{"id":43317,"date":"2024-11-14T21:17:08","date_gmt":"2024-11-14T21:17:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43317"},"modified":"2024-11-14T21:59:06","modified_gmt":"2024-11-14T21:59:06","slug":"dragan-markovina-marsal-na-poljudu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43317","title":{"rendered":"Dragan Markovina, \u201eMar\u0161al na Poljudu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Ima li i\u010dega prirodnijeg od Tita koji se na bijeloj Vespi spu\u0161ta u grad iz \u0161kvera? U kakvom su odnosu bili vo\u0111a biv\u0161e dr\u017eave i Split, a u kakvom su mogli biti? Za\u0161to je njegov djelomi\u010dni opona\u0161atelj na \u010delu novostvorene dr\u017eave mogao postati predsjednik, ali nije mogao osvojiti srce dalmatinske prijestolnice i ekipe s Poljuda? Kako izgleda melankolija ljudi na odlasku, koji se svaki na svoj na\u010din mire s povijesnim porazom? Kakav je bio tok svijesti protagonista raspada re\u010dene dr\u017eave, a kakav onih koji su u tom raspadu bili puki statisti? To su pitanja koja otvara i teme kojima se bavi drugo proznofikcijsko ostvarenje povjesni\u010dara i publicista Dragana Markovine, koje ovaj put dobiva i romaneskni zamah \u2013 s okusom mora i soli, gor\u010dine ali i miline, one hedonisti\u010dke. U kolopletu pri\u010da o sasvim nedavnoj i ve\u0107 ne\u0161to nam davnijoj pro\u0161losti, <em>Mar\u0161al na Poljudu <\/em>govori nam umnogome i mo\u017eda ponajprije o \u2013 sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Dinko Tele\u0107an<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Dragan Markovina<\/strong> (Mostar, 1981.) povjesni\u010dar je, publicist i pisac. Od 2004. do 2014. radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom razdoblju stekao je titulu doktora znanosti i docenturu iz povijesti. Autor je knjiga <em>Izme\u0111u crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sje\u0107anja <\/em>(Zagreb \u2013 Sarajevo, 2014.), <em>Ti\u0161ina pora\u017eenog grada: eseji, pri\u010de, kolumne <\/em>(Mostar, 2015.), <em>Povijest pora\u017eenih <\/em>(Zagreb, 2015., Sarajevo, 2016.), <em>Jugoslavenstvo poslije svega <\/em>(Beograd, 2015.), <em>Doba kontrarevolucije <\/em>(Zagreb, 2017.), <em>Usamljena djeca juga <\/em>(Split, 2018., Beograd, 2019.) <em>Jugoslavija u Hrvatskoj (1918. \u2013 2018.): od euforije do tabua <\/em>(Zagreb, 2018.), <em>Libanon na Neretvi: kultura sje\u0107anja, kultura zaborava <\/em>(Mostar, 2019.), <em>Neum, Casablanca <\/em>(Sarajevo, 2021.), <em>Povijest, politika, popularna kultura <\/em>(Zagreb, 2022.), <em>Partizani prohodu <\/em>(Beograd, 2022.) i <em>14. Februar 1945. <\/em>(Sarajevo, 2023.). Dobitnik je nagrade \u201eMirko Kova\u010d\u201c za knjigu <em>Izme\u0111u crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sje\u0107anja <\/em>2015. te nagrade \u201eZdravko Grebo\u201c za esej iz knjige <em>Libanon na Neretvi <\/em>2019. godine. Jedan je od autora tekstova u zbornicima <em>Stigma totalitarizma <\/em>i <em>Politi\u010dka upotreba pro\u0161losti<\/em>. Redoviti je kolumnist portala Telegram, sarajevskog Oslobo\u0111enja, portala Pe\u0161\u010danik i portala Velike pri\u010de te autor emisije \u201eU kontru sa Draganom Markovinom\u201c na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je KaP-a: Kor\u010dula after partyja, nove inkarnacije Kor\u010dulanske ljetne \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Beletristika doma\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 144<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: rujan 2024.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/marsal-na-poljudu\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/marsal-na-poljudu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/kultura\/tito-je-u-to-sam-apsolutno-siguran-mentalno-bio-splicanin-snimka-s-uplakanog-poljuda-to-nije-slucajno-15510093\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/kultura\/tito-je-u-to-sam-apsolutno-siguran-mentalno-bio-splicanin-snimka-s-uplakanog-poljuda-to-nije-slucajno-15510093<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/tito-i-tudman-dijele-jedno-ni-jedan-ni-dugi-nisu-razumjeli-jug-nisu-voljeli-dalmaciju-15508941\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/tito-i-tudman-dijele-jedno-ni-jedan-ni-dugi-nisu-razumjeli-jug-nisu-voljeli-dalmaciju-15508941<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/markovina-tito-je-ostao-opsjednut-austro-ugarskom-kao-i-krleza-zato-se-nikako-nisu-razumjeli-s-beogradom\/\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/markovina-tito-je-ostao-opsjednut-austro-ugarskom-kao-i-krleza-zato-se-nikako-nisu-razumjeli-s-beogradom\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/marsal-na-poljudu\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/marsal-na-poljudu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43318,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-43317","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Mar%C5%A1al.jpg?fit=525%2C809&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43317","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43317"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43317\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43319,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43317\/revisions\/43319"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}