjuje racionalno i emocionalno, kao i elemente inovativnog i tradicionalnog. Njena umetni\u010dka i \u017eivotna ekspresija stvorila je opus koji se sagledava kao deo slo\u017eenog semioti\u010dkog sistema koji povezuje naizgled disonantne ali u su\u0161tini harmoni\u010dno uskla\u0111ene stvarala\u010dke forme u oblastima slikarstva, poezije, modnog i grafi\u010dkog dizajna.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u017divot Milene Pavlovi\u0107 Barili (Po\u017earevac, 1909 \u2013 Njujork, 1945), iako kratak, bio je izuzetno buran i sadr\u017eajan. Pripadala je generaciji umetnika iz na\u0161eg regiona koji su inspiraciju i obrazovanje tra\u017eili u evropskim kulturnim centrima. Me\u0111utim, Milenin \u017eivotni put ostao je direktno integrisan u evropske umetni\u010dke tokove, \u010dime se izdvojila kao umetnica koja je delovala unutar tih okvira bez prilago\u0111avanja lokalnim kontekstima. Njena dela su pro\u017eeta simbolima, metaforama, poezijom, naracijom i reminiscencijama na anti\u010dku i renesansnu estetiku, \u0161to njenu umetnost \u010dini autorefleksivnom, duboko ispovednom i melanholi\u010dnom, sa narativnim slojevima koji odra\u017eavaju li\u010dni svet i evropsku umetni\u010dku tradiciju. Upravo zbog ovog specifi\u010dnog pristupa slikarstvo Milene Pavlovi\u0107 Barili je tek kasnije dobilo zaslu\u017eenu pa\u017enju i bilo prepoznato kao prete\u010da postmodernizma, s naglaskom na postmetafizi\u010dkim karakteristikama i promi\u0161ljanju nadrealnih svetova, simbolike, dualnosti i subjektivnih vizija stvarnosti. Njena umetnost, percipirana u vreme svog nastanka kao preuranjena za \u0161iru publiku na doma\u0107oj sceni, s vremenom je postala priznata kao inovativna i vizionarska.<\/p>\n\n\n\n<p>Fenomen dualnosti u umetnosti Milene Pavlovi\u0107 Barili, kao jedna od osobenosti koje markiraju njen opus u istoriji umetnosti 20. veka u Srbiji i Jugoslaviji, pro\u017eima sve aspekte njenog stvarala\u0161tva, od tema koje obra\u0111uje do formalnih i estetskih re\u0161enja. Na jednoj strani, njen rad se oslanja na klasi\u010dnu estetiku inspirisanu renesansnom umetno\u0161\u0107u, anti\u010dkom mitologijom i simbolima, dok s druge otkriva tada savremene nadrealisti\u010dke i metafizi\u010dke elemente koji nagla\u0161avaju unutra\u0161nja stanja, snove i emocionalnu varijabilnost. Pojam dualnosti u\u010ditavamo i u specifi\u010dnoj ikonografiji i emocionalnom prosedeu njenih dela \u2013 svetle, lepr\u0161ave forme i fantazmagori\u010dne scene \u010desto su u kontrastu sa melanholi\u010dnim, introspektivnim figurama i tonovima, posebno u portretima i autoportretima. Ove figure, naj\u010de\u0161\u0107e \u017eena, mogu se prepoznati kao umetni\u010dki prikaz njenog unutra\u0161njeg sveta refleksije sopstvenih emocija i \u017eivotnih iskustava. Scene koje slika obavijene su velovima snova i fantazije, u atmosferi izme\u0111u stvarnosti i iluzije.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi aspekt fenomena dualnosti odnosi se na karijeru Milene Barili podeljenu izme\u0111u \u201evisoke umetnosti\u201d i primenjene umetnosti \u2013 mode i komercijalnog dizajna. Iako su koreni njenog stvarala\u0161tva bili duboko u evropskoj tradiciji, uspela je da se prilagodi savremenim trendovima u Njujorku, gde se preselila iz Evrope. Rade\u0107i kao modna ilustratorka i dizajnerka kako bi sebi obezbedila egzistenciju i stekla mogu\u0107nosti da slika i izla\u017ee, pronalazila je na\u010dine da unese umetni\u010dku rafiniranost u komercijalne radove, \u010duvaju\u0107i integritet svog izraza. Naposletku, njen rad odra\u017eava i dualnost izme\u0111u realnih \u017eivotnih okolnosti i umetni\u010dkih vizija. Dok je \u017eivela u surovim vremenima izme\u0111u dva svetska rata, suo\u010davaju\u0107i se sa izazovima izgnanstva, bolesti i li\u010dnih gubitaka, stvarala je slikarstvo i poeziju sveta snova, melanholije i idealizovane pro\u0161losti, gde mitovi i legende dobijaju nove, li\u010dne interpretacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Fenomen dualnosti u umetnosti Milene Barili ogleda se na liniji izme\u0111u introspektivnog i univerzalnog, klasi\u010dnog i modernog, komercijalnog i umetni\u010dkog, stvarnog i imaginarnog. Kao umetnica koja nije poznavala geografske ili kulturne granice, deluju\u0107i spram evropskih i svetskih umetni\u010dkih pokreta, iza sebe je ostavila dela koja reflektuju savremene tendencije toga vremena. Upravo ova sposobnost da se pove\u017ee direktno sa globalnim umetni\u010dkim tendencijama, izbegavaju\u0107i prilago\u0111avanje lokalnim uslovima, ukazuje na zna\u010daj Milene Pavlovi\u0107 Barili kao umetnice koja je delovala suvereno u kretanjima glavnih svetskih umetni\u010dkih tokova.<\/p>\n\n\n\n<p>Na izlo\u017ebi \u0107e biti predstavljeno oko 150 dela: slika, crte\u017ea, poezije, modnih ilustracija i dokumentarnog materijala iz kolekcija Muzeja savremene umetnosti, Fondacije Milenin dom \u2013 Galerije Milene Pavlovi\u0107 Barilli iz Po\u017earevca, Narodnog muzeja Srbije, Avala film way, Arhiva Jugoslovenske kinoteke i Filmskog centra Srbije.<\/p>\n\n\n\n<p>Muzej savremene umetnosti posebno zahvaljuje Fondaciji Milenin dom \u2013 Galeriji Milene Pavlovi\u0107 Barilli iz Po\u017earevca, na saradnji i podr\u0161ci u realizaciji ove izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorka izlo\u017ebe: mr Mi\u0161ela Blanu\u0161a<\/p>\n\n\n\n<p>Asistentkinje autorke izlo\u017ebe: Kristina Armu\u0161 i Zlata Vu\u010deti\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-muzej-savremene-umetnosti\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"fIilf34LIR\"><a href=\"https:\/\/msub.org.rs\/exhibition\/dualnost-milene-pavlovic-barili\/\">Dualnost Milene Pavlovi\u0107 Barili<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Dualnost Milene Pavlovi\u0107 Barili&#8221; &#8212; Muzej Savremene Umetnosti\" src=\"https:\/\/msub.org.rs\/exhibition\/dualnost-milene-pavlovic-barili\/embed\/#?secret=flzeeyldpJ#?secret=fIilf34LIR\" data-secret=\"fIilf34LIR\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43625,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-43624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dualnost.jpg?fit=1600%2C1135&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":43624,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":43624,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":43624,"position":2},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":43624,"position":3},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":43624,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":43624,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43624"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43626,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43624\/revisions\/43626"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43625"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}