{"id":43154,"date":"2024-11-08T20:28:52","date_gmt":"2024-11-08T20:28:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43154"},"modified":"2024-11-08T20:29:12","modified_gmt":"2024-11-08T20:29:12","slug":"marko-marulic-latinska-humanisticka-proza-pjesme-i-pisma-priredio-bratislav-lucin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43154","title":{"rendered":"Marko Maruli\u0107, &#8220;Latinska humanisti\u010dka proza, pjesme i pisma&#8221; (priredio Bratislav Lu\u010din)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cetvrta knjiga Maruli\u0107evih izabranih djela u biblioteci Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti pod naslovom <em>Latinska humanisti\u010dka proza, pjesme i pisma<\/em> sadr\u017ei sljede\u0107a Maruli\u0107eva cjelovita djela: <em>Djela kraljeva Dalmacije i Hrvatske<\/em>, <em>Poslanica Hadrijanu VI, vrhovnom sve\u0107eniku<\/em>, <em>Dijalog o Herkulu<\/em> te sva sa\u010duvana latinska i talijanska pisma. U ove\u0107em su izboru uvr\u0161teni <em>Tuma\u010d uz natpise starih<\/em> i latinske pjesme, dok je od <em>\u017divotopisa Svetog Jeronima prezbitera<\/em> preuzet samo polemi\u010dki dodatak naslovljen <em>Protiv onih koji tvrde da je Sveti Jeronim bio Italac<\/em> te zavr\u0161na <em>Pjesma u hvalu Svetoga Jeronima<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjigu je priredio dr. sc. Bratislav Lu\u010din. Tekstovi su tiskani dvojezi\u010dno (usporedo latinski i hrvatski), s nu\u017enim popratnim aparatom ispod crte u hrvatskome dijelu (identifikacija citata, osnovna obja\u0161njenja). Na kraju knjige je <em>Tekstolo\u0161ka napomena<\/em>, <em>Tuma\u010d imena i izraza <\/em>te <em>Rje\u010dnik<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga ne donosi puke pretiske iz ve\u0107 objavljenih Sabranih djela Marka Maruli\u0107a, nego je prire\u0111iva\u010d ili redigirao postoje\u0107e latinsko\/talijansko izdanje ili je latinski\/talijanski tekst priredio nanovo, unose\u0107i zbog toga i izmjene (mahom sitnije, ali dosta brojne) u postoje\u0107e prijevode. Za ovo izdanje nanovo je preveo latinsko pismo Jurju \u0160i\u017egori\u0107u te tri talijanska pisma Jerolimu Cipciju. Posebno treba istaknuti <em>Tuma\u010d uz natpise starih<\/em>, \u010diji je latinski tekst prire\u0111en prema Maruli\u0107evu autografu, koji se \u010duva u Bodleiani, knji\u017enici Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Presjek Maruli\u0107eva latinskog opusa (uklju\u010duju\u0107i i talijanska pisma) u III. i IV. knjizi na\u010dinjen je sa \u017eeljom da se splitski humanist predstavi u \u0161to obuhvatnijoj \u017eanrovskoj, tematskoj i stilskoj raznolikosti, ali i da se dana\u0161njem \u010ditatelju omogu\u0107i \u0161to bolja komunikacija s piscem i njegovim djelom. Svojim pojavljivanjem upravo u godini u kojoj se obilje\u017eava 500. obljetnica Maruli\u0107eve smrti oba \u0107e sveska prikladno zaokru\u017eiti Maruli\u0107evo predstavljanje u uglednoj Mati\u010dinoj ediciji. Kulturnoj javnosti oni nude reprezentativan, na novom \u010ditanju utemeljen uvid u neiscrpnu ba\u0161tinu pisca kojeg nazivamo \u201cocem hrvatske knji\u017eevnosti\u201d, ali ujedno i autora koji je upravo zbog svojega latinskog opusa u XVI. i XVII. st. bio, a u na\u0161e vrijeme ponovno postao, zapa\u017eenom pojavom europskoga humanizma.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/matica-hrvatska-na-interliberu-398\/\">https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/matica-hrvatska-na-interliberu-398\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43155,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-43154","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Marko_Marulic.jpg?fit=300%2C436&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55276,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55276","url_meta":{"origin":43154,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a \u201eEmigrantska pisma\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska matica iseljenika i Ogranak Matice hrvatske iz Skradina imaju \u010dast pozvati Vas na sve\u010dano predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a pod naslovom \u201eEmigrantska pisma\u201c. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 16. rujna 2026., s po\u010detkom u 12 sati, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":43154,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":43154,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55741,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55741","url_meta":{"origin":43154,"position":3},"title":"Znanstveni skup &#8220;Ivan Mil\u010deti\u0107 i njegovo djelo. Uz 105. obljetnicu smrti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTIZAVOD ZA POVIJESNE I DRU\u0160TVENE ZNANOSTIU RIJECI S PODRU\u010cNOM JEDINICOM U PULIZAVOD ZA ZNANSTVENI RAD U VARA\u017dDINUOP\u0106INA MALINSKA \u2013 DUBA\u0160NICAi INTERPRETACIJSKI CENTARMARITIMNE BA\u0160TINE DUBoak organiziraju ZNANSTVENI SKUP\u00a0IVAN MIL\u010cETI\u0106 I NJEGOVO DJELOUZ 105. OBLJETNICU SMRTI PROGRAM: 10:00 \u2013 10:20 Pozdravne rije\u010di i otvorenje skupa Izlaganja10:20 \u2013 10:35\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-7.png?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-7.png?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-7.png?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-7.png?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-7.png?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":43154,"position":4},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":43154,"position":5},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43154","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43154"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43154\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43156,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43154\/revisions\/43156"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43154"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43154"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43154"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}