{"id":43350,"date":"2024-11-15T23:28:16","date_gmt":"2024-11-15T23:28:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43350"},"modified":"2024-11-15T23:28:16","modified_gmt":"2024-11-15T23:28:16","slug":"walter-isaacson-elon-musk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43350","title":{"rendered":"Walter Isaacson, \u201eElon Musk\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Walter Isaacson odu\u0161evljava \u010ditatelje diljem svijeta biografijom najkontroverznije osobe modernog doba \u2013 Elona Muska. Ta nevjerojatna i intimna pri\u010da o inovatoru koji iz dana u dan istodobno i o\u010darava i sabla\u017enjava svjetsku javnost upoznaje \u010ditatelje s neukrotivim vizionarom koji nas je uveo u epohu elektri\u010dnih vozila, privatnih svemirskih letova i umjetne inteligencije. Ah, da \u2013 Elon Musk preuzeo je i Twitter.<\/strong><br><br>U Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici malog su Elona redovito tukli u \u0161koli. Jednom su ga neki nasilnici bacili niz betonske stube i tako izudarali nogama da mu je lice bilo ote\u010deno do neprepoznatljivosti. Proveo je tjedan dana u bolnici. Ali fizi\u010dki bol bio je podno\u0161ljiviji od emocionalne boli koju mu je nanosio otac \u2013 in\u017eenjer, <em>slobodni strijelac<\/em> i karizmati\u010dni sanjar.<br>Otac je dugo utjecao na njegovo psihi\u010dko zdravlje i stabilnost. Elon Musk odrastao je u \u010dovjeka istodobno tvrda i ranjiva, katkad i djetinjasta, iznimno sklona riziku i dramatiziranju. Elon Musk duboko vjeruje u svoju epsku misiju, a njegova ga je manijakalna \u017eestina, katkad i grubost, dovodila do samog ruba razaranja svega \u0161to bi ga okru\u017eivalo.<br>Godine 2021. uspje\u0161no je 31. put lansirao rakete SpaceX, prodao gotovo milijun automobila Tesla i postao najbogatiji \u010dovjek na svijetu. No po\u010detkom 2022. pokajni\u010dki je govorio o svojem nagonu za dramatiziranjem. \u00bbMoram pobijediti taj krizni mentalitet koji me prati ve\u0107 \u010detrnaest godina, a mo\u017eda i ve\u0107i dio \u017eivota\u00ab, izjavio je.<br>Bio je to, ipak, samo \u010deznutljiv komentar, a ne \u010dvrsta odluka. Unato\u010d toj nakani, kri\u0161om je kupovao dionice Twittera, najve\u0107eg <em>igrali\u0161ta<\/em> na svijetu. Cijeloga \u017eivota, kad god bi se na\u0161ao u \u0161kripcu ili se osje\u0107ao ugro\u017eenim, vra\u0107ao se na one u\u017ease koje je neko\u0107 pretrpio na \u0161kolskom igrali\u0161tu, i to unato\u010d \u010dinjenici \u0161to je odavno bio u prilici kupiti i to igrali\u0161te i jo\u0161 \u0161to\u0161ta.<br>Dvije ga je godine u stopu pratio Walter Isaacson. Sjedio je s Muskom na sastancima, obilazio tvornice i satima razgovarao ne samo s njim nego i s njegovim ro\u0111acima, prijateljima, suradnicima i suparnicima. Tako je nastala ova pri\u010da, najprije do\u017eivljena, a onda zapisana, puna ludih Muskovih pothvata i pravog pravcatog kaosa, koja traga za odgovorom na pitanje jesu li demoni koji progone Muska oni isti koji stvaraju inovacije i napredak.<br><br>S engleskoga preveo Marko Maras.<br><br>O autoru<br>Walter Isaacson autor je biografija znamenitih ljudi \u2013 ameri\u010dke biokemi\u010darke Jennifer Doudna, renesansnog umjetnika i znanstvenika Leonarda da Vincija, (objavljene u \u0160kolskoj knjizi <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/leonardo-da-vinci-biografija.html\" target=\"_blank\"><em>Leonardo da Vinci &#8211; Biografija<\/em><\/a>), potom suosniva\u010da tvrtke Apple Stevea Jobsa, nobelovca Alberta Einsteina (objavljene u \u0160kolskoj knjizi pod naslovom <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/einstein-njegov-zivot-njegov-svemir.html\" target=\"_blank\"><em>Einstein &#8211; Njegov \u017eivot, njegov svemir<\/em><\/a>), ameri\u010dkog diplomata i politi\u010dara njema\u010dkog podrijetla Henryja Kissingera te ameri\u010dkog dr\u017eavnika Benjamina Franklina. Autor je i knjige <em>Inovatori \u2013 Kako je skupina hakera, genijalaca i osobenjaka pokrenula digitalnu revoluciju<\/em> (objavljene u \u0160kolskoj knjizi <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/inovatori-kako-je-skupina-hakera-genijalaca-i-osobenjaka-pokrenula-digitalnu-revoluciju.html\" target=\"_blank\"><em>INOVATORI \u2013 kako je skupina hakera, genijalaca i osobenjaka pokrenula digitalnu revoluciju<\/em><\/a>) i koautor knjige <em>The Wise Men<\/em>. Bio je urednik lista <em>Time<\/em> i izvr\u0161ni direktor CNN-a i Instituta Aspen. Dodijeljena mu je medalja National Humanities 2023. godine. Predaje na Sveu\u010dili\u0161tu Tulane i \u017eivi sa suprugom u New Orleansu. <em>Posjetite ga na Isaacson.Tulane.edu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 660<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2024<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/elon-musk-28575.html\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/elon-musk-28575.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43351,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-43350","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Musk.jpg?fit=706%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":43350,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":43350,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":43350,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":43350,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":43350,"position":4},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54260,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54260","url_meta":{"origin":43350,"position":5},"title":"Hrvoje Kekez, &#8220;The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ovih dana iz tiska je iza\u0161la znanstvena monografija prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza o Bitci na Krbavskom polju 1493. godine naslovljena The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za povijest Istra\u017eiva\u010dkog centra za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd iz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Kekez-KRBAVA.jpg?fit=473%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43350"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43350\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43352,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43350\/revisions\/43352"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43351"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}