{"id":43157,"date":"2024-11-08T20:34:37","date_gmt":"2024-11-08T20:34:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43157"},"modified":"2024-11-08T20:37:12","modified_gmt":"2024-11-08T20:37:12","slug":"janko-jesensky-demokrati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43157","title":{"rendered":"Janko Jesensk\u00fd, \u201eDemokrati\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Preveo Filip Badanjak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Roman <em>Demokrati<\/em> sredi\u0161nje je djelo glasovitoga slova\u010dkog knji\u017eevnika Janka Jesenskog. Jesensk\u00fd je romanom ostavio va\u017ean dokument o \u010cehoslova\u010dkoj iz tridesetih godina dvadesetog stolje\u0107a. Iskustvo koje je autor stekao kao politi\u010dar potaknulo ga je da rasvijetli negativne strane \u010dehoslova\u010dkoga parlamentarizma u razdoblju izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. U romanu je satiri\u010dki prikazao birokratiziranost politi\u010dkoga sustava i pro\u017eetost korupcijom te dao dojmljiv portret dru\u0161tvenih i kulturnih prilika, koje se nisu bitno promijenile od vremena Austro-Ugarske.<\/p>\n\n\n\n<p>Roman je podijeljen u dva dijela. Prvi dio <em>Demokrata<\/em> u Matici slova\u010dkoj objavljen je 1934, a drugi kod istog nakladnika 1938. Jesensk\u00fd u romanu vje\u0161to ispreple\u0107e dva plana pri\u010de: ljubavnu pri\u010du izme\u0111u protagonista dr. Land\u00edka i mlade kuharice Ani\u010dke \u010diju punu realizaciju sprje\u010davaju razlike u njihovu socijalnom polo\u017eaju, te karijerni uspon Land\u00edka na dru\u0161tvenoj ljestvici, koji se u Bratislavi nastoji domo\u0107i zastupni\u010dkoga mjesta te s vremenom stje\u010de deziluzionirani uvid u dru\u0161tvene odnose kao i samodostatan, korumpiran i nedjelotvoran politi\u010dki sustav onodobne \u010cehoslova\u010dke.<\/p>\n\n\n\n<p>Roman ima obilje\u017eja kriti\u010dkoga realizma, no tmurne tonove nadja\u010davaju humor, satira i ironija. Budu\u0107i da se radnja ve\u0107im dijelom odvija u gradu, satiri\u010dka o\u0161trica Jesenskoga usmjerena prema svim njegovim stanovnicima, od uglednika do prostog puka.<\/p>\n\n\n\n<p>Djelo ima i autobiografskih crta, me\u0111u kojima je jedna od najuo\u010dljivijih portret oca glavnog junaka koji je kao i otac Jesenskog bio kandidat narodnja\u010dke stranke na izborima te je ulagao vlastiti novac u kampanju, a nakon neuspjeha obe\u0107ani povrat ulaganja nije vidio te je izgubio imanje, a naposljetku i \u017eivot. Djelo je mo\u017eda najbolje opisao sam autor: \u201eU <em>Demokratima<\/em> sam htio opisati ljudske sitni\u010davosti i mane koje se pojavljuju i kod najuzvi\u0161enijeg, najboljeg i najvelikodu\u0161nijeg \u010dovjeka upravo onako kao i kod malog, sitnog, uskogrudnog gra\u0111anina. Te sitni\u010davosti i mane \u010dine \u010dovjeka i cijeli \u017eivot zanimljivim, jer se u njima svatko prepoznaje i vidi svoju ljudsku stranu kao na dlanu\u2026 Neka nitko ne tra\u017ei u mojim likovima poznate, \u017eive osobe. Svaki moj lik sam ja sam i u meni \u017eive svi ti sitni\u010davi ljudi s manama i nedostacima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Biblioteka Posebna izdanja, glavni urednik Luka \u0160eput, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak Stega-tisak do.o.o., Zagreb.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 504<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n\n\n\n<p>Mjesto: Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Autor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/autor\/754\/\">Janko Jesensk\u00fd<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od najzna\u010dajnijih slova\u010dkih pjesnika i prozaika (1874\u20131945), autor zapa\u017eenog pjesni\u010dkog i proznog opusa, u kojemu se isti\u010du zbirka pripovijesti <em>Malogra\u0111anske pri\u010de<\/em> (1913) i roman <em>Demokrati <\/em>(1934\u20131938), satira na politi\u010dke prilike u \u010dehoslova\u010dkoj republici izme\u0111u dvaju svjetskih ratova.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/demokrati-1458\/\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/demokrati-1458\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/matica-hrvatska-na-interliberu-398\/\">https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/matica-hrvatska-na-interliberu-398\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43158,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-43157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Demokrati.jpeg?fit=300%2C436&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":43157,"position":0},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":43157,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":43157,"position":2},"title":"Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":43157,"position":3},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":43157,"position":4},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":43157,"position":5},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43157"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43162,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43157\/revisions\/43162"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43158"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}