{"id":43519,"date":"2024-11-25T09:38:21","date_gmt":"2024-11-25T09:38:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43519"},"modified":"2024-11-25T09:41:29","modified_gmt":"2024-11-25T09:41:29","slug":"marin-blazenovic-prikaz-leksikon-utvrda-hrvatske-srednji-i-rani-novi-vijek-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43519","title":{"rendered":"Marin Bla\u017eenovi\u0107 &#8211; prikaz &#8211; &#8220;Leksikon utvrda Hrvatske. Srednji i rani novi vijek&#8221;, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kre\u0161imir Regan, Vlatka Duga\u010dki (ur.), <em>Leksikon utvrda Hrvatske. Srednji i rani novi vijek<\/em>, Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Zagreb 2024, 807 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U nakladi Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea, kao dio niza posebnih izdanja, objavljen je leksikon naziva <em>Leksikon utvrda Hrvatske. Srednji i rani novi vijek. <\/em>Djelo je nastalo povodom 104. godi\u0161njice nastanka prvog leksikonskog prikaza hrvatskih utvrda Gjure Szabe <em>Sredovje\u010dni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji<\/em>, sa glavnim ciljem sintetiziranja i obuhva\u0107anja svih dosada\u0161njih spoznaja o srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj obrambenoj arhitekturi Hrvatske. Postavljeni vremenski okvir obuhva\u0107a utvrde nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva 476. godine do potpisivanja \u017ditvanskoga mira 1606. godine, \u010dime je okon\u010dan rat izme\u0111u Habsbur\u0161ke Monarhije i Osmanskoga Carstva. Prostorni okvir Leksikona obuhva\u0107a Hrvatsku u njenim suvremenim granicama. Leksikon zapo\u010dinje navo\u0111enjem suradnika, zatim izvora fotografija i akreditiranjem fotografa i ilustratora \u010diji su radovi kori\u0161teni u Leksikonu. Potom slijedi Predgovor te Popis kratica, nakon \u010dega slijedi prikaz utvrda abecednim redoslijedom u 1075 \u010dlanaka. Na kraju Leksikona nalazi se Kazalo osobnih imena.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U predgovoru urednici isti\u010du da Leksikon obuhva\u0107a spoznaje prija\u0161njih autora koji su se bavili temom srednjovjekovnih i novovjekovnih fortifikacija te najnovija istra\u017eivanja pojedinih utvrda. Obja\u0161njava se koncept Leksikona i podjela na tri osnovna dijela, pri \u010demu su \u010dlanci o utvrdama nosivi dio. Svaki \u010dlanak koncipiran je u \u010detiri dijela, pri \u010demu su u prvome dane tipolo\u0161ka klasifikacija utvrde te njezina lokacija. U drugome je prikazana povijest utvrde, zatim u tre\u0107em opis utvrde, dok se u \u010detvrtome dijelu daje popis literature. Tipolo\u0161ki utvrde su razvrstane u \u0161est osnovnih skupina (kasnoanti\u010dka ili ranosrednjovjekovna utvrda, gradi\u0161te, tvrdi grad, srednjovjekovni ka\u0161tel, renesansni ka\u0161tel, kula). Me\u0111utim, urednici isti\u010du da se za pojedine utvrde takva podjela nije mogla provesti zbog slabe u\u0161\u010duvanosti, te je u takvim slu\u010dajevima kori\u0161tena sintagma \u201esrednjovjekovna utvrda\u201c ili \u201enovovjekovna utvrda\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U glavnome dijelu Leksikona, abecednom prikazu srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih utvrda na prostoru Hrvatske (1-773), prikazani su svi dostupni podatci za pojedinu utvrdu. Na taj na\u010din uklju\u010deni su podatci iz literature, povijesnih izvora, arheolo\u0161kih istra\u017eivanja, a primjeri kod kojih je to bilo mogu\u0107e potkrijepljeni su fotografskim prikazom, skicom tlocrta ili situacijskim planom dostupnim u arhivu. S obzirom da se uz pojedina mjesta ve\u017ee vi\u0161e lokaliteta srednjovjekovnih ili ranovnovovjekovnih utvrda, diferencijacija je u \u010dlancima napravljena na na\u010din da se naveo naziv mjesta te hifenom odvojen naziv lokaliteta, primjerice \u201eBelaj \u2013 Possert\u201c. U \u010dlancima su uklju\u010dene i fortificirane sakralne gra\u0111evine, poput utvr\u0111enih samostana (Bijela, Blaca, Crikvenica\u2026) U \u010dlanke su uklju\u010deni i kartografski izvori, ukoliko postoje za odre\u0111enu utvrdu. Pritom je navedeno o kojem se zemljovidu radi, vrijeme nastanka zemljovida te na\u010din na koji je utvrda na njemu prikazana. Time je ostvaren cjeloviti pristup prou\u010davanja teme fortifikacijske arhitekture, \u0161to se posebice nagla\u0161ava u suvremenim burgolo\u0161kim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na kraju Leksikona nalazi se Kazalo osobnih imena (775-807) u kojemu su abecednim redoslijedom popisani \u010dlanovi plemi\u0107kih obitelji koji se spominju kao vlasnici utvrda. Na taj na\u010din olak\u0161ano je snala\u017eenje i pretra\u017eivanje Leksikona, s obzirom da se radi o obimnoj gra\u0111i i prikazu svih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih utvrda na prostoru dana\u0161nje Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Klasi\u010dni popis literature sa navo\u0111enjem potpunih bibliografskih jedinica na kraju djela nije uklju\u010den u ovaj Leksikon, nego su na kraju svakoga \u010dlanka istaknute glavne jedinice literature koje se odnose na \u010dlanak.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zaklju\u010dno, mo\u017ee se re\u0107i da su urednici i suradnici Leksikona ispunili zadani cilj cjelovitog i sistematiziranog prikaza dostupnih podataka o srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim utvrdama na prostoru dana\u0161nje Hrvatske. Prikazani podatci uklju\u010duju povijesne izvore, podatke dostupne iz arheolo\u0161kih istra\u017eivanja, kartografske izvore, arhivske izvore, fotografije terenskih obilazaka i rekognosciranja terena te tlocrte i situacijske planove. Nakon Szabinog djela <em>Sredovje\u010dni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji<\/em>, gdje mnoge utvrde nisu prikazane jer nisu bile poznate Szabi, ovaj Leksikon je prvo djelo koje sistematski prikazuje podatke za 1075 utvrda na prostoru dana\u0161nje Hrvatske. Time je Leksikon osobito zna\u010dajan za daljnja burgolo\u0161ka istra\u017eivanja, a zanimljiv je i \u010ditateljima koji \u017eele saznati vi\u0161e o utvrdi koja se nalazi, ili se nekada nalazila, u njihovu mjestu stanovanja.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Marin Bla\u017eenovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-43519","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43519"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43521,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43519\/revisions\/43521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}