33. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne bila je povod za gostovanje povjesni\u010dara i ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Republike Hrvatske (HMDCDR), prof. dr. sc. Ante Nazora, u Dnevniku RTV Herceg-Bosne u kojem se osvrnuo na ulogu Republike Hrvatske, Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne) i Hrvatskog vije\u0107a obrane tijekom rata u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
Nazorovo gostovanje je mogu\u0107e pogledati ovdje<\/a>, a preneseno je i na web stranici<\/a> Hrvatskog medijskog servisa. <\/p>\n\n\n\n Nazor je, komentiraju\u0107i \u201cpri\u010de o odgovornosti Hrvatske, poku\u0161aju Hrvatske za podjelu BiH, za agresiju na BiH\u201d izjavio da su one \u201cla\u017ei, neutemeljene na izvorima\u201d te da su \u201c\u010dinjenice upravo suprotne\u201d. <\/strong>Ovim bismo putem htjele podsjetiti prof. dr. sc Antu Nazora, povjesni\u010dara i, kako sam isti\u010de, arheologa te ravnatelja HMDCDR-a koji je osnovan radi \u201distra\u017eivanja istine o Domovinskom ratu i upoznavanja javnosti u zemlji i svijetu s utvr\u0111enim \u010dinjenicama\u201d (Zakon o HMDCDR<\/a>), na vrlo jasne, nedvosmislene i na dokazima utemeljene \u010dinjenice o ratu u Bosni i Hercegovini koje je dokumentirao Me\u0111unarodni kazneni sud za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ). Skrenule bismo pozornost na presudu \u017dalbenog vije\u0107a Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju u predmetu Prli\u0107 i dr. (IT-04-74-A) iz studenog 2017. \u010dija<\/strong> se \u0161esta obljetnica prigodno i bli\u017ei. Radi jednostavnosti i preglednosti, ukazujemo na dostupan sa\u017eetak te presude.<\/a> <\/strong><\/p>\n\n\n\n Naime, 29.11.2017. godine, \u017dalbeno vije\u0107e MKSJ-a izreklo je pravomo\u0107nu presudu kojom su Jadranko Prli\u0107, Slobodan Praljak, Milivoj Petkovi\u0107, Valentin \u0106ori\u0107, Bruno Stoji\u0107 i Berislav Pu\u0161i\u0107 osu\u0111eni za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, kr\u0161enja zakona i obi\u010daja ratova te te\u0161ke povrede \u017denevskih konvencija – za ubojstva, progone na politi\u010dkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, protupravno zatvaranje civila, prisilni rad, itd. Osim toga, dokazano je da je ova \u201cherceg-bosanska \u0161estorka\u201d zajedno s Franjom Tu\u0111manom, Gojkom \u0160u\u0161kom, Jankom Bobetkom i Matom Bobanom sudjelovala u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu koji je za cilj imao \u201costvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogu\u0107io ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja muslimanskog stanovni\u0161tva.\u201d<\/p>\n\n\n\n Ovom je presudom de facto i de iure, na fizi\u010dkim dokazima, svjedo\u010danstvima, dokumentima i drugim izvorima utemeljeno postojanje udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata na \u010delu s hrvatskim politi\u010dkim i vojnim vodstvom, kao i postojanje me\u0111unarodnog sukoba izme\u0111u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Osim spomenute presude, Raspravna i \u017dalbena vije\u0107a MKSJ-a su u drugih \u0161est predmeta na temelju niza dokaza utvrdila da je izme\u0111u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine postojao me\u0111unarodni sukob, da su politi\u010dka rukovodstva RH i HZ(R)HB imala politi\u010dki cilj odvajanja HZ(R)HB iz BiH i priklju\u010denja Republici Hrvatskoj, da je RH imala kontrolu nad HVO, te da je postojala smi\u0161ljena kampanja progona bosanskih Muslimana s teritorija HZ(R)HB koja je uklju\u010divala i po\u010dinjenje ratnih zlo\u010dina i masovno kr\u0161enja ljudskih prava. Rije\u010d je o predmetima Aleksovski (IT-95-14\/1<\/a>), Bla\u0161ki\u0107 (IT-95-14<\/a>), Kordi\u0107 & \u010cerkez (IT-95-14\/2<\/a>), Bralo (IT-95-17<\/a>), Raji\u0107 (IT-95-12<\/a>) te Naletili\u0107 & Martinovi\u0107 (IT-98-34<\/a>). <\/p>\n\n\n\n Nadalje, kad je rije\u010d o Nazorovoj izjavi o \u201cplasiranju dezinformacija o ulozi Hrvatske i HVO-a\u201d te da \u201cmnogi komentatori, pa \u010dak i povjesni\u010dari, govore o Domovinskom ratu bez poznavanja izvora i \u010dinjenica\u201d, ukazujemo na zbornik radova<\/a> \u201cMuslimansko (bo\u0161nja\u010dko) hrvatski rat s posebnim osvrtom na oru\u017eane sukobe i stradanja Hrvata u sredi\u0161njoj Bosni\u201d u \u010dijem je sastavljanju sudjelovao i sam Nazor. Zbornik, nastao na pro\u0161logodi\u0161njem znanstvenom skupu odr\u017eanom u Vitezu, predstavljen je prilikom proslave 33. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne u Mostaru. Hrvatski medijski servis izvijestio je o doga\u0111aju i predstavio sa\u017eetak zaklju\u010daka radova u Zborniku ovdje<\/a>. Zaklju\u010dci istaknuti u ovom sa\u017eetku predstavljaju ozbiljan, zabrinjavaju\u0107 i vrlo problemati\u010dan primjer povijesnog revizionizma, relativizaciju po\u010dinjenih zlo\u010dina hrvatskih snaga, vrije\u0111anja \u017ertava i nepo\u0161tivanje presuda i institucija MKSJ-a i Me\u0111unarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove. Posebno isti\u010demo iznesene tvrdnje o zlo\u010dinu u Ahmi\u0107ima koji se u Zborniku, me\u0111u ostalim, opisuje i kao \u201clegitimna vojna operacija\u201d. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratni zlo\u010din u Ahmi\u0107ima detaljno je istra\u017een i opisan, ponajvi\u0161e tijekom su\u0111enja u predmetu Bla\u0161ki\u0107 (IT-95-14<\/a>) i Kordi\u0107 & \u010cerkez (IT-95-14\/2<\/a>), a izvori i \u010dinjenice, koje direktno osporavaju tvrdnje koje navode autori zbornika, dostupni su u arhivi MKSJ. U samo nekoliko sati, u Ahmi\u0107ima su 16. travnja 1993. godine jedinice Hrvatskog vije\u0107a obrane (HVO) ubile 116 civila bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti i prakti\u010dno sravnile selo sa zemljom. Ve\u0107ina ubijenih bile su starije osobe, \u017eene i djeca, a najmla\u0111a \u017ertva je bila stara tek nekoliko mjeseci. O zlo\u010dinu u Ahmi\u0107ima Antonio Cassese, sudac i prvi predsjednik Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju, govorio je na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n\n\n\n \u201cOno \u0161to se dogodilo 16. travnja 1993. u Ahmi\u0107ima u\u0161lo je u povijest kao jedan od najopakijih primjera \u010dovjeke nehumanosti prema drugom \u010dovjeku. Danas se ime tog malog sela mora dodati dugoj listi prethodno nepoznatih zaselaka i gradova koji nas sje\u0107aju na u\u017easna nedjela zbog kojih zadrhtimo od u\u017easa i srama. Dachau, Oradour sur Glane, Katijn, Marzabotto, Soweto, My Lai, Sabra and Shatila i tolika druga mjesta.\u201d <\/p>\n\n\n\n Detaljni opis po\u010dinjenog zlo\u010dina u Ahmi\u0107ima, kori\u0161tena dokumentacija i sudski epilog dostupni su na web stranici SENSE Centra za tranzicijsku pravdu pod nazivom \u201cAhmi\u0107i – 48 sati pepela i krvi<\/a>.\u201d<\/p>\n\n\n\n Da ovaj zbornik nije izolirani slu\u010daj, pokazuje knjiga povjesni\u010dara Davora Marijana, \u201cRat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.\u201d objavljena 2018. godine u kojoj ratni zlo\u010din u Ahmi\u0107ima opisuje na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n\n\n\n \u201cAhmi\u0107e je napala i zauzela 4. bojna Vojne policije s postrojbom Jokeri. U napadu HVO-a mnogo toga nije jasno osim \u0161to je do kraja dana selo zauzeto i gotovo uni\u0161teno, pri \u010demu je poginulo i ubijeno 88 osoba.\u201d <\/p>\n\n\n\n