{"id":4330,"date":"2017-05-11T14:39:25","date_gmt":"2017-05-11T14:39:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4330"},"modified":"2017-05-11T14:39:25","modified_gmt":"2017-05-11T14:39:25","slug":"sinteza-temelji-moderne-hrvatske-hrvatske-zemlje-u-dugom-19-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4330","title":{"rendered":"Sinteza \u201eTemelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u\u201c"},"content":{"rendered":"<p>U izdanju Matice hrvatske objavljen je VI. svezak serije Povijest Hrvata (urednice sveska Vlasta \u0160voger i Jasna Turkalj).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Temelji moderne Hrvatske<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>Hrvatske zemlje u \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>POVIJEST HRVATA VI. Urednice sveska Vlasta \u0160VOGER i Jasna TURKALJ<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dosada\u0161nji sintetski prikazi hrvatske povijesti, pa tako i \u00bbdugog\u00ab 19. stolje\u0107a, najvi\u0161e su bili usmjereni na prikazivanje politi\u010dkih zbivanja i procesa i integracijskih ideologija, a gospodarski i dru\u0161tveni razvoj, kultura i vjerski odnosi obra\u0111eni su manje temeljito, nerijetko tek kao dopuna doga\u0111anja na politi\u010dkoj sceni. Kao odraz tada prevladavaju\u0107ih strujanja u doma\u0107oj historiografiji, ali i druga\u010dijih istra\u017eiva\u010dkih te\u017ei\u0161ta u ranijim razdobljima, u tim sintezama nedostaju prikazi \u017eivotne svakodnevice razli\u010ditih dru\u0161tvenih slojeva, regionalna perspektiva te interpretacija zbivanja i procesa iz devetnaeststoljetne hrvatske povijesti na politi\u010dkom, institucionalnom, gospodarskom, dru\u0161tvenom, kulturnom i vjerskom podru\u010dju u \u0161irem, me\u0111unarodnom, kontekstu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Svakodnevni \u017eivot i pogled na politi\u010dke, gospodarske, dru\u0161tvene i kulturne procese iz regionalne perspektive predstavljeni su samo u sintetskim obradama pojedinih u vremenskom i teritorijalnom pogledu u\u017eih cjelina. Ova sinteza hrvatske povijesti u \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u u izdanju Matice hrvatske prati moderne trendove u sintetskoj obradi nacionalne povijesti i objedinjava sve navedene aspekte hrvatske pro\u0161losti i predstavlja iskorak u metodolo\u0161kom i koncepcijskom pogledu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mnogo je doga\u0111anja, promjena i procesa koji su obilje\u017eili hrvatsku povijest u \u00bbdugom \u00ab 19. stolje\u0107u bez \u010dijeg se poznavanja ne mo\u017ee shvatiti ni hrvatska suvremenost. Slijede\u0107i svekoliku heterogenost hrvatskih zemalja u 19. stolje\u0107u, a sa \u017eeljom da se \u010ditateljima predstave glavne razvojne odrednice toga doba, ova je knjiga podijeljena u tri velike tematske cjeline. Prva cjelina daje op\u0107i pregled, odnosno temeljne razvojne sastavnice na op\u0107ehrvatskoj razini po\u010dev\u0161i od osnovnih odrednica politi\u010dke povijesti, preko institucija izvr\u0161ne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeni\u0161tva i Hrvata u susjednim zemljama, donosi prikaz strukture hrvatskoga dru\u0161tva uva\u017eavaju\u0107i regionalne posebnosti, prati nadalje \u0161irenje modernih politi\u010dkih ideja i ideologija te nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj razli\u010ditih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stolje\u0107u, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni \u017eivot stanovnika hrvatskih zemalja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Druga tematska cjelina slijedi metodolo\u0161ki pristup primijenjen u prvoj cjelini i sve navedene aspekte povijesne stvarnosti hrvatskih zemalja u 19. stolje\u0107u istra\u017euje i prati na razini pojedinih hrvatskih regija. Naposljetku, tre\u0107a tematska cjelina prikazuje hrvatske zemlje u me\u0111unarodnom kontekstu, s te\u017ei\u0161tem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom \u00bbdugog\u00ab 19. stolje\u0107a bile dr\u017eavnopravno povezane ili su imale zna\u010dajnije politi\u010dke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na kraju svakoga teksta donosi se izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najva\u017enijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izra\u0111enih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne zanimljive ilustracije i grafikoni. Knjiga je rezultat rada vi\u0161e od dvadeset znanstvenica i znanstvenika, mahom srednje i mla\u0111e generacije, a osim povjesni\u010dara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesni\u010dari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi. Otvorenost prema novim koncepcijama, suvremenim temama i pristupima svakako su glavne odlike ove knjige te se nadamo da ce ih prepoznati i \u010ditatelji \u2013 od znanstvenika i studenata razli\u010ditih humanistickih i dru\u0161tvenih disciplina do naj\u0161irega kruga \u010ditatelja zainteresiranih za hrvatsku povijest i ba\u0161tinu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O \u00bbdugom\u00ab 19. stolje\u0107u pi\u0161u: Juraj BALI\u0106 Tihomir CIPEK Dalibor \u010cEPULO,\u00a0 Ljiljana DOBROV\u0160AK,\u00a0 Zoran GRIJAK,\u00a0 Zlatko HASANBEGOVI\u0106,\u00a0 \u017deljko HOLJEVAC,\u00a0 Arijana KOLAK BO\u0160NJAK,\u00a0 Mirela KRE\u0160I\u0106,\u00a0 Marino MANIN,\u00a0 Dragan MARKOVINA,\u00a0 \u2020 Tomislav MARKUS,\u00a0 Kristina MILKOVI\u0106 \u0160ARI\u0106,\u00a0 Aleksandra MURAJ,\u00a0 Filip NOVOSEL,\u00a0 Robert SKENDEROVI\u0106,\u00a0 Slavko SLI\u0160KOVI\u0106,\u00a0 Dinko \u0160OK\u010cEVI\u0106,\u00a0 Vlasta \u0160VOGER,\u00a0 Marko TROGRLI\u0106,\u00a0 Jasna TURKALJ,\u00a0 Josip VRANDE\u010cI\u0106,\u00a0 Bo\u017eena VRANJE\u0160-\u0160OLJAN,\u00a0 Milan VRBANUS,\u00a0 Zdravka ZLODI,\u00a0 Zlata \u017dIVAKOVI\u0106-KER\u017dE i Dinko \u017dUPAN.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>biblioteka: POVIJEST HRVATA<\/p>\n<p>broj stranica: 741<\/p>\n<p>godina izdanja: 2016.<\/p>\n<p>izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n<p>mjesto: Zagreb<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>PDF-ovi<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj (140,7 KB)<\/p>\n<p>Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: osnovne smjernice politi\u010dke povijesti (Tomislav Markus \u2020)<\/p>\n<p>Kulturni i intelektualni razvoj u Hrvatskoj u &#8216;dugom&#8217; 19 stolje\u0107u (Dinko \u017dupan)<\/p>\n<p>Svakodnevni \u017eivot u 19 stolje\u0107u: ulomak iz rasprave (Aleksandra Muraj)<\/p>\n<p>Kazala imena i zemljopisnih pojmova<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vidjeti poveznicu: <a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/temelji-moderne-hrvatske-1190\/\">http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/temelji-moderne-hrvatske-1190\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4331,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-4330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/ph6nasls.jpg?fit=500%2C694&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":4330,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":4330,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":4330,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":4330,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":4330,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":4330,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4330"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4332,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4330\/revisions\/4332"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}