{"id":43261,"date":"2024-11-13T10:10:14","date_gmt":"2024-11-13T10:10:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43261"},"modified":"2024-11-13T10:12:39","modified_gmt":"2024-11-13T10:12:39","slug":"izlozba-milan-lenuci-o-stotoj-obljetnici-smrti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43261","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eMilan Lenuci \u2013 o stotoj obljetnici smrti\u201c"},"content":{"rendered":"\n

MILAN LENUCI \u2013 O STOTOJ OBLJETNICI SMRTI<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Autorica: dr. sc. Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se mo\u017ee pogledati od 12. do 29. studenog 2024. godine u Galeriji Modulor u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Galerija MODULOR ovom izlo\u017ebom obilje\u017eava stotu obljetnicu smrti Milana Lenucija (30. 7. 1849. \u2013 16. 11. 1924.), najva\u017enijeg urbanista doba kad se Zagreb po\u010dinje sna\u017eno prostorno razvijati nakon administrativnog ujedinjenja svojih povijesnih jurisdikcija (1850.) i sljede\u0107ih desetlje\u0107a kad u cijeloj Habsbur\u0161koj Monarhiji oficijelno i stvarno po\u010dinje modernizacija. Razdoblje u kojem Lenuci dominira u tom razvoju vremenski je obuhva\u0107eno 1891. godinom, kad je imenovan predstojnikom Gradskog gra\u0111evnog ureda te 1913. godinom, kada odlazi u mirovinu. U tom je razdoblju ostvaren projekt epohe \u2013 Donji grad, zami\u0161ljen kao sredi\u0161te grada te njegovo povezivanje s Kaptolom i povijesnim podgra\u0111ima (Vla\u0161kom, Ilicom, Tkal\u010di\u0107evom). No planiranje i izgradnja obuhvatit \u0107e i sjeverne, mahom rezidencijalne predjele, zapadne predjele Donjega grada te regulacije postoje\u0107ih industrijskih zona.  Lenuci u studijama i planovima, osobito nakon premje\u0161tanja potoka Medve\u0161\u010daka iz sredi\u0161ta, a u sklopu gradnje kanalizacije, po\u010detkom 20. stolje\u0107a zahva\u0107a mnogo ve\u0107e podru\u010dje, napose prema istoku.  U skici nove generalne regulatorne osnove 1907. godine Lenuci predstavlja Zagreb kao moderni srednjoeuropski grad. Ta je skica Lenucijevu najva\u017enije djelo. Iako je vi\u0161e vlasti nisu prihvatile prvenstveno zbog politi\u010dkih, ali i financijskih razloga, Lenuci nastavlja velikim brojem detaljnih osnova razvijati svoju ideju Zagreba kao metropole.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se sastoji od foto-panoa kojima su prikazane sve postaje i sve va\u017ene osobe Lenucijeva \u017eivota te  izbor najva\u017enijih regulacija. Panoe upotpunjuje video prezentacija te izbor tekstova o Milanu Lenuciju.<\/p>\n\n\n\n

Biografija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107 <\/strong>(1938.), povjesni\u010darka umjetnosti (znanstvena savjetnica; vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu), prevoditeljica, novinarka. Povijest umjetnosti te njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost studirala je Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala te na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u M\u00fcnsteru.<\/p>\n\n\n\n

Od 1964. do 1990. djelovala je kao urednica i komentatorica u Tre\u0107em programu Radio Zagreba i knji\u017eevna prevoditeljica, a od 1987. posve\u0107uje se istra\u017eivanju i znanstvenom radu. Te\u017ei\u0161ta: urbanizam i arhitektura, teorija umjetnosti i za\u0161tita spomenika. Objavila sedam knjiga posve\u0107enih urbanisti\u010dko-arhitektonskim i kulturno-povijesnim temama Zagreba: Zrinjevac \u2013 1873.-1973. (1994.), Zagreba\u010dka Zelena potkova (1996.), Zagrebu u sredi\u0161tu (2003.), Zagreb: grad, memorija art (2011.), Zagreb u \u0161karama (2018.), Zagreba\u010dki povijesni trgovi parkovi i neke ulice (2020.) i Ba\u0161tina i transformacija: Zagreba\u010dki slu\u010dajevi (2024.). Autorica je publikacije Zagreb. \u017didovski vodi\u010d (hrv., engl. i hebr. izdanje, 2020.)<\/p>\n\n\n\n

Objavila je stotinjak stru\u010dnih i znanstvenih i isto toliko publicisti\u010dkih radova.<\/p>\n\n\n\n

