{"id":43296,"date":"2024-11-14T20:23:32","date_gmt":"2024-11-14T20:23:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43296"},"modified":"2024-11-14T20:23:32","modified_gmt":"2024-11-14T20:23:32","slug":"elsa-morante-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43296","title":{"rendered":"Elsa Morante, &#8220;Povijest&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman <em><strong>Povijest<\/strong><\/em> talijanske knji\u017eevnice <strong>Else Morante<\/strong>, objavljen 1974. godine, grandiozno je djelo o sudbini malih ljudi zahva\u0107enih vrtlogom velike povijesti, velebna freska o povijesti kao mahnitosti i ludilu iz koje ba\u0161 ni\u0161ta nismo nau\u010dili, pa smo stoga osu\u0111eni ponavljati je.<\/p>\n\n\n\n<p>Ida Mancuso u\u010diteljica je \u010diji je mu\u017e umro i koja se u osvit Drugoga svjetskog rata skrbi o sinu tinejd\u017eeru prepu\u0161tenom lo\u0161em utjecaju dru\u0161tva. Njema\u010dki vojnik na putu na boji\u0161te u sjevernoj Africi siluje ju, \u0161to Ida pre\u0161uti i vje\u0161to skriva. Ro\u0111enje jo\u0161 jednog sina u kaosu rata pro\u0111e gotovo nezamije\u0107eno od okoline, a podizanje dje\u010da\u010di\u0107a Useppea, kojemu \u0107e svijet istodobno biti i premalen i prevelik, te borba za o\u010duvanje obitelji postaje jedini smisao \u017eivota nesretne \u017eene, oko \u010dije se sudbine ispreple\u0107e jo\u0161 mno\u0161tvo pri\u010da koje prikazuju sve u\u017ease rata, od bujanja nacifa\u0161izma i stradanja na prvim crtama boji\u0161ta do strahota koncentracijskih logora i posljedica gladi i neima\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autorici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Elsa Morante <\/strong>(Rim, 1912. \u2013 Rim, 1985.) bila je talijanska spisateljica, autorica vi\u0161e romana, kratkih pri\u010da i zbirki poezije. Morante je rano pokazala knji\u017eevni talent te je njegovala veze s vode\u0107im talijanskim umjetnicima tog vremena, poput Bernarda Bertoluccija i Pier Paola Pasolinija, me\u0111utim, ostala je uglavnom izvan neorealisti\u010dkog pokreta unutar kojeg su djelovali mnogi od njih. Od 1941. do 1961. godine bila je u braku s Albertom Moraviom. Njezin prvi roman, <em>Menzogna e sortilegio <\/em>(1948.), prepri\u010dava slo\u017eenu povijest jedne obitelji s juga Italije kroz sje\u0107anje i ma\u0161tu mlade \u017eene. Njezin sljede\u0107i roman, <em>L\u2019isola di Arturo <\/em>(1957.; <em>Arturov otok<\/em>, Perine knjige, 2023.) ispituje dje\u010dakovo odrastanje od dje\u010djih snova do bolnih razo\u010daranja odrasle dobi. Ovaj roman, za koji je dobila nagradu Strega, poznat je po svojoj delikatnoj liri\u010dnosti i mije\u0161anju realisti\u010dnih detalja s dojmom nestvarnosti. Roman <em>La storia <\/em>(1974.), koji je svjetska knji\u017enica Bokklubben 2002. godine uvrstila me\u0111u 100 najboljih svjetskih klasika smatra se najpoznatijim i najkontroverznijim ostvarenjem Else Morante, a u Italiji je odmah po izlasku postao bestseller koji se tijekom prve godine prodao u nevjerojatnih 800.000 primjeraka.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Biblioteka Petrine knjige<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 772<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Dean Trdak<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-petrine-knjige\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"5l5iqwiXWP\"><a href=\"https:\/\/petrineknjige.hr\/product\/povijest\/\">Povijest<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Povijest&#8221; &#8212; Petrine knjige\" src=\"https:\/\/petrineknjige.hr\/product\/povijest\/embed\/#?secret=IAwlADK2pl#?secret=5l5iqwiXWP\" data-secret=\"5l5iqwiXWP\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43297,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-43296","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/PK_Povijest.jpg?fit=660%2C854&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":43296,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":43296,"position":1},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, &#8220;Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55244,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55244","url_meta":{"origin":43296,"position":2},"title":"In memoriam Darja Miheli\u010d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"IN MEMORIAM DARJA MIHELI\u010c Sredinom lipnja 2026. godine zauvijek nas je napustila istaknuta slovenska povjesni\u010darka Darja Miheli\u010d. Bila je jedna od najistaknutijih slovenskih istra\u017eiva\u010dica srednjovjekovne povijesti, posebice Istre i njezinih sjevernih gradova, ponajprije Pirana za koji je, izme\u0111u ostalog, priredila i monumentalnu seriju od sedam svezaka transkripcija srednjovjekovnih notarskih knjiga.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Obavijesti o smrti i nekrolozi&quot;","block_context":{"text":"Obavijesti o smrti i nekrolozi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=20"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":43296,"position":3},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":43296,"position":4},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":43296,"position":5},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a &#8220;Zapadni dio Zagreba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43296","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43296"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43296\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43298,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43296\/revisions\/43298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43297"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}