U petak, 29. studenoga 2024., s po\u010detkom u 18 sati u Sali za vjen\u010danja u Vodnjanu (Narodni trg) odr\u017eat \u0107e se predavanje dr. sc. Milana Rado\u0161evi\u0107a \u201cSu\u0111enje generaciji: vodnjanski antifa\u0161isti na Specijalnom sudu 1939.\u201d. Predavanje se odr\u017eava u okviru programa \u201cUpoznajmo Vodnjan \u2013 Conosciamo Dignano\u201d, s ciljem predstavljanja i popularizacije rezultata znanstvenih i stru\u010dnih istra\u017eivanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetni\u010dkih polja s podru\u010dja Grada Vodnjana. Organizatori su Grad Vodnjan \u2013 Dignano, Istarsko povijesno dru\u0161tvo \u2013 Societ\u00e0 Storica Istriana i Knji\u017enica Vodnjan \u2013 Biblioteca di Dignano.<\/p>\n\n\n\n
O predavanju:<\/p>\n\n\n\n
Grad Vodnjan od samih se po\u010detaka pozicionirao kao jedno od sredi\u0161ta antifa\u0161isti\u010dkog otpora u Istri: tragi\u010dni sukob iz 1920. godine, poznat kao \u201cVodnjanska bitka\u201d, ozna\u010dio je prve \u017ertve u srazu radni\u0161tva s karabinjerima i fa\u0161istima. Unato\u010d svoj surovosti fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima tijekom naredna dva desetlje\u0107a, Vodnjanci, poput mnogih drugih Istrana, nisu odustajali od otpora i borbe za slobodu. Kako bi suzbila rastu\u0107i antifa\u0161isti\u010dki pokret, fa\u0161isti\u010dka vlast pod vodstvom Benita Mussolinija osnovala je 1926. godine Specijalni sud za za\u0161titu dr\u017eave (Tribunale Speciale per la Difesa dello Stato). Do 1943. godine pred ovim sudom osu\u0111eno je 182 stanovnika s podru\u010dja dana\u0161nje Istarske \u017eupanije i rije\u010dkog podru\u010dja. Zajedno su osu\u0111eni na ukupno 1517 godina zatvora, a petorica su pogubljena. Godine 1939., me\u0111u optu\u017eenicima su se, uz istaknute pulske komuniste poput Franje Nefata (budu\u0107eg gradona\u010delnika Pule), Bruna Kosa, Antuna Kapuralina i dr., na\u0161la i dvanaestorica Vodnjanaca. Osu\u0111eni su na vi\u0161egodi\u0161nje kazne zbog \u201csudjelovanja u komunisti\u010dkoj organizaciji i propagandi\u201d, odnosno umno\u017eavanja i distribucije ilegalnih letaka kojima su se protivili talijanskoj podr\u0161ci nacionalisti\u010dko-fa\u0161isti\u010dkim snagama generala Francisca Franca u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu. Nakon odslu\u017eenja kazni i povratku u Istru pridru\u017eili su se NOB-u do kona\u010dnog oslobo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n
O predava\u010d:<\/p>\n\n\n\n
Dr. sc. Milan Rado\u0161evi\u0107 (Pula, 1983.), vi\u0161i znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci, Podru\u010dne jedinice u Puli. U okviru znanstvenoga i stru\u010dnog djelovanja prou\u010dava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u XX. stolje\u0107u, posebno politi\u010dku povijest s naglaskom na antifa\u0161izam te socijalnu povijest s naglaskom na javnozdravstvene procese. Ve\u0107 dvadesetak godina aktivno prati i promi\u010de kori\u0161tenje digitalnih alata u historiografiji, kako u istra\u017eiva\u010dkom tako i u popularizacijskom aspektu. Sudjelovao u vi\u0161e bilateralnih znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih projekata te bio suvoditeljem projekta \u201eStolje\u0107e europskog antifa\u0161izma. Istra izme\u0111u lokalnog i globalnog\u201c te \u201cDigitalizacija historiografske literature\u201d.. Objavio je tri autorske i tri uredni\u010dke knjige te stotinjak stru\u010dnih i znanstvenih radova, osvrta, priop\u0107enja, prikaza, kataloga izlo\u017ebi. Autor je koncepta i postava Memorijalne ku\u0107e Joakima Rakovca. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveu\u010dili\u0161tu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu i Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku pri komentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Suosniva\u010d je i predstavnik Istarskog povijesnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Pozivnica \u2013 Invito<\/a><\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n