Koncipirala je i uredila knjigu Be\u010dka \u0161kola povijesti umjetnosti (1999.). Pripremila i uredila \u0161est knjiga iz ostav\u0161tine Milana Preloga: Prostor \u2013 vrijeme (1991.), Izme\u0111u antike i romanike (1994.), Studije o hrvatskoj umjetnosti (1999.);Tekstovi o Dubrovniku (2003.), Pore\u010d \u2013 grad i spomenici (2007.). i Sudbina grada (2021.) Redigirala prijevod knjige Jacob Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji Milana Preloga (iz 1953.), opremila ga bilje\u0161kama i ilustracijama (1997.)  <\/p>\n\n\n\n

Uredila zbornike: Obnova Dubrovnika 1979. \u2013 1989. (1988.; engl. izd. 1989.); Antisemitizam Holokaust Antifa\u0161izam (1996., hrv. i engl. izdanje); Dva stolje\u0107a povijesti i kulture \u017didova u Zagrebu  i Hrvatskoj (1998.); Radovan Mi\u0161\u010devi\u0107, Fenomen grada (2009.); Damir Krajnik, Preobrazba bastionskih utvr\u0111enja u sjevernoj Hrvatskoj (2009.); Bruno Mili\u0107, Dvadeset i pet stolje\u0107a urbane kulture na tlu Hrvatske (2009., obj. 2021.); Zgrada Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu: postojanost i mijene (2010.); \u017didovski Zagreb (s Aleksanderom Laslom) (2011.); Gjuro Szabo, O Zagrebu (2012.); Zgrada Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu 1913. \u2013 2013 (2013.); monografiju Vida Tu\u0107an (2016.); Dru\u0161tvo prijatelja dubrova\u010dke starine. Povijest i rad na spomenicima kulture 1952.-2016. (2016.); Berislav Valu\u0161ek, Arhitektura kao kultura (2021.); Vedran Ivankovi\u0107. Supercube i vila Mosinger: Izbrisana ba\u0161tina (2023.)<\/p>\n\n\n\n

Elaboratima i eskpertizama sura\u0111ivala je s Gradskim zavodom za za\u0161titu spomenika kulture i prirode Zagreba, Gradskim zavodom za planiranje razvoja i za\u0161titu \u010dovjekova okoli\u0161a Zagreba i Zavodom za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Bila je \u010dlanica redakcije \u010dasopisa Arhitektura (1982.-86.) i njegovog savjeta, te redakcije \u010dasopisa \u010covjek i prostor (1987.-95.). Sudjelovala u pet navrata u radu \u017eirija Nagrade \u201eVladimir Nazor\u201c za arhitekturu te vi\u0161e stru\u010dnih \u017eirija za arhitektonske natje\u010daje. Kao go\u0161\u0107a sudjelovala je u postdiplomskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Na potonjem je 2008. u sklopu doktorskog studija vodila izborni kolegij Ba\u0161tina i transformacija, a 2009. Odr\u017eivost ba\u0161tine \u2013 dileme za\u0161tite. Na Tre\u0107em programu Hrvatskog radija od 2003. ure\u0111uje serijal Ba\u0161tina, mi i svijet.<\/p>\n\n\n\n

Izbor prijevoda: Richard Wagner, Moj \u017eivot (Zora, Zagreb 1966.); Peter Handke; Kaspar, radio drama, (Radio Zagreb, III. program, 1969. i izvedba u kazali\u0161tu Teatar Itd., Zagreb, 1974. te knjiga Peter Handke, Kaspar izd. Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca, 1974.); Walter Benjamin, Uz kritiku sile (Razlog 1911.); Bertolt Brecht, Izbjegli\u010dki razgovori (Teatar Itd,  Zagreb, 1975.); Peter Handke, \u017divjeti bez poezije (Centar  za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb, 1979.); Alfred D\u00f6blin, Berlin Alexanderplatz (Liber, 1979.; ponovljeno izdanje Alfa, 1999.); G\u00fcnter Grass, Limeni bubanj (Grafi\u010dki zavod \/Liber, Zagreb, 1981., ponovljeno izdanje, \u0160kolska knjiga, 1999.); Peter Handke, Trenutak pravog osje\u0107aja (+ pogovor,  Zora, 1987.); G\u00fcnter Grass, Iz glave ro\u0111eni (+ pogovor, Grafi\u010dki zavod, 1988.), Erich Hackl, Aurorin usud (Mladost, 1990.); Thomas Bernhard, Midland na Stilfsu. Da (Meandar, 2003.); Walter Benjamin, Novi an\u0111eo (Izdanja antibarbarus, 2008.); Franz Kafka, Proces, Preobrazba i druge pri\u010de (\u0160kolska knjiga, 2012.); Walter Benjamin, Berlin devetstotih i Jednosmjerna ulica (Izdanja antibarbarus, Zagreb (2017. + pogovor, sumarna kronologija \u017eivota i djela, izbor iz sekundarne literature, popis prijevoda na hrvatski).<\/p>\n\n\n\n

