{"id":43353,"date":"2024-11-15T23:33:36","date_gmt":"2024-11-15T23:33:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43353"},"modified":"2024-11-15T23:34:55","modified_gmt":"2024-11-15T23:34:55","slug":"sasa-drach-do-posljednjeg-zbora-vladimir-kranjcevic-zivot-i-djelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43353","title":{"rendered":"Sa\u0161a Drach, \u201eDo posljednjeg zbora: Vladimir Kranj\u010devi\u0107 &#8211; \u017eivot i djelo\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Iscrpna biografija dirigenta Vladimira Kranj\u010devi\u0107a (1936.-2020.) nastajala je pet godina. Temelji se na nizu dugih razgovora s maestrom u njegovu domu i pomnom istra\u017eivanju maestrova \u017eivota, vremena i djela. Knjige, novinski \u010dlanci, televizijske i radijske emisije, arhivi i brojni susreti s njegovim u\u010denicima, studentima, kolegama muzi\u010darima i prijateljima, sve su to bili izvori, kako se to u nakladni\u010dkom svijetu danas naziva, za definitivnu biografiju jednog glazbenika. Kad bi jedna takva, definitivna biografija uop\u0107e bila mogu\u0107a. Nije ovo, me\u0111utim, tek vje\u0161to i detaljno napisana saga o dugom i raznovrsnom Kranj\u010devi\u0107evom djelovanju, pa stoga zanimljiva prije svega onima koji su ga poznavali ili su naprosto ljubitelji glazbe. Naime, da bi se Kranj\u010devi\u0107a razumjelo, valjalo je ne\u0161to re\u0107i i o vremenu u kojem je on stvarao. \u010cuvaju\u0107i se elitisti\u010dkog pristupa, ova je opse\u017ena knjiga dala ravnopravno mjesto lokalnim zaljubljenicima u glazbu i velikim zvijezdama vremena (kao \u0161to su Karajan i Ivo Pogoreli\u0107, Mata\u010di\u0107 i Milan Horvat, Ru\u017ea Pospi\u0161 Baldani i Dunja Vejzovi\u0107, Melita Lorkovi\u0107 i Oskar Danon), partijskim i strana\u010dkim birokratima iz provincije i mo\u0107nim ljudima iz zemlje i svijeta (od Stepinca i pape Ivana Pavla II., \u0161panjolske kraljice Sofije i Grace Kelly, Kim Il-sunga i Tita do Franje Tu\u0111mana i Ive Sanadera), a svoje su mjesto tu na\u0161li i glazbeni kriti\u010dari koji za maestra nisu uvijek imali razumijevanja. Opisuju se nastupi u socijalisti\u010dkim tvorni\u010dkim halama i zaba\u010denim mjestima, ali i muziciranje po katedralama i presti\u017enim dvoranama glazbenih metropola (Musikverein u Be\u010du, Grand Amphith\u00e9\u00e2tre de la Sorbonne u Parizu, Op\u00e9ra de Monte-Carlo, Teatro La Fenice di Venezia, beogradski Sava centar i Kolarac, zagreba\u010dki Hrvatski glazbeni zavod, HNK i Vatroslav Lisinski). Ovo nije samo zanimljiva biografija jednog osebujnog i agilnog glazbenika, profesora i dirigenta, temeljena prije svega na njegovim razmi\u0161ljanjima i sje\u0107anjima. Ovo je \u0161iroka freska jednog doba, politi\u010dkih i dru\u0161tvenih prilika, burnih vremena u kojima se Kranj\u010devi\u0107 vje\u0161to i okretno snalazio, razdoblja u kojem je ostavio sna\u017ean trag, razvijaju\u0107i pedago\u0161ki i menad\u017eerski potencijal, ba\u0161 kao i svoj umjetni\u010dki credo. Iza Vladimira Kranj\u010devi\u0107a ostale su tisu\u0107e njegovih \u0111aka, amatera i profesionalaca, pjeva\u010da i instrumentalista, pedagoga i dirigenata, zaljubljenika u glazbu. Ostali su svi oni kojima je maestro nastojao prenijeti ljubav prema glazbi kao svoj kona\u010dni duhovni poriv.<br>Ova knjiga napisana je za sve njih.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8216;Ova knjiga monografskog zna\u010daja od prvih stranica osvaja ne samo pitkim i dinami\u010dnim stilom kojim komunicira s \u010ditateljem nego i \u0161irinom pogleda kojim prati \u017eivot dirigenta i pedagoga Vladimira Kranj\u010devi\u0107a. A na tom su \u017eivotnom obzoru brojni ljudi i doga\u0111aji koji su obilje\u017eili \u017eivot ovog umjetnika i ostavili velik trag u hrvatskoj umjetni\u010dkoj, dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj stvarnosti. Autor s velikim razumijevanjem konteksta prikazuje lik Vladimira Kranj\u010devi\u0107a, opisuju\u0107i brojna zbivanja iz kojih ovaj umjetnik izranja kao jedna od najistaknutijih hrvatskih osobnosti druge polovice 20. i po\u010detka 21. stolje\u0107a. Zahvaljuju\u0107i autoru i njegovom poznavanju teme knjiga se \u010dita gotovo u jednom dahu dok zanimljivo pripovijeda o jednom \u017eivotu i vremenu.