{"id":43299,"date":"2024-11-14T20:34:32","date_gmt":"2024-11-14T20:34:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43299"},"modified":"2024-11-14T20:34:32","modified_gmt":"2024-11-14T20:34:32","slug":"jonathan-littell-dobrostive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43299","title":{"rendered":"Jonathan Littell, \u201eDobrostive\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Jezik izvornika: francuski<\/p>\n\n\n\n

Prijevod: Lea Kov\u00e1cs<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 936<\/p>\n\n\n\n

Datum izdanja: kolovoz 2024.<\/p>\n\n\n\n

Naslov izvornika: Les Bienveillantes<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

“Masovni ubojice gotovo uvijek su \u0161utljivi. Ja sam jednoga htio natjerati da progovori.”<\/p>\n\n\n\n


Tim je rije\u010dima nagra\u0111ivani autor Jonathan Littell najavio sje\u0107anja \u010dasnika SS-a Maximiliena Auea, pripovjeda\u010da jednog od najkontroverznijih knji\u017eevnih djela 21. stolje\u0107a, maestralnog romana Dobrostive.<\/p>\n\n\n\n


Ro\u0111en u Alsaceu od oca Nijemca i majke Francuskinje, intelektualac dobro upu\u0107en u knji\u017eevnost, filozofiju i glazbu, Maximilien Aue uvjereni je nacionalsocijalist, mladi doktor prava koji se SS-u pridru\u017eio slu\u010dajno, da izbjegne kazneni progon zbog homoseksualnog susreta. Ali \u0161to je slu\u010daj? Je li ga ba\u0161 on u\u010dinio sudionikom nekih od najmra\u010dnijih trenutaka novije svjetske povijesti: pored rovova za masovna smaknu\u0107a u Babinu Jaru, na Kavkazu, u staljingradskom kotlu, u Auschwitzu? Od poharanih ukrajinskih gradova pa sve do Hitlerova bunkera u razorenom Berlinu, Aue hladno i nemilosrdno opisuje zlo\u010dine, krvnike i \u017ertve, do u najsitniji detalj oslikavaju\u0107i ono \u0161to \u0107e postati provokativan, zastra\u0161uju\u0107e \u017eiv portret Tre\u0107ega Reicha: rat vi\u0111en o\u010dima krvnika.<\/p>\n\n\n\n


No Dobrostive nisu samo “Novi Rat i mir”, ni “jedna od najsna\u017enijih knjiga ikada napisanih o nacizmu”. Ujedno, one su strmoglavi skok u tamu obiteljskih odnosa i seksualnih opsesija. Na\u010dinom na koji u sudbini SS-Obersturmf\u00fchrera Maxa Auea preple\u0107e povijest i privatni \u017eivot Jonathan Littell zaziva duh klasi\u010dne tragedije i svojim romanom ulazi u briljantan i mra\u010dan dijalog s besmrtnim djelima Eshila, Sofokla, Vasilija Grossmana i Lava Tolstoja.<\/p>\n\n\n\n


Desetlje\u0107ima nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, dok pod la\u017enim imenom na sjeveru Francuske uspje\u0161no vodi tvornicu \u010dipke, Aue \u0107e se osvrnuti i pru\u017eiti nam ruku, pozvati nas da ga pratimo. Gonjen Eumenidama, nazivaju\u0107i nas bra\u0107om, ravnodu\u0161nim \u0107e nas i deliri\u010dnim krajolicima dovesti do stra\u0161nog susreta \u010dovjeka i zla, do pitanja koja nijemo vri\u0161te iz ovog romana: bismo li i sami mogli postati poput njega? Bismo li pre\u0161li crtu i koraknuli u tamu? Bismo li primijetili da se to dogodilo?<\/p>\n\n\n\n

Knjiga Dobrostive<\/em> objavljena je u sklopu projekta Growing Together koji sufinancira Europska unija.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/dobrostive.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/prijevod-romana-dobrostive-j-littella-knjizevni-je-dogadaj-prve-klase-zgromit-ce-sve-koji-ga-procitaju-20241022<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/jonathan-littell-i-trenutak-u-kojem-se-gase-nasa-ziva-sjecanja-na-drugi-svjetski-rat-i-na-holokaust-1809283<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43300,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-43299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/dobrostive.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":43299,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":43299,"position":1},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":43299,"position":2},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":43299,"position":3},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":43299,"position":4},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":43299,"position":5},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43299"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43301,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43299\/revisions\/43301"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}