Sa \u017didovskom op\u0107inom Zagreb sura\u0111uje unatrag tridesetak u kulturnim programima i pi\u0161e u njezinim glasilima, mjese\u010dniku Ha Kol i godi\u0161njaku Voice. Suorganizatorica je dvaju simpozija: Antisemitizam Holokaust Antifa\u0161izam (1995.) i Dva stolje\u0107a povijesti i kulture \u017didova u Zagrebu i Hrvatskoj (1996.) i suurednica istoimenih zbornika. Istra\u017eila je povijest zagreba\u010dke sinagoge, \u0161to je rezultiralo studijom Zagreba\u010dka sinagoga (Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23\/1999., Zagreb, 2000.) i izlo\u017ebama: Zagreba\u010dka sinagoga \u2013 reliquiae reliquiarum (Muzej Mimara, 1996. i Galerija Forum, 1997.); Sinagoga i Zagreb (Arhelo\u0161ki muzej, Zagreb 2001.), Blago Svete kehile Zagreba\u010dke (Galerija \u2018Ivo i Milan Steiner\u2019 \u017didovske op\u0107ine Zagreb, 2001.), \u017didovi i Zagreb (Gliptoteka HAZU, 2015.), te scenarijima za dokumetarne filmove Hrvatske televizije u re\u017eiji Mire Wolf: Zagreba\u010dka sinagoga 1967. -1942. (1996.), Blago Svete kehile Zagreba\u010dke (2001.), Arhitektura sinagoga (2001.) i Sje\u0107anje na sinagoge (2001.) Sudjelovala je tako\u0111er u organizaciji izlo\u017eaba \u017didovi fotografi u Hrvatskoj (Gliptoteka HAZU, 2004.) i Natje\u010daj za \u017didovsku bolnicu u Zagrebu 1930.\/31. (Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2005.), \u017didovi i Zagreb prigodom 200-e obljetnice osnutka \u017dOZ (Preporodna dvorana HAZU, Zagreb, 2006.) te tri dobrotvorna koncerta pod naslovom Muzika za sinagogu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu (1996., 2002. i 2003.).<\/p>\n\n\n\n

\u010clanica je Kulturnog dru\u0161tva \u201aMiroslav \u0160alom Freiberger\u2019 i predavanjima sudjeluje na njegovoj tribini. Za mjese\u010dnik Ha Kol napisala je seriju Traganja za pro\u0161lim, na tragu istra\u017eivanja za navedenu kulturno-povijesnu knjigu \u017didovski Zagreb, koji se objavljuju na t-portalu i webu \u017didovske op\u0107ine Zagreb. Od 2010. sudjeluje u radu \u0160oa Akademije.<\/p>\n\n\n\n

Od 2007. stalna suradnica \u010dasopisa \u201eZagreb moj grad\u201d, za koji pi\u0161e \u010dlanke u rubrici Povijest grada.                                                               <\/p>\n\n\n\n

\u010clanica je Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske, Dru\u0161tva arhitekata Zagreba, Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva, Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca, Hrvatskog P.E.N.-a. Godine 1997. i 1998. bila je \u010dlanica Upravnog odbora Instituta Otvoreno dru\u0161tvo Hrvatska.<\/p>\n\n\n\n

Za monografiju Zagreba\u010dka Zelena potkova dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu; za ukupni znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad na hrvatskoj i zagreba\u010dkoj arhitektonskoj ba\u0161tini Nagradu \u2018Neven \u0160egvi\u0107\u2019 Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu; Medalju \u201eIvo de Natali\u201c Dru\u0161tva prijatelja dubrova\u010dke starine 2016. za doprinos u za\u0161titi kulturne ba\u0161tine Dubrovnika; Nagradu \u2018Radovan Ivan\u010devi\u0107\u2019 za \u017eivotno djelo Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske 2017.; Nagradu grada Zagreba za knjigu Zagreba\u010dki povijesni trgovi, parkovi i neke ulice za 2020. godinu i Nagradu Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za popularizaciju struke (serijal Ba\u0161tina, mi i svijet, koji se od 2003. emitira na Tre\u0107em program (dosad vi\u0161e od tisu\u0107u emisija). \u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Otvorenje izlo\u017ebe MILAN LENUCI \u2013 O STOTOJ OBLJETNICI SMRTI<\/a><\/blockquote>