{"id":43154,"date":"2024-11-08T20:28:52","date_gmt":"2024-11-08T20:28:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43154"},"modified":"2024-11-08T20:29:12","modified_gmt":"2024-11-08T20:29:12","slug":"marko-marulic-latinska-humanisticka-proza-pjesme-i-pisma-priredio-bratislav-lucin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43154","title":{"rendered":"Marko Maruli\u0107, &#8220;Latinska humanisti\u010dka proza, pjesme i pisma&#8221; (priredio Bratislav Lu\u010din)"},"content":{"rendered":"\n<p>\u010cetvrta knjiga Maruli\u0107evih izabranih djela u biblioteci Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti pod naslovom <em>Latinska humanisti\u010dka proza, pjesme i pisma<\/em> sadr\u017ei sljede\u0107a Maruli\u0107eva cjelovita djela: <em>Djela kraljeva Dalmacije i Hrvatske<\/em>, <em>Poslanica Hadrijanu VI, vrhovnom sve\u0107eniku<\/em>, <em>Dijalog o Herkulu<\/em> te sva sa\u010duvana latinska i talijanska pisma. U ove\u0107em su izboru uvr\u0161teni <em>Tuma\u010d uz natpise starih<\/em> i latinske pjesme, dok je od <em>\u017divotopisa Svetog Jeronima prezbitera<\/em> preuzet samo polemi\u010dki dodatak naslovljen <em>Protiv onih koji tvrde da je Sveti Jeronim bio Italac<\/em> te zavr\u0161na <em>Pjesma u hvalu Svetoga Jeronima<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigu je priredio dr. sc. Bratislav Lu\u010din. Tekstovi su tiskani dvojezi\u010dno (usporedo latinski i hrvatski), s nu\u017enim popratnim aparatom ispod crte u hrvatskome dijelu (identifikacija citata, osnovna obja\u0161njenja). Na kraju knjige je <em>Tekstolo\u0161ka napomena<\/em>, <em>Tuma\u010d imena i izraza <\/em>te <em>Rje\u010dnik<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga ne donosi puke pretiske iz ve\u0107 objavljenih Sabranih djela Marka Maruli\u0107a, nego je prire\u0111iva\u010d ili redigirao postoje\u0107e latinsko\/talijansko izdanje ili je latinski\/talijanski tekst priredio nanovo, unose\u0107i zbog toga i izmjene (mahom sitnije, ali dosta brojne) u postoje\u0107e prijevode. Za ovo izdanje nanovo je preveo latinsko pismo Jurju \u0160i\u017egori\u0107u te tri talijanska pisma Jerolimu Cipciju. Posebno treba istaknuti <em>Tuma\u010d uz natpise starih<\/em>, \u010diji je latinski tekst prire\u0111en prema Maruli\u0107evu autografu, koji se \u010duva u Bodleiani, knji\u017enici Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu.<\/p>\n\n\n\n<p>Presjek Maruli\u0107eva latinskog opusa (uklju\u010duju\u0107i i talijanska pisma) u III. i IV. knjizi na\u010dinjen je sa \u017eeljom da se splitski humanist predstavi u \u0161to obuhvatnijoj \u017eanrovskoj, tematskoj i stilskoj raznolikosti, ali i da se dana\u0161njem \u010ditatelju omogu\u0107i \u0161to bolja komunikacija s piscem i njegovim djelom. Svojim pojavljivanjem upravo u godini u kojoj se obilje\u017eava 500. obljetnica Maruli\u0107eve smrti oba \u0107e sveska prikladno zaokru\u017eiti Maruli\u0107evo predstavljanje u uglednoj Mati\u010dinoj ediciji. Kulturnoj javnosti oni nude reprezentativan, na novom \u010ditanju utemeljen uvid u neiscrpnu ba\u0161tinu pisca kojeg nazivamo \u201cocem hrvatske knji\u017eevnosti\u201d, ali ujedno i autora koji je upravo zbog svojega latinskog opusa u XVI. i XVII. st. bio, a u na\u0161e vrijeme ponovno postao, zapa\u017eenom pojavom europskoga humanizma.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/matica-hrvatska-na-interliberu-398\/\">https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/matica-hrvatska-na-interliberu-398\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43155,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-43154","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Marko_Marulic.jpg?fit=300%2C436&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":43154,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":43154,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54849,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54849","url_meta":{"origin":43154,"position":2},"title":"Glazbeno-scenska ve\u010der i predstavljanje knjige &#8220;OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"31. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i\u201eRadovan\u201c dru\u0161tvo za za\u0161titu kulturnih dobara Trogira s rado\u0161\u0107u vas pozivaju na glazbeno-scensku ve\u010der i predstavljanje knjige OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E Sudjeluju:Vlatko Belas, baritonBarbara Gari\u0107, sopranprof. Ratko Bartulovi\u0107, glazbenikNik\u0161a Buble, recitatori autori knjige dr. sc. Danka Radi\u0107 i Radovan Slade-\u0160ilovi\u0107 Radujemo se Va\u0161em\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55214,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55214","url_meta":{"origin":43154,"position":3},"title":"Komentari slu\u010daja ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme &#8220;Oj Krajino, moja mila mati&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Slu\u010daj ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 u Zadru zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme \"Oj Krajino, moja mila mati\" prethodno objavljenog na dru\u0161tvenim mre\u017eama izazvao je brojne kriti\u010dke i polemi\u010dke komentare, me\u0111u njima i povjesni\u010dara i drugih autora. Iz medija: https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/pjevacicu-kaznili-zbog-rijeci-krajina-povjesnicar-ta-rijec-je-na-bascanskoj-ploci\/2825843.aspx https:\/\/ideje.hr\/presuda-svetlani-spajic-kako-smo-prognali-vlastitu-rijec-krajina https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/dvostruke-konotacije-postoje-samo-kad-je-u-pitanju-ustasovanje-kod-krajine-i-sajkace-ih-nema-15741356 https:\/\/misao.hr\/zabranimo-pjesmu-i-sve-smo-probleme-u-drustvu-rijesili-slucaj-svetlane-spajic\/ https:\/\/ravnododna.com\/sudenje-svetlani-spajic-sram-nas-bilo https:\/\/www.portalnovosti.com\/krajina-para-sudske-usi https:\/\/www.portalnovosti.com\/oj-krajino-jebem-li-ti-mati https:\/\/www.popodnevnik.hr\/blog\/vlahovic-ideja-velike-srbije-stara-je-barem-200-godina-to-je-kontekst-pjesme-oj-krajino\/581 https:\/\/p-portal.net\/svetlana https:\/\/srbi.hr\/svetlana-spajic-kada-tradicionalna-pesma-postane-prekrsaj\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":43154,"position":4},"title":"Hadrijan Franjo Borak &#8211; Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":43154,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43154","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43154"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43154\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43156,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43154\/revisions\/43156"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43154"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43154"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43154"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}