{"id":4330,"date":"2017-05-11T14:39:25","date_gmt":"2017-05-11T14:39:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4330"},"modified":"2017-05-11T14:39:25","modified_gmt":"2017-05-11T14:39:25","slug":"sinteza-temelji-moderne-hrvatske-hrvatske-zemlje-u-dugom-19-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4330","title":{"rendered":"Sinteza \u201eTemelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u\u201c"},"content":{"rendered":"

U izdanju Matice hrvatske objavljen je VI. svezak serije Povijest Hrvata (urednice sveska Vlasta \u0160voger i Jasna Turkalj).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Temelji moderne Hrvatske<\/em><\/strong><\/p>\n

Hrvatske zemlje u \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

POVIJEST HRVATA VI. Urednice sveska Vlasta \u0160VOGER i Jasna TURKALJ<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dosada\u0161nji sintetski prikazi hrvatske povijesti, pa tako i \u00bbdugog\u00ab 19. stolje\u0107a, najvi\u0161e su bili usmjereni na prikazivanje politi\u010dkih zbivanja i procesa i integracijskih ideologija, a gospodarski i dru\u0161tveni razvoj, kultura i vjerski odnosi obra\u0111eni su manje temeljito, nerijetko tek kao dopuna doga\u0111anja na politi\u010dkoj sceni. Kao odraz tada prevladavaju\u0107ih strujanja u doma\u0107oj historiografiji, ali i druga\u010dijih istra\u017eiva\u010dkih te\u017ei\u0161ta u ranijim razdobljima, u tim sintezama nedostaju prikazi \u017eivotne svakodnevice razli\u010ditih dru\u0161tvenih slojeva, regionalna perspektiva te interpretacija zbivanja i procesa iz devetnaeststoljetne hrvatske povijesti na politi\u010dkom, institucionalnom, gospodarskom, dru\u0161tvenom, kulturnom i vjerskom podru\u010dju u \u0161irem, me\u0111unarodnom, kontekstu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Svakodnevni \u017eivot i pogled na politi\u010dke, gospodarske, dru\u0161tvene i kulturne procese iz regionalne perspektive predstavljeni su samo u sintetskim obradama pojedinih u vremenskom i teritorijalnom pogledu u\u017eih cjelina. Ova sinteza hrvatske povijesti u \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u u izdanju Matice hrvatske prati moderne trendove u sintetskoj obradi nacionalne povijesti i objedinjava sve navedene aspekte hrvatske pro\u0161losti i predstavlja iskorak u metodolo\u0161kom i koncepcijskom pogledu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mnogo je doga\u0111anja, promjena i procesa koji su obilje\u017eili hrvatsku povijest u \u00bbdugom \u00ab 19. stolje\u0107u bez \u010dijeg se poznavanja ne mo\u017ee shvatiti ni hrvatska suvremenost. Slijede\u0107i svekoliku heterogenost hrvatskih zemalja u 19. stolje\u0107u, a sa \u017eeljom da se \u010ditateljima predstave glavne razvojne odrednice toga doba, ova je knjiga podijeljena u tri velike tematske cjeline. Prva cjelina daje op\u0107i pregled, odnosno temeljne razvojne sastavnice na op\u0107ehrvatskoj razini po\u010dev\u0161i od osnovnih odrednica politi\u010dke povijesti, preko institucija izvr\u0161ne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeni\u0161tva i Hrvata u susjednim zemljama, donosi prikaz strukture hrvatskoga dru\u0161tva uva\u017eavaju\u0107i regionalne posebnosti, prati nadalje \u0161irenje modernih politi\u010dkih ideja i ideologija te nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj razli\u010ditih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stolje\u0107u, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni \u017eivot stanovnika hrvatskih zemalja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Druga tematska cjelina slijedi metodolo\u0161ki pristup primijenjen u prvoj cjelini i sve navedene aspekte povijesne stvarnosti hrvatskih zemalja u 19. stolje\u0107u istra\u017euje i prati na razini pojedinih hrvatskih regija. Naposljetku, tre\u0107a tematska cjelina prikazuje hrvatske zemlje u me\u0111unarodnom kontekstu, s te\u017ei\u0161tem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom \u00bbdugog\u00ab 19. stolje\u0107a bile dr\u017eavnopravno povezane ili su imale zna\u010dajnije politi\u010dke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na kraju svakoga teksta donosi se izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najva\u017enijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izra\u0111enih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne zanimljive ilustracije i grafikoni. Knjiga je rezultat rada vi\u0161e od dvadeset znanstvenica i znanstvenika, mahom srednje i mla\u0111e generacije, a osim povjesni\u010dara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesni\u010dari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi. Otvorenost prema novim koncepcijama, suvremenim temama i pristupima svakako su glavne odlike ove knjige te se nadamo da ce ih prepoznati i \u010ditatelji \u2013 od znanstvenika i studenata razli\u010ditih humanistickih i dru\u0161tvenih disciplina do naj\u0161irega kruga \u010ditatelja zainteresiranih za hrvatsku povijest i ba\u0161tinu.<\/p>\n

 <\/p>\n

O \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u pi\u0161u: Juraj BALI\u0106 Tihomir CIPEK Dalibor \u010cEPULO,\u00a0 Ljiljana DOBROV\u0160AK,\u00a0 Zoran GRIJAK,\u00a0 Zlatko HASANBEGOVI\u0106,\u00a0 \u017deljko HOLJEVAC,\u00a0 Arijana KOLAK BO\u0160NJAK,\u00a0 Mirela KRE\u0160I\u0106,\u00a0 Marino MANIN,\u00a0 Dragan MARKOVINA,\u00a0 \u2020 Tomislav MARKUS,\u00a0 Kristina MILKOVI\u0106 \u0160ARI\u0106,\u00a0 Aleksandra MURAJ,\u00a0 Filip NOVOSEL,\u00a0 Robert SKENDEROVI\u0106,\u00a0 Slavko SLI\u0160KOVI\u0106,\u00a0 Dinko \u0160OK\u010cEVI\u0106,\u00a0 Vlasta \u0160VOGER,\u00a0 Marko TROGRLI\u0106,\u00a0 Jasna TURKALJ,\u00a0 Josip VRANDE\u010cI\u0106,\u00a0 Bo\u017eena VRANJE\u0160-\u0160OLJAN,\u00a0 Milan VRBANUS,\u00a0 Zdravka ZLODI,\u00a0 Zlata \u017dIVAKOVI\u0106-KER\u017dE i Dinko \u017dUPAN.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

biblioteka: POVIJEST HRVATA<\/p>\n

broj stranica: 741<\/p>\n

godina izdanja: 2016.<\/p>\n

izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n

mjesto: Zagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

PDF-ovi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj (140,7 KB)<\/p>\n

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: osnovne smjernice politi\u010dke povijesti (Tomislav Markus \u2020)<\/p>\n

Kulturni i intelektualni razvoj u Hrvatskoj u ‘dugom’ 19 stolje\u0107u (Dinko \u017dupan)<\/p>\n

Svakodnevni \u017eivot u 19 stolje\u0107u: ulomak iz rasprave (Aleksandra Muraj)<\/p>\n

Kazala imena i zemljopisnih pojmova<\/p>\n

 <\/p>\n

Vidjeti poveznicu: http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/temelji-moderne-hrvatske-1190\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4331,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-4330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/ph6nasls.jpg?fit=500%2C694&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":4330,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":4330,"position":1},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":4330,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":4330,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":4330,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":4330,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4330"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4332,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4330\/revisions\/4332"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}