&#8217;<br>Erika Krpan<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8216;Vladimir Kranj\u010devi\u0107 bio je u Zagrebu jedan od posljednjih ljudi s aurom njegova autenti\u010dnog gra\u0111anina. Premda je pripadao obitelji koja se u grad doselila tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a nastaniv\u0161i se na tada\u0161njem novom gradskom obodu du\u017e Zvonimirove ulice, bio je u ova posljednja doba novog tisu\u0107lje\u0107a idealtipski stari Zagrep\u010danin. Sa\u0161a Drach je u razgovorima s njim u isto vrijeme sastavljao knjigu Kranj\u010devi\u0107eva \u017eivota i jednu od najdragocjenijih malih povijesti Zagreba uop\u0107e. Ovo je knjiga o glazbi i o \u017eivotu, o transformacijama jedne zajednice pred kraj dvadesetog stolje\u0107a, ali, na neki vrlo neobi\u010dan na\u010din, i knjiga o na\u010dinima funkcioniranja hrvatskog dru\u0161tva u razli\u010dita vremena. Kranj\u010devi\u0107 je kao klasi\u010dni starovremenski zborovo\u0111a (a ne samo dirigent, glazbenik ili pedagog) bio onaj koji je vladao svakodnevicama svojih zborista, a pritom je bio majstor anegdote i detalja u razgovoru, koji je u Drachu na\u0161ao najboljeg mogu\u0107eg sugovornika. Onog koji je umio ispri\u010dati povijest ku\u0107e i stana na \u010detvrtom katu s ugla Nodilove ulice, i koji je bio svjestan kulturolo\u0161ke i emocionalne vrijednosti Plani\u0107eva ormara. Kranj\u010devi\u0107 bi vjerojatno bio ganut ovom knjigom, ali mo\u017eda je i bolje \u0161to je to ganu\u0107e prepu\u0161teno budu\u0107im \u010ditateljima. Oni su, zahvaljuju\u0107i ovoj knjizi, kustosi Kranj\u010devi\u0107eva \u017eivota i svijeta.&#8217;<br>Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Sa\u0161a Drach ro\u0111en je 1961. u Zagrebu, gdje je studirao Komparativnu knji\u017eevnost i Anglistiku na Filozofskom fakultetu. Od studentskih dana pi\u0161e i prevodi za novine, radio, televiziju i \u010dasopise. Radio je kao knji\u017ear i antikvar, izdava\u010d, redaktor, prevodilac, urednik i novinar. Zanima se za film, kazali\u0161te, knji\u017eevnost, fotografiju, strip i glazbu. Preveo je \u0161ezdesetak i objavio tri autorske knjige, Dnevnik bez reda (2012. i 2019.), Pri\u010de o jazzu i drugi zapisi (2016.) i Svijet jazza: Od Adorna do Johna Zorna (2018.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.sandorf.hr\/\">http:\/\/www.sandorf.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43354,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-43353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Do-posljednjeg-zbora.jpg?fit=1226%2C1800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":43353,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":43353,"position":1},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":43353,"position":2},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":43353,"position":3},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":43353,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53171,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53171","url_meta":{"origin":43353,"position":5},"title":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca &#8220;Partizani&#8221; u Beogradu i Novom Sadu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca \"Partizani\" odr\u017eana su 7. i 8. svibnja 2026. u Muzeju Jugoslavije u Beogradu i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu. Izvori i dodatne obavijesti: https:\/\/www.facebook.com\/AkademskaKnjiga https:\/\/www.portalnovosti.com\/bez-partizanskog-pokreta-sve-bi-bilo-drukcije https:\/\/muzej-jugoslavije.org\/program\/promocija-knjige-partizani-jozeta-pirjevca\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43353"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43357,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43353\/revisions\/43357"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}