{"id":43275,"date":"2024-11-13T11:15:31","date_gmt":"2024-11-13T11:15:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43275"},"modified":"2024-11-13T11:15:31","modified_gmt":"2024-11-13T11:15:31","slug":"mihail-siskin-moja-rusija-mir-ili-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43275","title":{"rendered":"Mihail \u0160i\u0161kin, \u201eMoja Rusija. Mir ili rat?\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U knjizi <em>Moja Rusija. Mir ili rat?<\/em> Mihail \u0160i\u0161kin istra\u017euje korijene ruskih problema, od \u201eKijevske Rusi\u201c preko Moskovske Velike Kne\u017eevine, Carstva, revolucije i hladnog rata, do danas tridesetogodi\u0161nje Ruske Federacije. Analizira nelagodan odnos dr\u017eave i gra\u0111ana, obja\u0161njava stavove re\u017eima prema ljudskim pravima i demokraciji te tvrdi da zapravo postoje dva ruska naroda: onaj razo\u010daran i nezadovoljan, koji pati od \u201eropskog mentaliteta\u201c, i onaj koji prihva\u0107a \u201eeuropske\u201c vrijednosti i poku\u0161ava se suprotstaviti ugnjetavanju. Rusija nije \u201ezagonetka umotana u misterij unutar enigme\u201c, o njoj naprosto ne znamo dovoljno.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga strastven je i potresan prikaz dr\u017eave upletene u svoju slo\u017eenu i krvavu pro\u0161lost, kao i duboko osobno i povijesno to\u010dno ljubavno pismo sukobljenoj zemlji. \u0160to se zapravo krije iza Putinova autokratskog re\u017eima i invazije na Ukrajinu te ho\u0107e li Rusija nastaviti svoj za\u010darani krug preokreta i autokracije ili \u0107e njezin narod prona\u0107i izlaz iz povijesti?<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>Oba poku\u0161aja uvo\u0111enja demokratskog dru\u0161tvenog ure\u0111enja u Rusiju propala su. Prva ruska demokracija iz 1917. godine trajala je samo nekoliko mjeseci. Druga, 1990-ih, jedva je izdr\u017eala nekoliko godina. Svaki put kada moja zemlja poku\u0161a izgraditi demokratsko dru\u0161tvo, uvesti izbore, parlament i republiku, na\u0111e se u totalitarnom carstvu. Ruska povijest neprestano grize vlastiti rep. Je li robovsko stanovni\u0161tvo plod diktature i diktatora ili su diktatura i diktator plod robovskog stanovni\u0161tva? Koko\u0161 i jaje. Kako prekinuti taj za\u010darani krug? Gdje Rusija mo\u017ee imati novi po\u010detak?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>Nakon rata dolazi proturatna knji\u017eevnost. Prisjetimo se Hemingwaya ili Remarquea. Ne sumnjam da \u0107e mladi autori pisati o svojim iskustvima iz ovog rata. I Rusi i Ukrajinci pisat \u0107e knjige, ali posve razli\u010dite. Pisat \u0107e o boli gubitka, smrti, tuzi, ali u ukrajinskoj knji\u017eevnosti pojavit \u0107e se knjige o nastanku slobodne nacije, o juna\u010dkom otporu zlu, o borbi za ljudsko dostojanstvo, dok \u0107e se ruski pisci baviti temom priznanja nacionalne krivnje za po\u010dinjene zlo\u010dine. Mr\u017enja je bolest, kultura je lijek.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Mihail \u0160i\u0161kin<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-369-045-2<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 128&#215;200 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 232<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2024.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Frieden oder Krieg: Russland und der Westen \u2013 eine Ann\u00e4herung<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> njema\u010dki<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Vi\u0161eslav Raos<\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/moja-rusija-mir-ili-rat\/\">https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/moja-rusija-mir-ili-rat\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43276,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-43275","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/moja_rusija_mir_ili_rat.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":43275,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":43275,"position":1},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":43275,"position":2},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":43275,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":43275,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":43275,"position":5},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43275","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43275"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43275\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43277,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43275\/revisions\/43277"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43276"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43275"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43275"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43275"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}