{"id":43299,"date":"2024-11-14T20:34:32","date_gmt":"2024-11-14T20:34:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43299"},"modified":"2024-11-14T20:34:32","modified_gmt":"2024-11-14T20:34:32","slug":"jonathan-littell-dobrostive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43299","title":{"rendered":"Jonathan Littell, \u201eDobrostive\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Jezik izvornika: francuski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Lea Kov\u00e1cs<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 936<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: kolovoz 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Les Bienveillantes<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Masovni ubojice gotovo uvijek su \u0161utljivi. Ja sam jednoga htio natjerati da progovori.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><br>Tim je rije\u010dima nagra\u0111ivani autor Jonathan Littell najavio sje\u0107anja \u010dasnika SS-a Maximiliena Auea, pripovjeda\u010da jednog od najkontroverznijih knji\u017eevnih djela 21. stolje\u0107a, maestralnog romana Dobrostive.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Ro\u0111en u Alsaceu od oca Nijemca i majke Francuskinje, intelektualac dobro upu\u0107en u knji\u017eevnost, filozofiju i glazbu, Maximilien Aue uvjereni je nacionalsocijalist, mladi doktor prava koji se SS-u pridru\u017eio slu\u010dajno, da izbjegne kazneni progon zbog homoseksualnog susreta. Ali \u0161to je slu\u010daj? Je li ga ba\u0161 on u\u010dinio sudionikom nekih od najmra\u010dnijih trenutaka novije svjetske povijesti: pored rovova za masovna smaknu\u0107a u Babinu Jaru, na Kavkazu, u staljingradskom kotlu, u Auschwitzu? Od poharanih ukrajinskih gradova pa sve do Hitlerova bunkera u razorenom Berlinu, Aue hladno i nemilosrdno opisuje zlo\u010dine, krvnike i \u017ertve, do u najsitniji detalj oslikavaju\u0107i ono \u0161to \u0107e postati provokativan, zastra\u0161uju\u0107e \u017eiv portret Tre\u0107ega Reicha: rat vi\u0111en o\u010dima krvnika.<\/p>\n\n\n\n<p><br>No Dobrostive nisu samo &#8220;Novi Rat i mir&#8221;, ni &#8220;jedna od najsna\u017enijih knjiga ikada napisanih o nacizmu&#8221;. Ujedno, one su strmoglavi skok u tamu obiteljskih odnosa i seksualnih opsesija. Na\u010dinom na koji u sudbini SS-Obersturmf\u00fchrera Maxa Auea preple\u0107e povijest i privatni \u017eivot Jonathan Littell zaziva duh klasi\u010dne tragedije i svojim romanom ulazi u briljantan i mra\u010dan dijalog s besmrtnim djelima Eshila, Sofokla, Vasilija Grossmana i Lava Tolstoja.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Desetlje\u0107ima nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, dok pod la\u017enim imenom na sjeveru Francuske uspje\u0161no vodi tvornicu \u010dipke, Aue \u0107e se osvrnuti i pru\u017eiti nam ruku, pozvati nas da ga pratimo. Gonjen Eumenidama, nazivaju\u0107i nas bra\u0107om, ravnodu\u0161nim \u0107e nas i deliri\u010dnim krajolicima dovesti do stra\u0161nog susreta \u010dovjeka i zla, do pitanja koja nijemo vri\u0161te iz ovog romana: bismo li i sami mogli postati poput njega? Bismo li pre\u0161li crtu i koraknuli u tamu? Bismo li primijetili da se to dogodilo?<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Dobrostive<\/em> objavljena je u sklopu projekta Growing Together koji sufinancira Europska unija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/dobrostive.html\">https:\/\/fraktura.hr\/dobrostive.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/prijevod-romana-dobrostive-j-littella-knjizevni-je-dogadaj-prve-klase-zgromit-ce-sve-koji-ga-procitaju-20241022\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/prijevod-romana-dobrostive-j-littella-knjizevni-je-dogadaj-prve-klase-zgromit-ce-sve-koji-ga-procitaju-20241022<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/jonathan-littell-i-trenutak-u-kojem-se-gase-nasa-ziva-sjecanja-na-drugi-svjetski-rat-i-na-holokaust-1809283\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/jonathan-littell-i-trenutak-u-kojem-se-gase-nasa-ziva-sjecanja-na-drugi-svjetski-rat-i-na-holokaust-1809283<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43300,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-43299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/dobrostive.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":43299,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":43299,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":43299,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":43299,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52622,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52622","url_meta":{"origin":43299,"position":4},"title":"Annual CAPONEU conference: Political Novel in Europe Between Democracy and Authoritarianism","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Caponeu event 22.04.2026 - 24.04.2026 Location: The Faculty of Polish and Classical Philology AMU (Fredry 10, Pozna\u0144)Organized by: Tomasz Mizerkiewicz, Krystyna Pieni\u0105\u017cek-Markovi\u0107, Anna Gawarecka, Ewa Szperlik, Magda Potok, B\u0142a\u017cej Warkocki, Gerard Ronge (all Adam Mickiewicz University in Pozna\u0144)Contact: gerron@amu.edu.pl The Adam Mickiewicz University team, as part of the international CAPONEU\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Caponeu-political-novel.jpg?fit=500%2C261&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":43299,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43299"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43301,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43299\/revisions\/43301"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}